Dragutin Tadijanović – Žene pod orahom





U predvečerje pred kućom krošnje mirišu
I toplo se mlijeko puši iz punih muzlica.

Pod orahom sa lišćem širokim
Mlade žene vezu marame.

Ja prolazim pokraj njih, zbunjen i neveseo,
I pozdravljam.
Njihove se kose kao žitno klasje zatalasaju.
One spuste vez na koljena.

I slatko mi se smiješe, bezbrižno:
I ona s crnim očima, i baršunastim,
I ona s očima zelenim
Kao trava proljetna poslije kiše.

Odlazeći od njih, zanesen,
Mene muče vrele žudnje.

Mene more misli uzaludne
Na te mlade žene pod orahom.

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 15 03

Autor

Hajro Šabanadžović

plava maglica 3  plava kapija

Plava maglica                                                                         Plava kapija

potop   sjene

Potop                                                                                     Sjene

Zvijeri1   

Zvijeri                                                                                           Vijenac

Bosna zemlja Božije milosti Galerija u 14 02

Autor

Hajro Šabanadžović

  

Strast                                                                                     Tirkizni đardin sa violetnim sjajem

 

Jesenji vjetar                                                                            Iskričavost

  

Crveni visovi                                                               Strast i znidanu

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 13 01

Autor

Hajro Šabanadžović
 

Jesenja uvertira                                                               Plavetno predvečerje

 

Tirkizno talasanje                                                                Cvijetno milovanje

  

Plavet i bodlje                                                                    Mjesečev sjaj

Vidjelice i papanje / Igrokaz na dan 18.Maj / Svibanj

Danas je Četvrtak a   18.  Maj  / Svibanj 2023.  godine.

Ovako   dani  jedan drugom okrenuli leđa:

137 dana u  pa-pa rezonu .

228 preostalih čekaju da papaju. nemojte se praviti blesavi , ko da ne znate koga će najprije papati.

U međuvremnu  ma koje među vrijeme ? Vidi stvarno nema nikakvog međuvremena.  Između oo -oo i oo-oo ljudi još nisu izmislili međuvrijeme.

A jopet , ima neko Međugorje i   Gospa od Međugorja. sve je  ,recimo , u redu.  Nas jedino buni što se ona vidjelicama  naruči za ukazivanje.

Obično kaže budi tu i tu , u toliko i toliko sati i ja ću doći da ti saopštim novosti. I još čudnije je što se uvijek javlja istim personama.

Vi sigurno  mislite ,  mi vas bez veze taslačimo.

Nismo boni ne bili

Mi samo parafrazirali i preuredili izjavu trenutno glavnog hadžije za sva ovosvjetska prikazanja.

Pogodili ste . Papa Franjo i mi smo na istoj talasnoj dužini u vezi  Međugorja. Izjavio je :

“Pa tko misli da bi Djevica bilo kome rekla: ‘Dođi sutra u isto vrijeme na isto mjesto, imam novu poruku za tebe’?”.

Jedino se  nismo usaglasili da li na mjestu slijedećeg viđenja treba ostaviti sat ili  mobitel radi efikasnije komunikacije.

Jer nije svaki dan prikazanje i mogu se vidjelice mimoići. Il im se sat pokvariti . A i nije definisano po kojem vremenu se izlazi na viđenje . Jal Bosanskom , jal Vatikanskom , jar Big Benoviom ili gluho bilo Apačko , Komančerosko  ,  Firaunsko ili dalajlamsko  vrijeme.

Čudno,  zabrinuti smo mi ,   a ti isti dani ko neke blentovije požure na papa, a popapa ih mala maca. Igra se dvadeset četiri sata sa njima, pa ih popapa  .  To je vrlo , nekom vesela , nekom tragična  činjenica . U toj igri ipak    povuku mnogo više ljudi, nego što ostatak dunjaluka može zamisliti.

