Koje ime da ti dam
a jesam taj
Mila a jesi milina
lotus prisloni srcu mome
Bijela godpođice
nebu što pogledava
Bjelino moja
kao duša tvoja
Nevinosti i čednosti
na putevima azura
Dobroto moja
na božurima palim
Radovanje moje
na ljutnji tvojoj
Tišina i sni
u snovima nježnim
Moja mila jedina djevojčice
ko mornara usamljenog lađa
Krhka ružo
ko pjesma moja
Ne znam mila
možda još nisam ispjevao taj stih
Znam neću te zvati
kao drugi
Oteli su mi ples
koji moje srce pleše
Autor
Hajro Šabanadžović
Cvijetni proplanak Vali
Moji đardini sretni Ljubav
Tišina Frkin očaj
Sve nijanse ljubavi Mjesec
Velovi Ona spava
Izvorište Lotosa Nježnost
Elizabeta Kotromanić , bosanska princeza, rođena je u 1339. kao kći bosanskog bana Stjepana II Kotromanića i poljske princeze Elizabete od Piast, iz dinastije koja je vladala Poljskom. Ubijena je 16.01. 1387.
Elizabeta od Bosne (u engleskoj literaturi Elisabeth of Bosnia, u poljskoj Elizabeta Bosniazka) je bila:
-kraljica vladar Mađarske,Poljske i Hrvatske najveceg i najuticajnijeg kraljevstva Evrope XIV stoljeća.
Prema nekim historičarima Elizabeta je bila jedino preživjelo dijete svojih roditelja.
Drugi vjeruju da je celjska grofica Katarina bila Elizabetina sestra.Mnogi ,nezavisni izvori potvrđuju ovaj drugi navod.
Njen prvi rodjak je bio i Tvrtko I, budući kralj Bosne.
Kao mlada bosanska princeza boravila je takodje na ugarskom dvoru. Zaprosio ju je ugarski kralj Ludovik I.
Prije ju je zaprosio srpski car Dušan ,koji je trazio za miraz podrucje oko Hercegovine, ali je bosanski ban odbio tu ponudu.
Čuj molim Dušan Slinić vehti ,očeubica da ženi njjegovu krasoticu za sina.Ne ide to tako.To bi bilo poniženje.
Mi zabrzali malo.Da usporimo i da se stabilnije vratimo ljepotici, počećemo štorijom ( par citata ) iz historijskih zapisa Mavra Orbini ,gdje se spominje bosanska princeza Elizabeta, potonja ugarsko-poljska kraljica:
” Stjepan Dušan Slinić stupi u Bosnu, tobože da banu bosanskom Stjepanu II Kotromaniću, Humsku zemlju otme, i povede 30.000 konjanika i 30.000 pješaka – silu strahovitu – te poče Bosnu nemilo harati i plijeniti, neprastajuć nit dvoru banovu, koji se bijaše odbio u planine da Dušana dočeka.
Vlada Dubrovačka i Mletačka htjedoše posredovati, ali bez koristi! Dušan je zahtjevao da mu ban dade Humsku zemlju, – i priplemenitu Elizabetu od 13 godina, ili bar nju samu ; a ban ništa nije dao – tako mu je silu prezirao!
– Dušan se vrati u Srbiju preko Dubrovnika, u Bosni ništa ne opravivši.
– Mati ugarskog kralja Ludovika, čuvsi za izvanrednu mudrost i ljepotu kćeri banove, zamoli bana da joj ju u dvor dade. a da ce ju ona kao vlastitu kćer držati; to ban odbije; što ona videći dođe u Usoru, i poruči po bana, te ga najiskrenije za istu milost zamoli, obećajući i kuneći mu se da će ju ona najsjajnije udati, kao sto to dolikuje tako izvanrednom stvoru “promettendo, e guirando di maritaria nobilissimamente, come giá conveniva un par suo.”
Poslije dužeg oklijevanja, ban joj želju ispuni, i ona krasnu Elizabetu odvede.
– Tri godine poslije, umre žena Ludovika, i on vjenča lijepu Elizabetu.
-Tad poruči da mu ban punac dodje na veselje, i taj se zaputi, ali na putu umre (sto je bilo za Bosnu velika sreca, jer da bude umro u Ugarskoj, ostala bih Bosna u tisucu zamršajah!)
