Dogodilo se na današnji dan 10. Maj / Svibanj

Danas je Srijeda 10.  Maj  / Svibanj 2023. godine.

Ovako su se dani  podijelili:

129 dana  , poslije odoljevanja svaki po 24 oo sati prohujalo sa vihorom

Interesantna je ta stvar sa danima. Reklo bi se ko insani. Pojave se, mirno odrade svoje vrijeme, bez obzira na bure,tornada ,nevere i ostale smicalice, trpe, šute da ih jaše ko i šta  stigne ,  i  “puf” , nejma ih. Ni da se pobune , ni da glas dignu  Ćurke bar ćurlikaju  ovce bekću , krave muču , a dani i insani ni mukajet.

Ta nezainteresovanost  je samo privid.

Razumijemo dane. Njima lijepo i ugodno , što bi se reklo milostivo.

Ljudi uvijek bili i ostali blentovije.

Dopuštaju da ih gamad i pogan takari i jaše čitav život.

Šta se tu može ? Ne moš’ ti kukavičkom neumlju um podariti.

A danas nam se čini se da preostalih 236  dana očekuje  čeka svoje ugodne vjetrove..

Čudno,  mislimo mi ,   dani nestaju sa vjetrovima , a pola njih nisu ni vidjeli gibanje zraka. Valjda je to

samo varka  dana prave da  blentovije navukle na tanak led lijepog dana.

Što bi poete rekli:

Blentovija jednom , blentovija skoro uvijek, riknjava uvijek.

U prevodu:

Nemoj biti blentovija , osim ako se takav rodiš.

Tada ti nema pomoći. Riknjava garant.

Da zavirimo ima li blentovija na današnji dan:

1497.- Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči krenuo na prvo putovanje u Novi svet. Doplovio do obale Brazila i Hondurasa, uveren da je otkrio kontinent između Evrope i Azije.

On nije ispao levat ko Kolumbo.Kako niko ne voli levate, po Vespučiju dobi novi kontinent ime.

1655.- Britanci od Španije preuzeli Jamajku koja je pod španskom vlašću bila 161 godinu.

Španci se polako igraju onu igru fenjera i daška, nalik vjetriću.

1760.- Rođen francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne “Marseljeza”.

1774.-Kralj Francuske Luj XV umro od malih boginja. Presto nasledio kao petogodišnjak 1715, posle smrti pradede Luja XIV. Poražen u Sedmogodišnjem ratu kao saveznik Austrije protiv Prusije i Velike Britanije, mirom u Parizu 1763. bio prisiljen da posede u Severnoj Americi i Indiji preda Velikoj Britaniji. Njegova vladavina dovela Francusku na prag revolucije.

Baš ga nije išlo.Levat garant.

1865.-Trupe Unije zarobile, u Američkom građanskom ratu, predsednika Konfederacije Džefersona Dejvisa.

1871.-Francuska i Nemačka potpisale sporazum u Frankfurtu kojim su Alzas i Lorena ustupljeni Nemcima.

1876.- Rođen je Ivan Cankar (10. maj 1876, Vrhnika – 11. decembar 1918, Ljubljana) je bio slovenski pisac, dramaturg i pjesnik.Ivan Cankar rođen je 10. maja 1876. godine na klancu na Vrhniki, Slovenija, kao osmo dijete obrtničke porodice. On je prehranjivao svoju porodicu radeći kao krojač. Nakon nekog vremena, nakon gubitka posla zbog nedostatka klijentelije, seli se u Bosnu gdje započinje raditi u svojoj struci.Ivan Cankar je bio osmo dijete oca Jožefa i majke Neže.Godine 1882., upisuje se u osnovnu školu na Vrhniškeom hribu. Sa odličnim uspjehom je 1888. završio školu i upisao ljubljansku realku. Živio je kod očevog bratića Šimuna, pa se kasnije odselio kada je našao svoj vlastiti stan.Poslije mature godine 1896., otišao je u Beč studirati tehniku. Ubrzo se predomislio i prepisao na studij slavistike. Po odlasku iz Beča preselio se u Sarajevo, te se kasnije preselio u Ljubljanu. Svoja djela objavljivao ih je između ostalih i u književnom časopisu “Zora” iz Mostara.Ivan Cankar je djelovao u razdoblju moderne i, po mišljenu mnogih, najbolji je slovenski pisac svih vremena. Umro je 11. decembra 1918. u Ljubljani, Slovenija.

