Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 15 03

Autor

Hajro Šabanadžović

 

Princezin univerzum                                               Velovi tuge

 

Novogodišnja ludnica                                                     Iluzija u snu

 

Prelamanje jednog ljubavnog sna                                       Cvijetna staza

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 14 02

Autor

Hajro Šabanadžović

 

Kontrast i valeri                                                               Plava noć

 

Plišana magla nad Modrom rijekom                                  Violetne sjenke

 

Rajska kiša                                                                     Đardin krhkog cvijeća

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 13 01

Autor

Hajro Šabanadžović

 

Maštarije                                                                    Zimske čarolije Modre rijeke

  

Jesenja idlia                                                                                Zelen pored puta

 

Ljubičasto tkanje                                                                        O sole mio

Levati majko mila ne beru voće na vrijeme / igrokaz na dan 6 . Maj / Svibanj

Danas je subota 6. maj / Svibanj oliti još  jedan svježi majski dan 2023.poslije obilne kiše.

Oni tako kažu. Kako oni znaju da je to 2023. godina ili bilo koja godina ; po bilo kome, ili bilo čemu.

Nekome je to prva , nekome 68., rijetkima preko osamdeset.A kažu nekome mere biti  511, 666.  ili više godina. Ako toliko doživi. A ne postoji mogućnost. Samo je jedan Metuzalem i par njegovih najdirektniji potomaka.

Ono tada su    ljudi mogli  nakantat hejbet godina. Uvijek. Možda i u beskonačnost stići. Ali vole voće. Jabuke i tako to. Bitno da je zabranjeno. Što veći veto to je slađe.

Koga briga za reprekusije. Ne m're se odoljet. A i mi kontamo, kako ćeš joj ba odoljeti. Obla , sjajna , mehka ko duša,  čvrsta ko kamen. Drhti i biba se ko rosa na jutarnjem povjetarcu. I slasna . Duša čovjeka da zaboli.

Šta to? Kontate vi.

Ma , voćka ta. Svaka. Ima ih tone i nijedna ista, a sve nalik jedna drugoj. Da li ste vi ikad vidjeli dvije iste voćke, pogotovu one zabranjene. Normalno da niste. I nećete. Doklen god živjeli. Radi njih čovjeku biva žao što ne m're nakupiti Metuzalemove godine, barem.

Joj, što bi to bila fešta od vočki. Ma, pravi voćnjak . A bome kome se posreći i voćnjaci. Čovjek da poludi.

Neke blentovije načisto polude. Izguibe se i ne znaju  kako brati voćke. Radi njih je  i zmišljena sprava blesimetar. Kad god ne uberu neku voćku, a to im se nikad ne dešava, blesimetar zazvoni. I ne samo zazvoni nego se valja od šege i štanca poruku ko brzojav:

-S.O.S. joj levata S.O.S majko mila, manite mi S.O.S Nek se blente  podave podave .

Po računici , koju smo blesimetrom provjeravali, danas  je 125,   dan  u godini. Po računici koju nismo blesimetrom  skontali,  do kraja te iste gopdine ostalo je još 240 dana.

Taki vam je odnos blentovija i onih koji zamalo nisu blentovije.

Pa vi vidite šta vam je raditi.  Ako ste već iz rahatluka radi ljepote prognani , a vi skoristite vrijeme i naučite se brati voće. To vam je najpametnije. Inače sve ostalo je šuplja priča.

Što bi poete rekle:

Snijeg pade na behar na voće.

U prevodu:

Joj levata majko mila. Ne obraše voće na vrijeme.

I tako to.

I tako to. A prepisivači ni mukajet, nego svoje pa svoje,

i ponavljaju ko papige:

Što bi poete  rekli:

– Pominjali vas ne pominjali , vi se ne vrćete.

U prevodu :

-Joj levata majko mila. Ne obraše voće na vrijeme.