Naslijedi ga ban Tvrtko, te i ovoga Ludovik pozove, da se sa stričevkom razveseli. Tvrtko s odličnom pratnjom dodje…”
Trinaestogodišnje dijete odlazi u stranu ,nepoznatu zemlju,dvor i društvo.Možete misliti te tuge i hladnoće.Ali očevi,pogotovu vladari su se tada morali slušati.
Tako se Elizabeta Kotromanić udala za ugarsko-poljskog kralja. Ona nije rodom zaostajala za ugarsko- poljskim kraljem. Oboje su poticali poticali od velikih familija Piast, Mecklenburga i Pomeranije.Bosanska plemenita krv je bila na cijeni na Evropskim dvorovima.
Nakon sklapanja braka, međutim, otkriveno je da su kralj i kraljica rođaci u četvrtom koljenu preko jednog poljskog vojvode, zbog čega je papino odobrenje braka bilo neophodno za njegovu valjanost. Papa je izdao nalog za odobrenje braka i time priznao njegovu valjanost, unatoč tome što se to protivilo crkvenom zakonu.
U braku s Ludovikom, bilo je sedamnaest godina neplodnosti.A onda je 1370.-tih rodila je tri kćerke, zaredom :Katarina, Marija i Jadviga. Najstarija, Katarina (rođena 1370. godine), umrla s osam godina. Dvije mlađe kćerke koje su nadživjele roditelje bile su Marija (rođena 1371. godine) i Jadviga (rođena 1373. godine).
Kad je Elizabetin suprug kralj Ludovik I umro, ona postaje kraljica vladar velikog kraljevstva, uključujući područje Hrvatska i Dalmacije koje su bile dio Ugarske monarhije.
Moderni historičari je opisaju kao tešku ženu, dok su je njeni savremenici smatrali učinkovitom, ali i nemilosrdnim političarom koja je koristila političke spletke kako bi zaštitila interese svojih kćerki-nasljednica kraljevstava, Marije i Jadvige.
Ljubomornici zaboravljaju njenu anđeosku ljepotu,profinjenost,sanezibilnost ,izobraženost ,lingvinističku raznolikost i poznavanje historijskog-kauzalnog slijeda vrijednosta.
Skoro svi zaboravljaju neke životne stvari koje su je moigle odrediti kao ličnost.
Elizabeta od Bosne, smrcu njenog supruga ugarskog kralja, postaje de-facto Vladar Kraljevstvom Ugarske-Poljske pod kojima je bila i Hrvatska.Vladarica najvećeg carstva u Evropi.
Kao dijete odvedena iz doma u strani i surovi svijet.Otac joj umire a da je nikad nije vidio poslije odlaku.Za majku nemamo podataka.
Čitav njen svijet su bile njene kćerke.Ona je bila glavna lavica na tuđoj teritoriji,koja je morara da štiti kćeri,a zaštitnika nema.Oko nje sve sami krvoločni lalovi koji čekaju samo trenutak nepažnje.
Elisabeta Kotromanic je bila u isto vrijeme samohrana majka i žena-vladar koja je efikasno i suvereno vladala jednim od najvećih evropskih kraljevstva tog vremena.
Iako je Elizabeta ubijena nakon što je zarobljena od strane pobunjenika, ona je uspjela odbraniti prava njezinih kćerki na Krunu.
Nakon Elisabetine smrti nijedna žena nije vladala ugarskim kraljevstvom do Marije Terezija od Austrije (1740-1780), sto je je 400 godina kasnije.
Elisabeta od Bosne je bila kraljica Ugarske pune 34 godine! Normalno je da se mnogima nije sviđalo stijeg vladarke porijeklom iz jedne plemenite ,male zemlje ,kao što je Bosna.
Život Elizabete Bosanske je tako buran i pun obrata da se jednostavno ne može sagledati iz jednog letimičnog pregleda.
Da, trovala je i ubijala. Iako nema dokaza ,vjerovatno jeste.Da ima vatikan bi je spalio.Ako ni zbog čega,ono radi preuzimanja i realizacije njihovih ideja.Takva je bila moda.Svi su učili od Vatikana.