1881.-Krunisan rumunski kralj nemačkog porekla Karol I Hoencolern, prvi kralj Rumunije.

1894.-  Rođen američki kompozitor ruskog porijekla Dimitri Tjomkin, izuzetan autor filmske muzike, dobitnik više nagrada “Oskar”. Filmovi: “Gospodin Smit ide u Vašington”, “Samo anđeli imaju krila”, “Senka sumnje”, “Dvoboj na suncu”, “Nazovi M radi ubistva”, “Div”, “Starac i more”, “Rio Bravo”, “Tačno u podne”, “Čajkovski”.

Ovaj muzičar garant nije bio afroamerikanac. Nemojte na pitati kako znamo.Povjerljivi ukrajinski izvori .

1899.-  Rođen američki filmski glumac i igrač Frederik Austerlic, poznat kao Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača, koji je u igračkoj tehnici spojio klasicizam s početka 20. vijeka s modernim shvatanjem plesa. Filmovi: “Roberta”, “Vesela raspuštenica”, “Vrijeme svinga”, “Cilinder”, “Brodvejska melodija”, “Nikad nećeš postati bogat”, “Uskršnja parada”, “Smiješno lice”, “Na plaži”, “Diži zavjesu”.

1923.- Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčka potpisale Konvenciju o osnivanju Slobodne zone u Solunu, kojom je na 50 godina Kraljevini SHS pripala carinska uprava. Nov aranžman Jugoslavije i Grčke potpisan 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina.

Tako je Jugoslavija postala velesila, imala koloniju.

1933.-U Berlinu, ispred Rajhstaga, nacisti spalili više od 25.000 knjiga Marksa, Frojda, Brehta, Ajnštajna.

Varvari to uvijek rade.  U sarajevskoj Vijećnici   izgorjelo   dva miliona knjiga   u par sati. Lijepe kulture još ljepše gore poju guslarski monstrumi.

1940.- Vinston Čerčil postao premijer Velike Britanije pošto je Nevil Čembrlen, potpisnik Minhenskog sporazuma, podneo ostavku.

Među predsjednicima Vinston Čerčil je slovio kao najveća pijanica.

1940.- Nemačka bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija posle nemačke invazije na Dansku zaposela bivšu dansku koloniju Island.

1941.- Hitlerov zamenik Rudolf Hes spustio se padobranom u Škotsku u nameri da počne mirovne pregovore. Uhapšen i kraj rata proveo u britanskom zatvoru. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen za ratne zločine na doživotnu robiju.

Ovo nam nikako jasno. Osuđen za ratne zločine, a rat proveo u savezničkom  zatvoru.

1945.-Sovjetske trupe   zauzele Prag počinje jad Čehoslovaka i masovna  silovanja Čehoslovkinja.

1945.-Saveznici preuzeli Rangun od Japanaca.

1960.-Američka nuklearna podmornica “Triton” završila putovanje oko sveta koje je trajalo 84 dana.

1977.-Umrla američka filmska glumica Džoan Kroford, jedna od najvećih holivudskih zvezda tridesetih godina XX veka, dobitnica “Oskara” 1945. za film “Mildred Pirs”.

1979.- Umrla Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica između dva svetska rata. Slavu stekla filmom “Erotikon”. Ušla u svetsku enciklopediju filma.

Jedan od najčešćoh enigmatskih pojmova.

1981.- Fransoa Miteran postao predsednik Francuske pobedivši u drugom krugu Valeri-Žiskara d'Estena.

To je ona blentovija što je Bosni donijela još dvije godine rata u očekivanju da genocidni agresori završe Vatikanski posao.

1988.-.SAD stavile veto na rezoluciju Saveta bezbednosti Ujedinjneih nacija, kojom je Izrael osuđen zbog invazije na jug Libana.

A špra stre vi mislili , da će biti na strani palestinskih domorodaca.

1993.-Više od 200 tajlandskih radnika poginulo u požaru u fabrici igračaka u provinciji Nakon Patom.

