Indexi – Oj , Neretvo / Song – Lyrics


Drugova mojih nema vise

oni su pali kraj zadnjeg rova

o i ti, ptico, pjevaj tise

drugova mojih nema vise

 

Drugova mojih nema vise

djetinje oci zgasle bez snova

o i ti, pjesmo, pjevaj tise

drugova mojih nema vise

 

Cekale ih rodne zetve

kraj Sutjeske, Neretve

Sutjeske, Neretve

 

Ref. 2x

Oj, Neretvo plavooka

sto si tamna i duboka

 

Oj Neretvo, oj Neretvo, oj Neretvo, oj

 

Drugova mojih nema vise

zive imena od zlatnih slova

o i ti, sunce, tiho tise

drugova mojih nema vise

 

Ref. 2x






												

Galerija Bosna zemlja Božije milosti 15 03

Autor

Hajro Šabanadžović


Nježna muzika ljubavi                                                      Radovanje

 

Ledeni visovi                                                              Vali se pjene

 

Cvijetni vodoskoci                                                               Cvijetni san

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 14 02

Autor

Hajro Šabanadžović
 

Mutan krajolik                                                             Crvena maglica

  

Svjetlost u plavetnoj šumi                                              Božična ljubav

 

Bure i oluje                                                                       Sni zaljubljenih

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 13 01

Autor

Hajro Šabanadžović

  

Armagedon                                                                          Vidovitost

 

Proljetni oblaci                                                                     Plavetni jesenji potpuri

 

Iskričava čednost                                                                  Suton i vali

Druže Tito mi ti se kunemo / Igrokaz na dan 7. Maja / Svibnja

Danas je Utorak 7.  Maj  / Svibanj 2023. godine.

Ovako su se dani  podijelili:

126  dana  je riknulo.  Čudno,  kontamo mi . Svake godine dan za danom riknjava.Nema nikakvog popusta ili preskoke.  Ovih 239 dana, što se skrivaju, napriliku čeka ista sudbina. Sli oni će se debelo naplatiti za svoje nestajanje.Svaki će uzeti hejbet insana i povest ih sa sobom , na put bez povratka.

Eto bijaše i Tito. I bi rođena na današnji dan 1892. godina. Vidoviti i umni čovjek je 25 godina  sređivao fašističko, ustaško, četničko zlo, bagru i fukaru .

I ode, ali mu osta slava zapisana u svjetskoj historiji.

I sve  narodne pjesme.

I žal tog naroda što svu tu nacističko-fašističku bagru nije  za života potamanio.

Eto bijahu i monstrumi Franjo Tuđman i Slobodan Milošević. Oni odabraše zle paklene staze kao i njihovi sljedbenici,nasljednici i dio okrvavljenog korpusa udruženog u zločinački poduhvat nestajanja jedne ljepote i nevinosti – Bosne zemlje božije milosti i njenog  Bosanskog  , Bogu milog naroda.

Bijaše i Izeti Jahići  zvani zlatne kašike,dakako za njegov rod i porod, ilmije i sitomišljenike fildžan države, na bazi Islamske deklaracije.

Bijahu, misleći nikad ih smrt i beskonačna nagrada neće dohvatiti.

Tito se bar naživio, voljen i poštovan bio. I nikad feninga nije ukro, niti svome potomstvu kakvu blagodet naštimo i zdrmo , k'o ova  tronacionalistička   bagra i fukara.

Što bi poete rekli:

Skrivali se ne skrivali, bićete crnom zemljicom pokriveni ili sprženi. Mnogo njih , pogotovo imenovana pogan , biće spaljeni, pa jopet sprženi,pa na ražnju okretani, sve do u beskonačnost.

U prevodu:

-Tako to gore ide. Zapisano ,svakom nagrada po zasluzi.

Frančesko Petrarka – Zašto ćutim

 

 

Zašto ćutim, šta je, ako ljubav nije,
Al ako je ljubav, Bože šta je ona?
Ako je dobra, zašto je zlu sklona,
Ako je zla, zbog čega slatka mi je?

