Prelijepi Dani mladosti / Igrokaz na dan 25. Maj / Svibanj

Danas je četvrtak   25. Maj  / Svibanj 2023. godine.

Ovako  su se dani  podijelili:

144  dana ove godine  su prošlost , 221 preostalih su neizvjesna i varljiva budućnost.

Čudno,  razmišljamo ,     dani ko neke bivše suze , samo riknjavaju, a godina ni habera.Valjda konta tu ni zlatne kašike i zlatne vreće sa nakitom ne pomažu.Ne znamo da li je upoznata sa Bosanskom vlastelom, ali svojim danima dozvoljava da ih brišu.

A na današnji dan u prelijepim , bajkovitim ,birvaktile vremenima skoro svaki insan , dijete i žensko je pjevalo:

-Druže Tito mi ti se kunemo.

Bili su to sunčani  dani mladosti , jer su robijali oni koji tebaju robijati, jer su zatvarani lopovi , pljačkaši i ubice.

Bila su to predivna vremena u kojima majke imale obraz , a djeca se učila poštenju od očeva.

Bila su slobodna vremena , kada su fašisti , četnici i ustaše bili manji od makova zrna , zaglavljeni u mišjim rupama ,  jer su  ih  napolju čekali čestiiti ljudi.

Što bi poete rekle:

-Eh , Jugo, Jugoslavijo.

U prevodu:

-Zlo slutimo onima koji je nestadoše.

I molimo vas:

Nemojte biti dio pljačkaške   tronacuionalističke bagre, pijačarska fukara , robijašev rođobradi sin oliti bezusni robijaš, vlasnik konc logora.. Tada vam je vječna paklena vatra garant destinacija.

Dogodilo se na današnji dan 25. Maja / Svibnja

Danas je četvrtak   25. Maj  / Svibanj 2023. godine.

Ovako  su se dani  podijelili:

144  dana ove godine  su prošlost , 221 preostalih su neizvjesna i varljiva budućnost.

Čudno,  razmišljamo ,     dani ko neke bivše suze , samo riknjavaju, a godina ni habera.Valjda konta tu ni zlatne kašike i zlatne vreće sa nakitom ne pomažu.Ne znamo da li je upoznata sa Bosanskom vlastelom, ali svojim danima dozvoljava da ih brišu.

A na današnji dan u prelijepim , bajkovitim ,birvaktile vremenima skoro svaki insan , dijete i žensko je pjevalo:

-Druže Tito mi ti se kunemo.

Bili su to sunčani  dani mladosti , jer su robijali oni koji tebaju robijati, jer su zatvarani lopovi , pljačkaši i ubice.

Bila su to predivna vremena u kojima majke imale obraz , a djeca se učila poštenju od očeva.

Bila su slobodna vremena , kada su fašisti , četnici i ustaše bili manji od makova zrna , zaglavljeni u mišjim rupama ,  jer su  ih  napolju čekali čestiiti ljudi.

Što bi poete rekle:

-Eh , Jugo, Jugoslavijo.

U prevodu:

-Zlo slutimo onima koji je nestadoše.

I molimo vas:

Nemojte biti dio pljačkaške   tronacuionalističke bagre, pijačarska fukara , robijašev rođobradi sin oliti bezusni robijaš, vlasnik konc logora.. Tada vam je vječna paklena vatra garant destinacija.

A o prošlim danima zapisano:

1787.- Pod predsedništvom Džordža Vašingtona u Filadelfiji počela rad Ustavna konvencija. Nacrt Ustava SAD usvojen 17. septembra, posle gotovo četiri meseca rasprave.

1803.-Rođen je Ralf Valdo Emerson, američki pjesnik, esejist i duhovni vođa transcendentalista.

transcendentalizam  :

a.Filozofsko učenje Kantove i uopšte idealističke filozofije prve polovine 19 vijeka o apriornim, transcendentalnim formama saznanja, kao reakcija na racionalizam i empirizam.

b.Stanovište “transcendentalnog idealizma”, u Americi: vrsta idealističke metafizike.

Metafizika /značenje –  šuplja priča ( po mahalski)

1810.-U Rio de la Plati (Argentina) počela pobuna protiv španskog kolonijalnog režima i vlast je preuzela privremena vlada. Taj dan se proslavlja kao Dan nezavisnosti Argentine, mada je ona formalno proglašena tek u julu 1816.

1856.- Rođen francuski maršal Franše Depere, komandant savezničkih snaga na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda srpske vojske.

Da je znao u šta će se izroditi čast srpske vojske sigurno bi se rasplakao.