Što bi poete rekli:

-Papala mala maca dane ili ne papala,  dani insane neprestano metu, imali oni mobilne ili ne; bili vidjelice ili prevaranti , sasvim svejedno je.

U prevodu:

Nemaju ljudi života kao mace, naučno dokazano čak ni vidjelice .

Bleki – Meni nije samo jedanaest godina

 

 

Jedan nježni pupoljak

latima proljeća tek ga odijevaju

me rastuži

kad napisa

Meni nije samo jedanaest godina

pa ti vidi šta ti je raditi

 

Meni nije samo jedanaest godina

šapuće mi krik iz nekih dana

koji nikako da izbrišem

bojim se da me ne zaboli

rječi koje bih mogao čuti

a kasne samo pola vijeka stađuna

 

Meni nije samo jedanaest godina

a ja ne smijem da je pitam zašto ono samo

neću da bude ono isto samo kao nekad davno

kad nisam znao ništa

ni vrisnuti ni pisati pjesme tužne

neću da mi opet ljubičicu zgaze

 

Meni nije samo jedanaest godina

hoću da je samo radoznalost varke

Djevojčice mile i plavetne

koja hoće da uči i sanja

poetesu sa srcem da rađa

i ograde pravi

 

Bole me tvoje godine mila

jer mirišu na nečije druge

kad su plavetne bile

i nestale

i zato ne dam

Tebi da bude samo jedanaest godina

 

Pero sve može

i ono zbori

ti si proljetni vodopad

snovite ravnice dugine noći

 

i još rečem

mila ti imaš sedamnaest

ili koji stađun više u godinama ljetnim

al’ ne pristaj da budeš sin

ostani samo prelijepa ti

 


												

Dogodilo se na današnji dan 18.Maja / Svibnja

Danas je ¸četvrtak  18.  Maj  / Svibanj 2023.  godine.

Ovako   dani  jedan drugom okrenuli leđa:

137 dana   pa-pa.

228 preostalih čekaju da papaju. nemojte se praviti blesavi , ko da ne znate koga će najprije papati.

U međuvremnu  ma koje među vrijeme ? Vidi stvarno nema nikakvog međuvremena.  Između oo -oo i oo-oo ljudi još nisu izmislili međuvrijeme.

A jopet , ima neko Međugorje i   Gospa od Međugorja. sve je  ,recimo , u redu.  Nas jedino buni što se ona vidjelicama  naruči za ukazivanje.

Obično kaže budi tu i tu , u toliko i toliko sati i ja ću doći da ti saopštim novosti. I još čudnije je što se uvijek javlja istim personama.

Vi sigurno  mislite ,  mi vas bez veze taslačimo.

Nismo boni ne bili

Mi samo parafrazirali i preuredili izjavu trenutno glavnog hadžije za sva ovosvjetska prikazanja.

Pogodili ste . Papa Franjo i mi smo na istoj talasnoj dužini u vezi  Međugorja. Izjavio je :

“Pa tko misli da bi Djevica bilo kome rekla: ‘Dođi sutra u isto vrijeme na isto mjesto, imam novu poruku za tebe’?”.

 Jedino se  nismo usaglasili da li na mjestu slijedećeg viđenja treba ostaviti sat ili  mobitel radi efikasnije komunikacije.

Jer nije svaki dan prikazanje i mogu se vidjelice mimoići. Il im se sat pokvariti . A i nije definisano po kojem vremenu se izlazi na viđenje . Jal Bosanskom , jal Vatikanskom , jar Big Benoviom ili gluho bilo Apačko , Komančerosko  ,  Firaunsko ili dalajlamsko  vrijeme.

Čudno,  zabrinuti smo mi ,   a ti isti dani ko neke blentovije požure na papa, a popapa ih mala maca. Igra se dvadeset četiri sata sa njima, pa ih popapa  .  To je vrlo , nekom vesela , nekom tragična  činjenica . U toj igri ipak    povuku mnogo više ljudi, nego što ostatak dunjaluka može zamisliti.