Gorim li od sebe, čemu plač i tužba,
Kriv li sam tome, malo jauk vredi.
O žrtva smrti, slatkoćo u bedi,
Ako vas neću, čemu ste mi družba?

Al ako vas hoću, zdvajat nemam prava,
Suprotni me vetri, kroz šumu i besnoću,
Teraju u čamcu vrh bezdana plava.

Slab razbor i gresi razlog su mi seti,
Tako da ne znam sam stvarno šta hoću,
Te se znojim zimi a cvokoćem leti.

 


												

Bleki – Bura

 

Traju strašne bure

vjetrovi bjesomučno kidišu

hukom uplašeno dozivaju

strast je nehajno odmahnula rukom

sačekala da joj ljubav priđe

one milosnioce neuništive

brane zaštitnicu

krhku mjesečevu noć

tmina vreba

beštije imaju krvavi pir

ljudi je sve manje

ona je usamljena

zaboravlja mene

Dogodilo se na današnji dan 7. Maja / Svibnja

Danas je subota 7.  Maj  / Svibanj 2023. godine.

Ovako su se dani  podijelili:

126  dana  je riknulo.

Čudno,  kontamo mi . Svake godine dan za danom riknjava.Nema nikakvog popusta ili preskoke.

Ovih 239 dana, što se skrivaju, napriliku čeka ista sudbina.

Ipak ,  oni će se debelo naplatiti  svoje nestajanje.Svaki će uzeti hejbet insana i povest ih sa sobom , na put bez povratka. A i besprekorni tajming u odrađivanju domaćeg zadatka im je dobra preporuka , da se vrnu nagodinu , svježiji , ljepši i horniji.

Vi , kao i neuki misliti da se mi podilazimo danima , ne bi li pribavili neki popust i odgodu.

Ih , što bi nam to dobro došlo!

Međutim sa dnima nema toga. Nisu oni ko Mara gatara , koliko joj platiš toliko ljepot budućnosti fasuješ.

Ako si u nekom danu zakantan ,  ne mo'š se saskriti ni odgoditi da ti je Tito kum. Ovu naciuonalističku siću i pržunce ne smijemo ni  pominjati . Jezik pregizo ko pomenuo. Nikako nisu dobra preporuka za gornje pute, osim za roštiljanje.

Što bi poete rekli:

Skrivali se ne skrivali, bićete crnom zemljicom pokriveni ili sprženi. Mnogo njih biće spaljeni, pa jopet sprženi.

U prevodu:

Nemojte biti dio pljačkaške   tronacuionalističke bagre, pijačarska fukara , robijašev rođobradi sin oliti bezusni robijaš. Tada vam je paklena vatra garant destinacija.

A onako uzgrad ,  reda radi, desilo se na današnji dan:

1663.-U Londonu otvoreno prvo pozorište, pod pokroviteljstvom kralja Čarlsa II.

1682.-Umro ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov, na presto došao Petar I Veliki.

1727.-Na osnovu dekreta ruske carice Katarine I Jevreji proterani iz Ukrajine.

1832.- Bavarski princ Oto fon Vitlsbah izabran za kralja Grčke pošto je Grčka Londonskim ugovorom proglašena za kraljevinu.

1833.- Rođen nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams. Njegove četiri simfonije i dva klavirska koncerta postali standardi klasičnog repertoara

1711.-Rođen je matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, jedan od najvećih umova nauke svog vremena. Nasuprot Isaku Njutnu, vrijeme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okaca u saću. Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku. Djela: “Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium”, “Opera partientia ad opticam et astronomiam”, “Elementorum universae matxeseos”, “O morskoj plimi”, “O zakonu sila u prirodi”, “O svjetlu”, “Teorija konusnih presjeka”, “Elementi matematike”.

Tek da se zna: Ruđer Bošković ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.),  ke bio hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; isusovac.

1833.-Rođen njemački kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romantičar. Dosljedno je njegovao klasičnu muzičku ravnotežu i kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nježne melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije /”Njemački rekvijem”/, solo pjesme, horovi.