Charles Durazzo ,kralj napulja upada u Mađarsku 1385 i oduzima krunu, te su Elizabeta i Maria bile prisiljene da prisustvuju njegovoj krunidbi.
Vladavina je bila kratkjotrajna.
Elizabeta je pokazivala lažne prijateljske osjećaje za Karla Durazzo, dok se njegova svita nije vratila u Napulj. On ostao je bespomoćan. Elizabeta je djelovala trenutno.
Pozvala ga u posjet u jeduj od svojih palača, gdje Karlo Durazzo biva izboden u njezinoj nazočnosti. Napad se dogodio 39 dana nakon njegove krunidbe. Tako je Elizabeta uspjela vratiti krunu svojoj kcerki Mariji.
No to je ne čini ništa lošijom od drugih.Zakon Vatikanske đungle nalaže ubij da ne budeš ubijen.Jedino se tako moglo vladati u hrišćanskom svijetu.
Kraljica Ugarske,Poljske i Hrvatske Elizabeti Kotromanić/ Elisabeth of Bosnia/ Elizabeta Bosniazka je bila jedna od najznačajnijih žena u svjetskoj povijesti. O njoj bi trebalo pisati tomove knjiga.Neki drugi put ćemo se javiti barem sa esejom o našoj Divi,čiju ličnost historičari, istoričari,povjesničari potcjenju.Uglavnom tendenciozno.
Hroničari je svode na jednu nemuštu rečenicu .
A smrt?
Elizabeta je s kćerkom odlučila krenuti u Hrvatsku,obići dio svog i kćerkinog kraljevstva.Tamo ih je otela grupa ljubomornih plemića, koji su se željeli osvetiti za smrt kralja Karla. Dvije kraljice su bile odvedene na obalu Jadrana, u Novigrad blizu Zadra. Elizabeta je 16. januara 1387. godine, na zahtjev Karlove udovice Margarete, zadavljena pred očima svoje kćerke. (Prvi izvor).
Bila je tajno sahranjena u Crkvi svetog Krševana. Na treću godišnjicu smrti, njeno tijelo je prevezeno u Székesfehérvár.
A kćerka Marija?
Majka lavica Elizabeta ,prije smrti uspjeva prokrijumčariti plan za oslobadjanje Mlečanima. ali biva zadavljena po nalogu hrvatskog plemića Ivana od Paližna.(Drugi izvor).
Trupe Marijinog supruga Sigismunda izbavljaju Mariju iz zarobljeništva, ubrzo nakon što joj je majka Elizabeta ubijena.
Oslobadjanje se desilo iz pomoc bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanica (Elizabetinog stricevica s kim je odrasla). Za svoje ućešče u događaju Tvrtko je dobio pocasno zvanje gradjanina Venecije.
A kćerka Jadviga (Hedviga) je postala voljena i blažena Poljska kraljica.
I Marija i Jedviga su dostojne kćerke svoje uzvišene majke.
Putujes u grad za koji me veze sve
Tamo imam drustvo, dobre drugove i nju
Pricaj neka zna da ovdje vrijeme sporo tece
Jer nema nje i nema drustva
I traje dugo svako vece
Pozdravi Sonju i reci joj da ne mogu bez nje
Pozdravi Sonju i reci joj da ne mogu bez nje
Putujes u grad za koji me veze sve
Pozdravi drustvo, pronadji nju, ucini to molim te
Pricaj neka zna, ne skrivaj nista reci sve
Ne lutam, cekam pisma, ali hladno je
Nek ne zaboravi, mnogo volim je
Pozdravi Sonju i reci joj da ne mogu bez nje
Pozdravi Sonju i reci joj da ne mogu bez nje
Pozdravi Sonju i reci joj da ne mogu bez nje
Pozdravi Sonju i reci joj da ne mogu bez nje
Pozdravi Sonju i reci joj da ne mogu bez nje
Autor
Hajro Šabanadžović
Lakoća Zavjet
Punoća Vrela
Sjaj Umor
Autor
Hajro Šabanadžović