Što bi poete rekli:

-Papala mala maca dane ili ne papala,  dani insane neprestano metu, imali oni mobilne ili ne; bili vidjelice ili prevaranti , sasvim svejedno je.

U prevodu:

Nemaju ljudi života kao mace, naučno dokazano čak ni vidjelice .

1048.-Rodio se Omar Hajjam (1048.- 1131.) perzijski pjesnik, astronom i matematičar. Pronalazi metode za rješenje kubičnih jednadžbi, napisao je veliko djelo o algebri, poznat je po svojoj teoriji proporcija… Hajjam piše i preko tisuću pjesama od četiri sloga – rubaije.

1291.- Nakon šest sedmica opsade pada Akkon, posljednje veliko uporište kršćanskih snaga, u ruke muslimanskih Memluka. Sa ovim su krstaški ratovi defintivno propali.

A šta je Vatikan očekivao. Nije ih stid slati 50.000 jedne,nevine djece vukovima u ždrijelo.

1711.- Rođen je Ruđer Josip Bošković, matematičar, fizičar i astronom, jedan od posljednjih univerzalnih naučnika evropske humanističke tradicije. Uz nauku, bavio se i diplomatijom, a napisao je i više filozofskih rasprava. Živio je i radio u Rimu, Milanu, Parizu i Londonu. Od 1735. godine objavio je veliki broj rasprava na latinskom, francuskom i italijanskom jeziku iz matematike, optike, fizike, astronomije… Bošković je proučavao Sunčeve pjege, polarnu svjetlost, putanje planeta, probleme hidraulike i mehanike. Vrijeme i prostor smatrao je relativnim, pa se s pravom može smatrati pretečom Ajnštajna.

1781.-Španci su u Kusku pogubili peruanskog revolucionara Tupaka Amarua Drugog, koji je preuzeo ime jednog vladara Inka i 1780. podigao pobunu Indijanaca protiv španskih osvajača.

1799.- Umro je Pjer Ogisten Karon de Bomarše, francuski književnik (Pariz, 24. 1. 1732. – Pariz, 18. 5. 1799.), vjesnik Francuske revolucije. Smjelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Djela: komedije “Seviljski berberin”, “Figarova ženidba” – koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere, te autobiografsko djelo “Memoari”.

1800.- U Sankt Peterburgu umro ruski vojskovođa i strateg Aleksandar Suvorov, koji je ratovao 55 godina i vodio 60 bitaka.

1803.- Britanija je objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.

1804.- Napoleon Bonaparta proglašen carem Francuske, u decembru krunisan kao Napoleon I.

1836.-Rođen austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvaničan svetski šampion. Titulu svetskog šahovskog prvaka osvojio 1886. pobedom u meču s Johanesom Cukertortom.

1868.- Rođen ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji monarh Rusije, najstariji sin Aleksandra III. Sa prestola zbačen u Oktobarskoj revoluciji 1917, a naredne godine pogubljen s članovima porodice.

Revolucije su vrlo, vrlo krvoločne.

1872.-Rođen je Bertran Rasel, (Vels, 18. 5. 1872. – Vels, 2. 2. 1970.), engleski filozof, književnik i matematičar, osnivač i predsjednik Međunarodnog suda za ratne zločine u Vijetnamu, rodonačelnik analitičke filozofije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. Posvetio se i borbi za mir, žestoko se protivio intervenciji SAD u Vijetnamu i nuklearnom naoružanju i osnovao je međunarodnu porotu nazvanu “Raselov sud”. Djela: “Principi matematike” (s Alfredom Nortom Vajthedom), “Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije”, “Istorija zapadne filozofije”, “Logički atomizam”, “Analiza materije”, “Skeptički eseji”, “Naše saznanje spoljnog svijeta”, “Ljudsko znanje”, “Principi socijalne rekonstrukcije”, “Putevi ka slobodi”, “Praksa i teorija boljševizma”, “Sloboda i organizacija”, “Osvajanje sreće”, “Ljudsko društvo u etici i politici”, “Zašto nisam hrišćanin”.