1840.-Rođen je ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski, po glazbenom izrazu kasni romantičar koji prožima svoja djela ruskim duhom u melodiji i sadržaju opera među kojima su najpoznatije Evgenij Onjegin i Pikova dama, te brojna druga remekdjela među kojima baleti Labuđe jezero i Trnoružica.

1892.-Rođen je jugoslavenski političar, državnik i komunistički vođa Josip Broz Tito, priznati vojskovođa i političar; pobjednik u antifašističkom ratu, vođa koji je 35 godina želio pomiriti neovisnost Jugoslavije i ravnopravnost među njezinim nacijama.

Samo tri rečenice u hronokama povjesničara čovjeku koji je obilježio drugu polovinu dvadesetog vijeka  svjetske historije.  Jedno dana će nestati i ove nepune tri rečenice hroničara. Ali u ušima im šumi:

Druže Tito mi ti se kunemo.

1901.- Rođen je u Heleni u Montani američki glumac Gary Cooper, pravog imena Frank James Cooper, poznat po tihom, nenametljivom glumačkom stilu koji je posebno odgovarao vesternima u kojima je nastupio, pet puta nominiran i dva puta dobitnik Oscara za najboljeg glumca, prema istraživanju Američkog filmskog instituta 11. najveća muška filmska zvijezda svih vremena.

1915.- Nemačka podmornica “U-20” torpedima potopila britanski putnički brod “Lusitanija”, što je doprinelo odluci SAD da uđu u Prvi svetski rat. Poginulo 1.198 putnika i članova posade, medju kojima i velik broj Amerikanaca.

1928.-U Velikoj Britaniji starosna granica izbornog prava žena snižena sa 30 na 21 godinu.

1939.-Nemačka i Italija sklopile politički i vojni savez, kojem se kasnije pridružio Japan.

1943.-Savezničke snage u zauzele Tunis i Bizertu, prisilivši Nijemce na povlačenje.

1944.-Sovjetske trupe otpočele napad na Sevastopolj i sutradan su uspjele da izbace Nijemce iz te važne crnomorske luke na poluostrvu Krim.

1945.-Njemačka je završila sa pregovorima o kapitulaciji, a naredni dan, 8. maja objavljen je prekid neprijateljstava, iako su u istočnim dijelovima Europe borbe trajale još nekoliko sedmica.

1954.-Francuski garnizon u Dien Bien Phuu u Vijetnamu pao je u ruke vijetnamske vojske što je označilo kraj Indokineskog rata. Francuska je, iako oslabljena u II. Svjetskom ratu, po svaku cijenu nastojala obnoviti kolonijalno carstvo te je u listopadu 1945. u Indokinu poslala 35 tisuća vojnika pod zapovijedanjem proslavljenog francuskog generala Leclerca. Iako je ubrzo nakon dolaska francuske vojske između francuske vlade i Ho Chi Minha potpisan ugovor, već krajem 1946. izbile su borbe između Francuza i Viet Minha, Lige za neovisnost Vijetnama. Primjenjujući kineska iskustva u gerilskom ratovanju, koja je dodatno razradio vijetnamski general Vo Nguyen Giap, Viet Minh je uspješno parirao tehnički superiornijoj, a u početku rata i brojnijoj francuskoj vojsci. Nakon 1950. godine francuske postrojbe su znatno potisnute, a do početka 1954. su izgubili nadzor nad najvećim dijelom sjevernog i srednjeg Vijetnama. Glavni vijetnamski napad, u kojemu je pod zapovjedništvom generala Vo Nguyen Giapa sudjelovalo između 50 i 100 tisuća vojnika, počeo je u večernjim satima 13. ožujka 1954., a već u iduća dva dana, nakon pogibije francuskih časnika i raspada zapovjednig lanca, pale su dvije manje utvrde što je Francuzima onemogućilo uspješnu obranu. Nakon pedeset i sedam dana žestokih borbi, tijekom kojih je poginulo 1.800 francuskih i između deset i trideset tisuća vijetnamskih vojnika, pao je zapovjedni objekt utvrde Dien Bien Phu, samo dan prije početka Ženevske konvencije zbog koje je Pariz odbijao predaju nadajući se da će utvrda izdržati do tada. Politička cijena skupe pobjede Vijetnamu se isplatila jer je poraz u Dien Bien Phuu konačno zapečatio francusku sudbinu u Indokini, te se Pariz na Ženevskoj konferenciji obvezao zauvijek povući iz Indokine.