Uzdrhtalost Behari mirišu
Vjetar šumi Tijelo gori
Autor
Hajro Šabanadžović
Ribizla Iskre
Glave Krhkost
Aleja svodova Svijet boja
Ti koja si nebo
Mir duše moje
Nevinost moga grada
Djetinjstvo naših sanja
Zemlja milovanja
Nalik mojoj duši
Nedostaješ
Ti koja si
Prozračni leptir sjena boja
Lepršavo nebo plavetne duge
Krhka ljubičica mirisnog srca moga
Nježna rječica mojih misli
Jorgovan bijeli mojih sanja
Tišina zvjezdana naših putanja
Boliš
Ti koja si svjetlost u mojim očima
Uzburkani vjetar u damaru mome
Osunčano more u kome se utapam
Kristalna ljubav kojom se grijem
Kao moj Krad čednosti
Bjelina nevina u izvoru života
Pupoljak ruže što me latima umiva
Raspjevana čežnja na mojim grudima
Tiha strast purpurnog đardina
Svježina nestalog proljeća
Ne kopniš
Ti koja si đardin blještavi
Beskrajna duga raspjevana
Lotos nevini ubijeni
Velovi obnaženi uzbibani
Ruža rumena procvjetala
Snjegovi raznježeni u krvotoku
Kao moje srce poludjelo
Talasi razbludni u ponoći
Svitanje zore na jastuku
U akšame krotke podatne
Ljubavi moja jedina
Željena ko grlica bijela
Ljubavi moje
Željna ostala
Hvala mila
Tebi koja si
Moja malena
Dobro mi došla
Na kraju puta
Srca slomljenog
U moju tugu grlice mikla
Ti koja si nevinost sada spiješ
Na odru od ljiljana
bjeljih od naših dana
u milosti prošlih sanja
plava svjetlost raznježeno
kose ti ljubljene miluje.
Danas je 16.januar/Siječanj 2025. godine. zapo nam u četvrtak.
Daklen već smo nogirali 15 dana, ovaj bi trebao po nekoj logici trebao biti šesnaesti nogatransirani dan . Ali logika i stvarnost nemaju skoro nikad dodirnih tačaka. Eto mnogi neće znati da li smo otkantali ovaj dan na najljepši način.
Neuki su ljudi. Skoro ništa ne znaju. Ma znaju , ali neće da misle i opažaju. Nemaju vremena. Aj’ da su okupirani ljubavlju i snovima.! Ili kojim čudom takarom. Oprostilo bi im se.
Dane provode u žurbi. Ne zastanu da pogledaju ljepotu pahiljica. Kriju se od mrazeva i zime, umjesto da se toplije obuku , izađu u bjelinu i valjaju se u blagodetima Božije milsoti i ljubavi.
Sve što nam je dato je samo dokaz ljepote ,raznovrsnosti i sveobuhvatnosti Božijeg stvaranja.
Poklanja nam život , ljubav i milost i oprost.
Poklonio nam je Četiri godišnja doba, ljepša od ljepšeg. Umilnija od umilnijeg. Da nas podsjećaju na nas same.
Proljeće – Mladost , krhkost, djetinjost , nestalnost , svejžina , mirišljavost , nada, ljubav , milost, …
Ljeto – Zrelost, stamenost, sjaj , jarkost , čulnost, raskoš ,strast , plodnost ,ljubav, milost…
Jesen – Mnogo zrelosti, bogatstvo , blagost , čarolija, pozdanje, povjerenje , nada , ljubav ,milost , čaroliju boja …
Zima – Smiraj , nevinost, časnost, nada , vjera, umnost , svjesnost, neumitnost, ljubav, milost…
Što bi poete rekle:
I am zabezeknut.
U prevodu:
Hvala Bogu Gospodaru svijetova
Oprosti neukima.
Prije se u ovakvim prelijepim danima ljudi su ih prljali na slijedeći način:
395.-Riknulo zapadno rimsko carstvo. Definitivus.
1387.- Ubijena je Elizabeta Kotromanić, kraljica Ugarske-Poljske, a kćerka bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.