1879.- Rođen  Vilijam Maksvel, lord Biverbruk, britanski političar i novinski magnat. Bio član britanske vlade za vreme dva svetska rata i vlasnik “Dejli ekspresa” i “Sandej ekspresa”.

1889.-Rođen ruski inženjer avijacije Igor Ivanovič Sikorski. Napravio helikopter i avion s više motora.

1892.-Rođen je Josip Broz Tito, predsjednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, koji je upravljao Jugoslavijom 35 godina. U bivšoj SFRJ 25. maj je pompezno proslavljan – uz centralni slet na stadionu JNA i predavanje slavljeniku štafetne palice, koja je prethodno danima nošena širom zemlje – mada se tačan datum njegovog rođenja, zapravo, ne zna. Kao vođa KPJ vodio je u Drugom svjetskom ratu ustanak protiv Nijemaca od 1941. Bio je jedan od osnivača i istaknutih lidera pokreta nesvrstanih.

Crvenu kapicu i plavu maramu nosiću ja…

Svi ideolozi krvavog pakla na prostorima  Jugoslavije su nosioci štafeta.

Licemjeri.

Možda.

Ljudi .

Ne.

Oni su monstrumi.

1895.- Britanski pisac Oskar Vajld osuđen na dve godine robije zbog homoseksualizma.

Sodoima i Gomora su osnovni princip komunikacije sa govančerima.

1910.-Umro je Robert Koch (1843.- 1910.) njemački bakteriolog, jedan od osnivača medicinske bakteriologije. Otkrio je uzročnik tuberkuloze koji je po njemu nazvan Kochovim bacilom. Također otkriva uzročnike kolere, ispituje malariju, uvodi liječenje kininom, a Nobelovu nagradu za medicinu dobija 1905. godine.

1911.- Predsjednik Meksika Porfirio Dijas podnio je ostavku poslije pobjede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom ratu.

1914.-Rođen je Slobodan Princip Seljo, narodni heroj Jugoslavije.

Zahvaljujući KUD-u Slobodan Princip Seljo Sarajevo je dobilo kultnu Slogu.

U “Selji” se nikad nije podlijegalo konformizmu. Mladi, a i oni malo stariji, išli su protiv konvencionalizma, što je i u prirodi mladog čovjeka.

“Seljo” je izrastao u svojevrsno središte istinskih kulturnih inicijativa i događanja. O tome svjedoči zbirka zaista brojnih priznanja, odlikovanja, nagrada, aplauzi oduševljene publike širom svijeta, ostvareni kontakti i prijateljstva. “Seljini” rezultati prevazilaze okvire standardnih amaterskih interesovanja i dostignuća.

Ovo je od samog početka bio rasadnik kadrova za razna područja kulturnog života. Mnogi su počinjali svoje karijere u “Selji”, neki ostajali a neki nastavljali dalje. Brojni su poznati operski umjetnici, dirigenti, priznati književnici, afirmisani dramski umjetnici, majstori plesa i narodnih igara, ugledni muzičari i slikari, naučni i estradni radnici koji su počinjali u “Selji”.

Ne zaboravimo neprevaziđene igranke i svirke vodećeg svjetskog benda Indexi.

1915.- Završena bitka za grad Ipr u Belgiji u Prvom svetskom ratu, u kojoj je bilo 105.000 poginulih i ranjenih, a tokom koje su Nemci prvi put upotrebili otrovni gas koji je po tom gradu dobio naziv iperit.

1922.-Rođen Enriko Berlinguer, lider italijanskih komunista od 1972. do smrti 1984, zastupnik “evrokomunizma” i “istorijskog kompromisa”.

1923.- Velika Britanija priznala je nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim sporazumom je priznat suverenitet te bliskoistočne države nazvane Jordan sa Abdulahom kao kraljem.

1927.-Rođen je Robert Ladlam (Robert Ludlum) bio je američki autor 11 triler romana ukupnog tiraža između 290 i 500 miliona kopija, prevedenih na 33 jezika i objavljenih u 40 zemalja. Ladlam je, takođe, objavljivao knjige pod pseudonimima Džonatan Rajder (Jonathan Ryder) i Majkl Šepard (Michael Shepherd).

1929.-U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena premijera “Gospođe ministarke” Branislava Nušića. Reditelj je bio Vitomir Bogić, a scenograf Ananije Verbicki. Naslovnu rolu tumačila je Žanka Stokić, kojoj je Nušić unaprijed namijenio ulogu.