1960.- Leonid Brežnjev na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR zamenio maršala Klimenta Vorošilova.

1990.- Na predsedničkim izborima u Francuskoj Žak Širak pobedio socijalističkog kandidata Lionela Žospena.

1996.- Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području SFRJ u Hagu počelo suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću, prvo suđenje za ratni zločin posle Nirnberga i Tokija.

1970.- Somalija je nacionalizovala sve strane naftne kompanije i banke.

Ništo joj to ne pomaže.Nije nacionalizovala suprostavljene nacionaliste i separatiste.

1993.U Banjaluci minirana je Ferhad-pašina džamija.

Šta ćete. Džamija je Božija kuća. Pagani uvijek ostaju pagani. Budemo čitljiviji:

Bezbožnici su uvijek bezbožnici.

1997.-U izvještaju vlade SAD osuđena saradnja Švajcarske s njemačkim nacistima u Drugom svjetskom ratu, posebno prihvatanje zlata i dragocjenosti opljačkanih od žrtava holokausta. U studiji je navedeno da je time produžen rat, jer je podržana “sposobnost Njemačke da vodi rat”.

1999.- U vazdušnim udarima NATO na Jugoslaviju pogođen centar Niša. Poginulo 16, povređeno oko 70 osoba.

1999.- Američki avioni s pet projektila razorili zgradu Ambasade Kine u Beogradu, usmrtivši u njoj troje kineskih novinara, a jedan civil je ubijen prilikom bombardovanja obližnjeg hotela “Jugoslavija”. Prethodno je NATO avijacija, kao i pet dana prije toga, bombama s materijalima visoke provodljivosti onesposobila ključne trafo-stanice na širem području Beograda, izazvavši djelimičan raspad elektroenergetskog sistema u Srbiji.

Nije nam jasno kakve veze ima Kina sa srbijanskim genocidom.

1999.-Papa Jovan Pavle II posetio Rumuniju, kao prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji je, posle hiljadugodišnjeg raskola, posetio neku pravoslavnu zemlju.

Ovaj put ćemo biti fini. Nećemo ni je'ne lanuti protiv Ivančice Pavle II.

2001.- Roni Bigz, učesnik “najveće pljačke veka”, u Engleskoj 1963, predao se britanskim vlastima posle 35 godina skrivanja u Brazilu.

Došlo vrime tabut tahte.A strana crna zemljica boli.

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 08 29

Autor

Hajro Šabanadžović

 

Plodni oblaci nas krajolikom                                                     Noćni strahovi

 

Plava bajka                                                                           Crvena noć

 

Čarolija sviatanja                                                    Plišane misli

Juteo sa Blekijem – Bojim naš svijet ljubavlju

Koga briga za kretanja

ne priznajem druženja

zaboravljam izlaske

normalama svijeta kanona

mjesečinom zabranjijem

okovanu malograđanštinu

bojim  naš svijet ljubavlju

vraćajući ga  prelijepom životu

Oceanu tišine i sna

a…

ljubav

treperi likom žene grešne i bezgrešne,

strast

boluje u nabujalim bujicama dodira

nestašluke

obojene nježnim titrajima uskomešanih čula

i…

vrijeme

lebdi ne miče se

zaleđeno u vrelom dahu

spojenih usana

jedan dodir

izbrisanih granica nepostojećih tijela

i…

jedan san

dvoje zaljubljenih se  ogrću

prozirnim nježnostima

tisućama  ljubavlju obojenih

duginih velova