Učinci Međunarodnog suda za ratne zločine u Vijetnamu, su istovjetni, recimo nekom našem „neosnovanom   sudu za ratne zločine Vatikana. Magla pala, beru vinograde.

1911.- Umro austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Bečke opere, koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba.

1919.- Rođena britanska primabalerina Margot Fontejn, jedna od najslavnijih balerina u XX veku. Od 1962. bila partnerka proslavljenog Rudolfa Nurejeva.

1920.- U Poljskoj, blizu Krakova, rođen Karol Vojtila. 1978. postao papa Jovan Pavle II, prvi neitalijanski papa posle 455 godina.
Papisa, papisa.

1941.-Poglavnik ustaške Nezavisne države Hrvatske Ante Pavelić s italijanskim fašističkim vođom Benitom Musolinijem u   potpisao ugovor kojim je Italiji predao Gorski Kotar i dijelove Dalmacije i Hrvatskog Primorja i prihvatio italijanskog princa za hrvatskog kralja. 1944.- U Sovjetskom Savezu počelo proterivanje više od 200.000 Tatara sa Krima pod optužbom da su sarađivali s Nemcima.

1944.-Pobjedom Saveznika, ali uz teške gubitke, završena Bitka za Monte Cassino, jedna od najvažnijih bitaka na Italijanskom frontu u Drugom svjetskom ratu.

1954.-Stupa na snagu Europska konvencija o ljudskim pravima.

Svaka zapadna konvencije se donosi prvenstveno da se kriši ili ne primjenjuje.

1973.- Umrla američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD.

1974.- Indija izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.

1977.-Prvi put se u svijetu se obilježio Međunarodni dan muzeja. Svake godine Međunarodno vijeće muzeja određuje posebnu temu za ovaj dan.

Svašta i svačega na ovom dunjaluku mili moji. Gluposti i krvi ponajviše.

1981.- Umro je američki pisac jermenskog porijekla Vilijem Sarojan, koji je naglašeno originalnom tehnikom pripovijedanja najviše pisao o životu američkih “malih ljudi”, često jermenskih i drugih doseljenika. Vjerovao je da su hrabrost i humor najefikasnija sredstva za savladavanje životnih nedaća. Rođen je u Kurdistanu 1908, djetinjstvo je proveo u sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gdje je stekao reputaciju najvećeg humaniste savremene američke literature. Djela: zbirke priča “Zovem se Aram”, “Pet zrelih krušaka”, “Smjeli mladić na letećem trapezu”, “Mama, ja te volim”, “Tata, ti si lud”, “Jedan dan u popodnevu svijeta”, romani “Ljudska komedija”, “Doživljaji Veslija Džeksona”, “Predmet smijeha”, drame “Vrijeme vašeg života” (Pulicerova nagrada 1939), “Moje srce je u gori”.

1988.-Počelo povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana.

1992.-  Prema UN-ovom izvještaju sa prostora bivše Jugoslvije izbjeglo je 1,3 milijuna ljudi, što je najveća izbjeglička kriza u Europi od Drugog svjetskog rata.

Časopis Life piše:

Na 19. mestu ove liste, sedam mesta iza nacističkog vođe Adolfa Hitlera, čoveka koji je inače široko shvaćen kao pojam diktatora, region predstavlja bivši srpski predsednik Slobodan Milošević.

Ono zbog čega je nekadašnji prvi komunista a potom i prvi socijalista Srbije tu jeste što je, kako su to pojednostavili u “Lajfu” (Life), “u četiri rata kroz devedesete godine uspeo da ubije 250.000 ljudi, a dva miliona ljudi ostavio je bez domova”.