1944.-Pod šifrom “Konjički skok” Nijemci u Drugom svjetskom ratu počeli su vazdušni desant na Drvar, s namjerom da unište Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije. Grad je snažno bombardovan, poslije čega su se spustili njemački padobranci i jedrilice, a ka Drvaru su nadirale jake snage od Knina, Bihaća, Banjaluke, Jajca i Livna. Jedinice oko Vrhovnog štaba, uključujući Šestu ličku brigadu koja je u Drvar stigla ubrzanim maršem, pružile su snažan otpor, nanijele padobrancima znatne gubitke i omogućile izvlačenje Vrhovnog štaba, a Prvi proleterski i Peti korpus bočnim udarima poremetili su njemačku operaciju.

1960.- Tokom kinesko-nepalskih prepirki oko granice na Mont Everestu Kinezi stigli na severnu stranu vrha i postavili kinesku zastavu i bistu Mao Cedunga.

1961.-Britanski advokat Piter Benenson u Londonu osnovao organizaciju za zaštitu ljudska prava “Amnesti internešenel”.

Šuplja priča taj amnesti, je samo šupljaju bez ikakvog efekta.Trla baba lan. Advokat skonto finesu kako da namakne lovu prodavajući maglu.

1963.-Samit afričkih država u Adis Abebi okončan sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva.

1969.-  U Sudanu državnim udarom vlast preuzeo pukovnik Džafar Mohamed al-Nimeiri.

1979.-Po poletanju sa čikaškog aerodroma srušio se američki avion “DC-10” pošto mu je prethodno otpao jedan motor. Poginulo svih 273 putnika i članova posade.

1983.-U požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u južnom Egiptu poginulo više od 300 ljudi.

1991.-Završena dvodnevna akcija tokom koje su Izraelci “vazdušnim mostom” prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.

Tako cionisti vrše etnička čišćenja u stranim zemlhama.

1992.- Oskar Luiđi Skalfaro postao predsednik Italije.

Nama suvišna informacija , ali šta ćemo, hronolozi je natandarili.

1993.-Rezolucijom broj 827 Vijeće sigurnosti UN-a osnovan je Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) kako bi se vodili sudski procesi za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Sjedište suda je u Den Haagu, a najteža moguća kazna koju sud može izreći je doživotni zatvor.

Nažalost vrlo ograničavajući faktor. Partizani su bili zakon za četničke i ustaške monstrume. Blagi sistem kratkog postupka.

1994.- Ruski književnik Aleksandar Solženjicin vratio se u Rusiju nakon 20 godina izgnanstva.

1995.- Srpske snage su sa položaja na Ozrenu u večernjim satima ispalile granatu na tuzlansko sastajalište mladih poznato kao Kapija i usmrtile 71 osobu, a 150 ih je bilo ranjeno. U ovom masakru na Kapiji prosječna starost poginulih iznosila je 24 godine.

Šta drugo da  rade monstrumi, nego da ljudskost ubijeju.

1995.- Avijacija NATO, u ratu u BiH, bombardovala skladište municije bosanskih Srba kod Pala. Srbi odgovorili uzimanjem za taoce 377 pripadnika mirovnih snaga UN. Poslednji taoci pušteni 18. juna.

1995.-U SAD-u je umro Krešimir Ćosić (1948.- 1995.) legendarni košarkaš i trener.

1996.- Bivši bugarski car Simeon II vratio se u zemlju posle 50 godina egzila.

1997.- Vojnim udarom zbačena je civilna vlada u Sijera Leoneu, a predsednik Ahmad Tedžan Kabah prinuđen je da napusti zemlju.

2002.- U padu aviona kineske avio kompanije „Čajna erlajns“ u more u tajvanskom zalivu, poginulo je 225 putnika i članova posade.

2001.-Amerikanac Erik Vajhenmajer prva je slijepa osoba koja je osvojila Mont Everst, na koji se popeo zajedno sa Šermanom Bulom, 64-godišnjim ljekarom, koji je tako postao najstarija osoba koja je osvojila ovaj vrh.

Nerazum je uvijek bio pokretač gluposti.

2000.- Umro je Fransis Lederer, češki pozorišni i filmski glumac.

2001.- Umro kubanski fotograf Alberto Korda, poznat po fotografijama južnoameričkog gerilskog vođe Ernesta Če Gevare.

2004.-Haški tribunal je objavio optužnicu protiv hrvatskog generala Mirka Norca, koja ga tereti za zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjenih nad srpskim civilima u Medačkom džepu, septembra 1993. godine.

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 08 29

autor

Hajro šabanadžović

Sjenke u zelenilu Sunce i vrt

Sjenke u zelenilu                                                               Sunce i vrt

Izgubljena dolina  U grmu ruže

Izgubljena dolina                                                                      U grmu ruže

Snovi iza zatvorenog prozora Cvijetne livade

Snovi iza zatvorenog prozora                                               Cvijetne livade

Bodler – Čovek i more

Cveće zla XIV









Uvek ćeš voleti čoveče slobodni

More, ogledalo u kome se roje

beskrajni valovi i trzaji tvoje

duše gorke kao bezdani podvodni!