1547.-Krunisan Ivan IV., poznatiji pod imenom Ivan Grozni.Bio je prvorođeni sin tada već staroga velikog kneza Moskve Vasilija III. U trenutku očeve smrti 3. prosinca 1533. godine Ivan IV ima samo 3 godine i titulu velikog kneza. Po očevoj samrtnoj želji tijekom njegovog maloljetništva regent postaje djetetova majka Jelena Glinska. Krajem 1546 godine u vodećim državnim i crkvenim krugovima se došlo do zaključka kako je vrijeme za ukidanje regenstva. Kako bi se taj trenutak dostojno proslavio donijeta je odluka da se Ivana IV. okruni za cara Rusije.
Krunišući se krunom Monomaha koju je po legendi bizantski car Konstantin IX. Monomah darovao svome unuku velikom knezu Kijeva Vladimiru Monomahu Zajedno s tom krunidbom Ivan IV. je trebao izabrati između tisuću kćerki iz plemićkih porodica svoju buduću suprugu. Njegov izbor je pao na Anastaziju kćer Romana, praoca dinastije Romanov.
1581.-Engleski parlament parlament je proglasio katolicizam nezakonitom vjerom.Tako su Englezi sve nesuglasice sa papom razriješili na najjednostavniji mogući način
Borbe raznih država protiv vlasti rimskih papa prožimale su cijeli srednji vijek, a nerijetko su radili i mačevi, pa i u papskim rukama. Jedna od najbuntovnijih je oduvijek bila Engleska, koja nije mogla trpiti diktat Vatikana.
1605.- Objavljen je roman “Don Kihot” Migela de Servantesa
Glposti senilnog starca su trpile desetine miliona neukih i još senilnijih ljudi.
1749.- Rođen je Vitorio Alfijeri, italijanski rodoljubivi pjesnik i dramski pisac iz čijeg djela zrači strasna ljubav za slobodu i želja za zbacivanje tiranije. Završio je Vojnu akademiju u Torinu, i potom je proputovao veći dio Evrope, upoznavši se s djelima značajnih liberterskih mislilaca, uključujući Fransoa Voltera, Žan Žaka Rusoa i Šarla Monteskjea. Djela: tragedije “Saul”, “Orest”, “Marija Stjuart”, “Filip”, “Kleopatra”, “Antigona”, “Mira”, komedije, soneti, ode, satire, epigrami, rasprava “O tiraniji”, autobiografski spis “Život Vitorija Alfijerija”.
1778.- Francuska je priznala nezavisnost SAD koje su vodile rat protiv britanske kolonijalne uprave.
1794.- Umro je engleski istoričar Edvard Gibon, čije je sedmotomno djelo “Opadanje i propast Rimskog Carstva”, u kojem je obuhvatio istoriju Rima i Romeje (Vizantija) od drugog do 15. vijeka, jedno od najznačajnijih u svjetskoj istoriografiji.
Mogli smo sasvim komotno proći i bez tog sedmotonca.Čovjek sje,prepisao sve do čega je mogao doći,a što se imalko odnosilo na Rim i eto „grandioznog „djela.Čovjek je samo prepisivač-bukkiper sa strpljenjem i rijetkim darom ne shvatanja vrijednosti života i vremena.
1864.- U nastojanju da prigrabi Šlezvig i Holštajn, njemački kancelar Oto fon Bizmark pridobio je dotad neprijateljski Beč i dvije sile su ultimativno zatražile od Danske da ukine tek izglasani ustav koji je učvrstio njene veze s tim pokrajinama. U ratu koji je ubrzo izbio Danci su poraženi, a sporna vojvodstva su pripala pobjednicima.
1891.- Umro francuski kompozitor Leo Delib, romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti “Kopelija”, “Silvija”, opera “Lakme”. (Sen Žermen di Val, 21. 2. 1836. – Pariz, 16. 1. 1891.)
1920.- U Parizu je održan prvi sastanak Savjeta Društva naroda, ali bez učešća SAD, čiji je predsjednik Vudro Vilson odlučujuće doprinio stvaranju te međunarodne organizacije. Prethodno je američki senat odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor sklopljen poslije Prvog svjetskog rata, čime je Vilson dezavuisan, a SAD su trajno ostale van Društva naroda.
1920.- U SAD je uvedena zabrana proizvodnje i prodaje alkohola, što je podstaklo lavinu korupcije i kriminala.
Ljudi se još uvijek pitaju šta je starije koka ili jaju.Mi kažemo mafija.