Cifra od 700.000 ljudi manjka po UN – ovom izvješću je bagatelna. Kontaju šta je 700.000 ljudi na Blakanu prema 7 milijardi i kusur na dunjaluku. Razliku neće niko ni primjetiti. Tako razmišljaju trule UN.

1992.-Turkmenistan je postao prva novonastala država Centralne Azije koja je ratificirala ustav.

1995.-Umro je Aleksandar Godunov, ruski baletski igrač i filmski glumac (Južno Sahalinsk, 28. 11.1949. – Los Angeles, 18. 5. 1995.)

1996.-Pod pritiskom međunarodne zajednice ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se sa mjesta predsjednika Republike Srpske. Dužnost predsjednika preuzela je potpredsjednica Biljana Plavšić. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je u novembru 1995. Karadžića za ratne zločine i genocid.

1998.-Vlada SAD podnela veliku tužbu protiv korporacije ”Majkrosoft”, najjače softverske kompanije na svetu, zbog monopola.

1999.-  Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili prekid vatre, čime su okoncane sedmogodišnje surove borbe.

2000.-Savet bezbednosti UN jednoglasno usvojio embargo na uvoz oružja u Etiopiju i Eritreju, kao posledicu ponovnog zahuktavanja njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata.

Truhli i pušački UN su tako i Bosni zabranili uvoz oružja, dok su agresorri na BiH Srbija i Hrvatska ima širom otvorene mogućnosti za kupovinu oružja i  bezbjedno isporučivanje i ljude i oružje u genocidnim namjerama.

2007.- Umro Mika Špiljak, jugoslovenski i hrvatski političar, predsjednik SIV-a i Predsedništva SFRJ, narodni heroj (Odra, 28. 11. 1916. – Zagreb, 18. 5. 2007.)

Galerija Bosna Zemlja Božije milosti u 08 29

Autor

Hajro Šabanadžović

Očaj      Nerazum

Očaj                                                                                 Nerazum

Litica   Blistavi put

Litica                                                                         Blistavi put

Svijet krvi    Mrtva priroda

Svijet krvi                                                              Mrtva priroda

Dobrisa Cesaric – Pjesma o probudjenim uspomenama

Propala ljubav ne nosi se na put
Kao sto nosis kovcege i sveznje.
U spomenima zivot samo spava;
Kad probudi se — oni budu ceznje.
Putujes dane i putujes noci:
Oni su tvoje drustvo u samoci.
U zanosima, lutanju daleku
Oni te naglo zabole, zapeku.
Otides dalje. Oni dublje riju
I glumljenu ti radost tiho piju.
Na dnu ti srca cuce sumnje; cuju
Micanje svake nade, pa je truju.
Tjeskobama, ljubomorom te muce,
U sutra sjenu bacajuc od juce.

Jesenjin – Sve što živi ožiljak ima









Sve što živi ožiljak ima
još iz detinjstva, poseban, ran.
Da nisam pesnik, ja međ svima
bio bih hulja i lopov znan.

Mršav i rasta odveć malena,
međ decom bio sam uvek heroj,
često, često nosa razbijena
vraćo sam se pod krov svoj.

Uplašenoj majci, kad pred nju banem,
reč ceđahu usne krvavo-tmaste:
«Ništa, de! Spotakoh se o kamen,
a već sutra sve će da zaraste.»

Pa i sada, kada se bez traga,
onih dana krv vrela smirila,
nespokojna neka drska snaga
na poeme moje se izlila.

Na već zlatne literarne hrpe;
i u svakom retku što se vije
ogledaju se nekadanje crte
kavgadžije, nemirka, delije.

Ko i nekad imam hrabrost mušku
al nov korak moj se drukče sluša…
Dok mi nekad razbijahu njušku,
sada mi je sva u krvi duša.

Ne velim više majci okrvavljen,
već tom šljamu što cereć se raste:
«Ništa, de! Spotakoh se o kamen,
a već sutra sve će da zaraste.»