Gnjuraš se u njega ko u svoju sliku,

očima, rukama, grliš mu talase,

i srce ti kadkad zaboravi na se

slušajući njegovu žalostivu riku.





Ćutljivi ste, mračni; Čoveče beskrajni

bezdan tvoje duše ne sagleda niko,

niti je bogatstva morska ko proniko –

oboje ste revni u čuvanju tajni!





Ratujete eto, kako se svet sazda,

bez griže, bez srca na bojnim poljima,

obuzeti borbom, smrću, pokoljima,

dva surova brata, u koštacu vazda!

Уральская рябинушка / Song – Lyrics – Prevod na Bosanski jezik

 

Вечер тихой песнею над рекой плывет,

Дальними зарницами светится завод,

Где-то поезд катится точками огня,

Где-то под рябинушкой парни ждут меня.

 

Ой, рябина кудрявая, белые цветы,

Ой, рябина, рябинушка, что взгрустнула ты?

 

Лишь гудки певучие смолкнут над водой,

Я иду к рябинушке тропкою крутой.

Треплет под кудрявою ветер без конца

Справа кудри токаря, слева – кузнеца.

 

Ой, рябина кудрявая, белые цветы,

Ой, рябина, рябинушка, что взгрустнула ты?

 

Днём в цеху короткие встречи горячи,

А сойдемся вечером – сядем и молчим.

Смотрят звёзды летние молча на парней,

И не скажут ясные, кто из них милей.

 

Ой, рябина кудрявая, белые цветы,

Ой, рябина, рябинушка, что взгрустнула ты?

 

Кто из них желаннее, руку сжать кому?

Сердцем растревоженным так и не пойму…

Оба парня смелые, оба хороши,

Милая рябинушка, сердцу подскажи!

 

Ой, рябина, рябинушка, оба хороши

Ой, рябина, рябинушка, сердцу подскажи!

 

Uralska rjabinuška

 

Veče tihom pjesmom nad rijekom plovi.

Daleki bljesak obasjava fabriku,

Negdje tamo voz kotrlja vatrenim točkovima,

Negdje tamo pod rjabinuškom momci me čekaju.

 

Eh, rjabina kovrdžava, belih cvetova,

Eh, rjabina , rjabinuška, zašto  tužna si ti?

 

Samo zvuci tihe melodije žubore nad vodom,

Ja idem do rjabinuške strmom stazom.

Na vjetriću beskrajnom okreću uvojci lišća,

Desno okreće strugar u lijevo kovač.

 

Eh, rjabina kovrdžava, belih cvetova,

Eh, rjabina , rjabinuška, zašto si tužna ti?

 

Danju u fabrici , susreti kratki , vatreni,

A naveče zajedno – sjedimo ćutećke.

Ljetne zvijezde gledaju ćutećke momci.

Kome sam draža , neće otvoreno da kažu.

 

Eh, rjabina kovrdžava, belih cvetova,

Eh, rjabina , rjabinuška, zašto si tužna ti?

 

Bjelo inje zemlju pokriva,

S pjesmom ždralova jesen dolazi.

Al’ ostala je ona ista uska stazica u planini /kojom/

Mi još uvek, utroje idemo rjabinuški .

 

Eh, rjabina kovrdžava, belih cvetova,

Eh, rjabina , rjabinuška, zašto si tužna ti?

 

Ko od njih kome, čiju ruku više steže ?

Ludo srce ništa ne nemože da shvati…

Oba momka su hrabri, oba su dobri,

Mila rjabinuška, mome srcu ti presudi !

 

Eh, rjabina kovrdžava, belih cvetova,

Eh, rjabina , rjabinuška, zašto si tužna ti?

 










												

Sergej Jesenjin – Cveće mi veli





Cveće mi veli – zbogom ostaj,

i krunice sve niže sleću:

Njeno lice i rodni kraj

da nikad više videt neću.





No, što ću, draga, i što znam!…

Ja videh njih i zemlju ovu,

i samrtnički drhtaj sam

primiću kao miloštu novu.





I zato što cilj, celoga veka,

postigoh iduć s osmehom zdravlja –

ja i sad stalno tvrdim, bez jeka,

da se u svetu sve ponavlja.





Nije l’ svejedno – drugi će doći,

tuga rastužit otišlog ne sme.