1994.-Nelson Mendela izabran za predsednika Južne Afrike i postao prvi crnac na čelu te zemlje.

Njegova buvše žena Vini postala prva afrička crna žena koja je imala omladinski fudbalski klub za vlastite potrebe.

1994.-Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni postao predsednik italijanske vlade u koju su, prvi put od Drugog svetskog rata, ušli neofašisti.

Nam uvijek izazivali smije izrazi koji počinju sa neo. Čuj molim te, stari i novi fašist. Ne znamo u čemu je razlika. Fašista je uvijek fašista i zločinac pride.

1995.- Svetska zdravstvena organizacija u Ženevi saopštila da bi uzročnik smrtonosne epidemije u Zairu mogao biti virus ebola.

Jesu pametni ovi uz UN. Da nam nije žao virusa rakli bi, aman ko virusi. Ali virusi su prilagodljiviji od umno betonirane UN.

1997.-U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo najmanje 1.560 ljudi.

1999.- Brazil formalno dozvolio politički azil paragvajskom svrgnutom predsedniku Raulu Kubasu i njegovoj porodici.

2001.-Skupština Jugoslavije ratifikovala Sporazum o specijalnim, paralelnim vezama SRJ i Republike Srpske, koji su 5. marta u Banjaluci potpisali jugoslovenski predsednik Vojislav Koštunica i predsednik RS Mirko Šarović.

Za paralele kažu da se sjeku u beskonačnosti.

2005.- Umrla Vida Pavlović, pjevačica romske i  narodne muzike.

Raskošni glas koji je obogatio muzičku riznicu južnoslovenskih prostora.

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 08 29

Autor

Hajro Šabanadžović


  

Cvijetni tepih                                                                                       Akvadukt

 

 

Stari jedrenjak                                                                    Rose i plavo

 

 

Staza do raja                                                                         Britkost uma čeda moga

 

 

Zeleno                                                                                     Predvorje raja

 

  

Miris jasmina i  kamelija                                            Rose arabeska

 

 

Jutro sa Blekijem – Tu na kraju puta

 

 

 

Tu na kraju puta
pokraj Modre rijeke
ispod  stare ljepotice Trešnje
pristavim neku muziku staru
poželim malo tuge
da snježi prelijepi proljetni dan
ali za nju više mjesta ni
ispunjeno je ljubavlju
srcolikih Anđeoskih  lica
što su sa mnom bajke snila

Tu na kraju puta
nadomakj Grada čednosti
ispod ljubavlju mojim slomljene Trešnja
koja moj život bojila dugom
umoran sjedim
zagledan u minule bajke
duša mi radosno pleše
kao kapljica rose  u srcu
bilo nam je tako lijepo
jedine moje

Tu na kraju puta
u srcu Zemlje Božije milosti
ispod  nježne  umiruće   Trešnje
ne pitam se zašto teško dišem
kalendara sam nakupio snenih
veseo sam a suze same klize
presretan sam vam mile moje
život ste mi  prelijepi poklanjale
a i brale mene
djetinje duše Mahalaša

Tu na početku  novog puta
što ka nebu vodi
Hvala vam učitaljice moje






												

Raymond Carver – Kretanje

Lomim krivine da stignem na trajekt!
Snow Creek, Dog Creek,
potoci prolijeću u svjetlu farova.
Ali nije čas – nije vrijeme da se misli
na lososa koji hita k moru nakon mriješćenja.
U zavjetrini planina,
na radiju govore o nekoj staroj ženi
koja uokolo putuje u kotlu.
Da, neimaština je u korijenu naših života,
ali to nije razlog.
Pustite tu staru dušu da živi,
zaboga.
I ona je nečija majka.
Ti tamo! Kasno je. Zamisli sebe
pod poklopcem koji se spušta.
Ode i rekvijemi. Osjećaj kretanja
dok te nose do drugog mjesta.

Jesenjin – Kačalovljevom psu

 

Džimi, na sreću pruži šapu ti,
Ne videh takvu šapu od rodjenja.
De, na lunu da lajemo mi
I na vreme tišine i bdenja.
Džimi, na sreću pruži šapu ti.

Mili moj, ne liži, jezik posustaje.
Pojmi sa mnom prostu bar istinu kletu.
Ta ti i ne znaš ovaj život šta je,
Niti šta znači živeti na svetu.