1924.- Rođen je Aleksandar Tišma, književnik, akademik (Horgoš, 16. 1. 1924. – Novi Sad, 15. 2. 2003.)
1924.- Rođena je Mira Sanjina Šiljegović, primabalerina, koreograf i pedagog (Zagreb, 16. 1. 1924. – Beograd, 17. 12. 2010.).
1933.- Rođena je američka književnica Suzan Zontag.
U 18 o6 sati dajemo zapis o njoj.
1942.- U trideset četvrtoj godini u avionskoj nesreći je poginula j Kerol Lombard (Džejn Alis Piters), čuvena američka filmska glumica i treća žena Klerka Gebla.
„Obožavam Klerka, ali on je loš u krevetu“.
1944.- Američki general Dvajt Ajzenhauer u Drugom svjetskom ratu postavljen je za glavnokomandujućeg zapadnih savezničkih snaga. Od njega je istovremeno zatraženo da sačini plan o otvaranju drugog fronta u zapadnoj Evropi radi borbe protiv trupa nacističke Njemačke, s kojima su – uz snage pojedinih pokreta otpora, posebno u Jugoslaviji – tada u Evropi praktično ratovale jedino sovjetske jedinice.
Dakle „velike“ sile se štedile da dokrajče lipsalu neman.
1945.- U Ardenima pobjedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija, koje su prethodno zahvatile u kliješta nacističke divizije, suzbivši njihovu ofanzivu, nanesen je odlučujući poraz Nijemcima na zapadnom frontu, čime je pokopan posljednji pokušaj Adolfa Hitlera da izmijeni ishod Drugog svjetskog rata.
1948.- Rođen je Džon Karpenter, američki filmski reditelj, producent i scenarista .
1957.- Umro je italijanski dirigent Arturo Toskanini, snažna umjetnička ličnost, izvanredne memorije i izuzetne sugestivnosti, vjerovatno najveći dirigent 20. vijeka. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku, gdje je organizovao i simfonijski orkestar.(Parma, 25. 3. 1867. – Njujork, 16. 1. 1957.).
1969.-Jan Palach, češki student filozofije na Karlovom sveučilištu u Pragu, u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju po nalogu Sovjetskog Saveza izvršavaju članice Varšavskog ugovora u augustu 1968., izvršio je samoubistvo spaljivanjem u centru Praga.
Godinu dana ranije su tenkovima gažena djeca praškog proljeća.
1969.- Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima “Sojuz 4” i “Sojuz 5” prvi put u istoriji spojili su dvije letjelice s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.
1979.- Pod pritiskom nemira u zemlji Šah Mohammed Reza Pahlavi bježi iz Irana, u koji se nikada više nije vratio.
1987.- Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang podnio je ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire, a funkciju generalnog sekretara Partije je preuzeo Džao Cijang.
Na cvjetnom tzrgu je bilo bujadar gažćenja studenata tenkovima.
1991.- Američke snage uz pomoć petrodolara Sazdi Araba co i Oil Standards i saveznika počinju sa operacijom “Pustinjska oluja”, pošto Irak nije ispunio rok za povlačenje svojih snaga iz Kuvajta. Devetnaest sati poslije isteka ultimatuma UN-a Bagdadu, počeli su zračni udari na vojna i industrijska središta u Iraku i Kuvajtu.
1998.- Od eksplozije metana u rudniku “Soko” u Čitluku kod Sokobanje poginulo 29 rudara.
2001.- U Ljubljani je umro Sergej Krajger, slovenački političar i državnik, predsjednik Skupštine i Predsjedništva Slovenije, predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Kažu bio u talu sa Slobodanom Miloševićem i Tuđmanom da rasture Jugoslaviju.
2002.- Savjet bezbjednosti UN-a jednoglasno usvaja sankcije protiv mreže Al Kaide i ostatka talibana u samom Afganistanu i van njega.
Ujedinjene nacije nikad ne iznevjere sebe.Svaki dan izbacuju sve smješnije i nemoguće rezolucije.
Ne možemo se smijati.Od bradatih monstruma ginu nevini ljudi.
2005.- Na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, u drugom izbornom krugu, Stjepan Mesić osvojio je novi petogodišnji mandat.