Ostavljenoj dragoj u tihoj noći

drugi će lepše pružiti pesme.





I prateć pesmu dušom žene,

draga uz drugog dragog, sred slavlja,

setiće se možda i mene,

ko cveta koji se ne ponavlja.

Loreena McKennitt – Sun, Moon And Stars / Song – Lyrics – Prevod na bosanski

 

 

Muzika sa slike  Lebdjeti

 

Krvavi mjesec Zvjezdana prostranstva

 

Marrakesh Night Market”

 

They're gathered in circles

The lamps light their faces

The crescent moon rocks in the sky

The poets of drumming

Keep heartbeats suspended

The smoke swirls up and then it dies

 

Would you like my mask?

Would you like my mirror?

Cries the man in the shadowing hood

You can look at yourself

You can look at each other

Or you can look at the face of your god

 

The stories are woven

And fortunes are told

The truth is measured by the weight of your gold

The magic lies scattered

On rugs on the ground

Faith is conjured in the night market's sound

 

Would you like my mask?

Would you like my mirror?

Cries the man in the shadowing hood

You can look at yourself

You can look at each other

Or you can look at the face of your god

 

The lessons are written

On parchments of paper

They're carried by horse from the river Nile

Says the shadowy voice

In the firelight, the cobra

Is casting the flame a winsome smile

 

Would you like my mask?

Would you like my mirror?

Cries the man in the shadowing hood

You can look at yourself

You can look at each other

Or you can look at the face of your god

 

Marakeške pijačne noći

 

Oni se okupili u krugovima

Lampe osvjetljavaju  njihova lica

Polumjesec kao  kamenje na nebu

Pesnik bubnjanje

Drži otkucaje srca umirenim

Dim kovitla i onda umre

 

Želiš li  moju masku?

Želiš li moje ogledalo?

Plače čovjek u sjenovitom pokriovu

Možeš pogledati sam sebe

Možeš pogledati u nekog drugog

Ali možeš  lipogledati u lice svog Boga

 

Priče su utkane

I bogatstva su rečena

Istina je mjerena težinom  tvoga zlata

Magija laži rasuti

Na tepihe na tlu

Faitha    priziva zvukom  noć  pojace

 

Želiš li  moju masku?

Želiš li moje ogledalo?

Plače čovjek u sjenovitom pokriovu

Možeš pogledati sam sebe

Možeš pogledati u nekog drugog

Ali možeš  lipogledati u lice svog Boga

 

Priče su utkane

Na pegament papiru

Istina konjima  rijeke  Nil

Govori senci  glas

U vetrebnoj svjetlosti, kobra

Baca plamen u dobijeni osmijehu

 

Želiš li  moju masku?

Želiš li moje ogledalo?

Plače čovjek u sjenovitom pokriovu

Možeš pogledati sam sebe

Možeš pogledati u nekog drugog

Ali možeš  lipogledati u lice svog Boga

 


												

Vislava Šimborska – Pod istom zvezdom

 

 

 

Oprosti, slučaju, što te nazivam sudbinom.

Oprosti, sudbino, ako se možda varam.

Nek’ se ne ljuti sreća što je za sebe prisvajam.

Nek’ mi ne zamere mrtvi što jedva svetlucaju u mom sećanju.

Oprosti, vreme, za sijaset nezapaženog sveta u trenutku.

Oprosti, stara ljubavi, što novu smatram prvom.

Oprostite mi, daleki ratovi, što cveće nosim kući.

Oprostite, otvorene rane, što se bodem po prstu.

Oprostite, očajnici, za ploču sa manuetom.

Oprosti, narode na stanici, za moj san do pet ujutru.

Praštaj mi uvredu, nado, što se ponekad nasmejem.

Praštajte, pustinje, što s kašičicom vode ne potrčah,

I ti jastrebe, već godinama isti, u istom kavezu,

Nepomičan, zagledan uvek u istu tačku,

Praštaj, pa čak i da si punjena ptica.

Oprosti, posečeno drvo, za četiri noge od stola.

Oprosti, veliko pitanje, za male odgovore.

Istino, ne obraćaj na mene preveliku pažnju.

Veličino, ukaži mi velikodušnost.

Otrpi, tajno postojanja, što čupam niti iz tvog lamenta.

Ne osuđuj me, dušo, što te retko imam.

Izvinjavam se svemu što ne mogu biti svuda.

Izvinjavam se svima što ne mogu biti svaki i svaka.

Znam da me ništa opravdati neće dokle god živim

Jer samoj sebi stojim na putu.

Ne uzmi mi za zlo, besedo, što pozajmljujem patetične reči

A onda ulažem napor da ih učinim, tobože, lakim.