Gospodar je tvoj i mio i znan,
I mnogi mu gosti u pohode dodju,
I uz osmeh svi su oni baš kontan
Da kroz tvoju sjajnu dlaku rukom prodju.

Na svoj način ti si vragolasto lep,
S tako milom, prisnom njuškicom u krug
Ne pitajuć nikog ništa, prosto slep,
Trčiš da se ljubiš, ko pijani drug.

Mili moj Džimice, kroz odaje tvoje
Prošlo je sijaset gostiju od prije.
Al ona međ svima najsetnija što je,
Da slučajno ona dolazila nije?

Doći će, zapamti i s uma ne sklizni
Bez mene, kad upreš u nju pogled živ,
Ti joj nežno ruku mesto mene lizni
Za sve što sam bio i što nisam kriv.

 


												

Robert Frost – Staza kojom nisam pošao

 

Šumska staza se račvala na dvije
A ja sam, putnik tek jedan,
Stao ne znajuć’ kojom bih prije
I gledao niz prvu dok se nije
Zavila u gustiš neprovidan.

Druga mi se ipak činila prava,
Zbog jasna sam je birao razloga:
Zelena me dozivala trava.
No, i prva je bila mirisava.
Mnoga je nije taknula noga.

Obje sam staze žudio jednako
I vlati gazeć’ rekao sam tad:
Prvom ću poći jednom svakako.
Ali, drugom već kad sam odmak’o,
Znao sam da se neću vratit nazad.

Priznat ću jednom život kad zađe
Ljeta prođu i tuga nijema
Izmeđ’ dva puta birao sam rađe
Onaj kojim se ide rjeđe
I osim te druge istine nema.

 

 


												

Bleki – Sjećanja mnijem

 

 

 

Sve nešto mnijem

sjećanja nekad se vrate

raskorakom nagog tijela

mjesečinom obasjanog

dozivajući mirise prošlih dana

kad skinula si ogrtač

djetinje nevinosti

 

 

Sve nešto slutim

sjećanja nekad se vrate

sjenom bjelasanja

sedefaste ljepote

u trenu nerazuma

nježno obljubljene

ružinim latima čednosti

 

 

Sve nešto bolim

sjećanja nekad se vrate

nemiri zakolaju tugom

dok tonemo

tragam za krhkom ručicom

koja stere plašt nade

da ublažimo pad sanja


												

Galerija Bosna zemlja Božije milosti – Pretponoćna

Autor

Hajro Šabanadžović

 

Sunčeva putanja                                                      Plavo stablo i suton nad Modrom rijekom

 

Svetište                                                                                  Noćni svod

 

Golo tkanje života                                                  Plavi dan

 

Miris proljeća                                                               Vodopad strasti

 

Naši snovi                                                                 Draži

Bleki – Milošću djetinjeg srca

 

U suton purpurom ljubavi tkanim

bijah gost kučici u cvijeću

koja nekad bješe na kraju grada

vidjeh crno bijele ptice mene zovu

nisam zalutao priznajem

radovala me prelijepa djevojčica

milošću svog djetinjeg srca

 

šapatom vidjeh cvijeća više nema

nebrigom srebrenih kalendara

oluci moje tuge prislonjeni uz zid

gole nastrešnice navlače  kišu u očima

nepostojeća ostava prokletstva

me proganjala te noći

ledeći dane nadolazeće samoće

 

radost pripadanja je pobjedila

poželih da mi srcu nadu pružiš

ljubice bih sadio

rubinovu pupoljak ružu

nalik tebi rađao svakog jutra

da mi dušom zamiriše

u osvit dodira procvjeta

 

drveću bih behar poklonjao

da mi bježiš u bespućem

nedosanjanih snova

sakrivenom stazom za  dvoje

srcem slomljenim utabanom

među jagodama milovanih

bojom orošenih usana tvojih

u krošnjama skrivao suze

dok bih jednu djetinju ljuljačku

za tebe mislima njihao

 

zato milost podari mi

da poslijendju molitvu

na betonu straha

ispod pogorjelog zida

sa tobom proučim

oprost za nenadani  odlazak

jedne noći prije neke hladne zime

a sluti se u damarima mojim