Tatjana Lukić – Strah od spomenika

 

 

od vedrih predvečerja

mjesto našeg grlatog zbora

bio je

spomenik

 

igrom ruku prepletenih

činili smo ne znajući

svjež vijenac nad mramorom

i klesom

 

pred zimu rekošežda skupimo cvijeće

i postrojene povedoše nas

svelano

na počast na spomenik

 

u kamen gord i slavljen

razbiše s enaše skrivalice

 

rasuvši latice

strašljivi

okrenusmo se

u trku

što dalje od svetilišta trga

i motrena igrališta


												

Bleki – Odlučih

 

odlučih

ne vraćam se u prošlost

dva dana daleka

razdvoje nas

 

okrenut današnjem

molim se da on nježan

strpljiviji nadom

milostiviji snovima

diše ka iceanu Tišina i sni

 

vrijeme ću obnoviti riječi

tvojoj dobroti darovanihh

pišući ovo

malo sam oprezan da te ne preplašim

 

spoznaju nosim

a si tanano biće

tek krhka kapljica čednosti

na dlanu duše moje

 

Znam

a mi se prvi put javi

usnih

u snu ljubav moja

od dalekih vakata bola

mi šapnu

pripazi mi to dijete

 

mili molim te

treba joj ruka prijatelja…

krhka je i plaha

kao ti

 

Maksumče

sirotane moj

molim te polako

obazrivo

znaš već kako

 

naučila sam te

da je ne uplašiš

Maksumica je ona

 

a tebi mila

šta mogu poželjeti

a da to nemaš

osim zamoliti

nemoj se nikad mjenjati

 

i voli voli

samo me voli

kako to voljene žene čini

ljubavi moj jedina






												

Dogodilo se na današnji dan 6. Maj / Svibanj

Danas je subota 6. maj / Svibanj oliti još  jedan svježi majski dan 2023.poslije obilne kiše.

Oni tako kažu. Kako oni znaju da je to 2023. godina ili bilo koja godina ; po bilo kome, ili bilo čemu.

Nekome je to prva , nekome 68., rijetkima preko osamdeset.A kažu nekome mere biti  511, 666.  ili više godina. Ako toliko doživi. A ne postoji mogućnost. Samo je jedan Metuzalem i par njegovih najdirektniji potomaka.

Ono tada su    ljudi mogli  nakantat hejbet godina. Uvijek. Možda i u beskonačnost stići. Ali vole voće. Jabuke i tako to. Bitno da je zabranjeno. Što veći veto to je slađe.

Koga briga za reprekusije. Ne m're se odoljet. A i mi kontamo, kako ćeš joj ba odoljeti. Obla , sjajna , mehka ko duša,  čvrsta ko kamen. Drhti i biba se ko rosa na jutarnjem povjetarcu. I slasna . Duša čovjeka da zaboli.

Šta to? Kontate vi.

Ma , voćka ta. Svaka. Ima ih tone i nijedna ista, a sve nalik jedna drugoj. Da li ste vi ikad vidjeli dvije iste voćke, pogotovu one zabranjene. Normalno da niste. I nećete. Doklen god živjeli. Radi njih čovjeku biva žao što ne m're nakupiti Metuzalemove godine, barem.

Joj, što bi to bila fešta od vočki. Ma, pravi voćnjak . A bome kome se posreći i voćnjaci. Čovjek da poludi.

Neke blentovije načisto polude. Izguibe se i ne znaju  kako brati voćke. Radi njih je  i zmišljena sprava blesimetar. Kad god ne uberu neku voćku, a to im se nikad ne dešava, blesimetar zazvoni. I ne samo zazvoni nego se valja od šege i štanca poruku ko brzojav:

-S.O.S. joj levata S.O.S majko mila, manite mi S.O.S Nek se blente  podave podave .

Po računici , koju smo blesimetrom provjeravali, danas  je 125,   dan  u godini. Po računici koju nismo blesimetrom  skontali,  do kraja te iste gopdine ostalo je još 240 dana.

Taki vam je odnos blentovija i onih koji zamalo nisu blentovije.

Pa vi vidite šta vam je raditi.  Ako ste već iz rahatluka radi ljepote prognani , a vi skoristite vrijeme i naučite se brati voće. To vam je najpametnije. Inače sve ostalo je šuplja priča.

Što bi poete rekle:

Snijeg pade na behar na voće.

U prevodu:

Joj levata majko mila. Ne obraše voće na vrijeme.

I tako to.

I tako to. A prepisivači ni mukajet, nego svoje pa svoje,

i ponavljaju ko papige:

Što bi poete  rekli:

– Pominjali vas ne pominjali , vi se ne vrćete.

U prevodu :

-Joj levata majko mila. Ne obraše voće na vrijeme.

A napriliku , a mere biti i nepriliku, se zgodilo na današnji dan:

1527.-Vojska burbonskog vojvode Karla opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika.

Evidentiranih. Neke je Tiber odvukao u Sredozemlje.

1626.- Holandski naseljenik Peter Minuit kupio je od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork, za bižuteriju u vrijednosti od 25 dolara.

Varali su varali. No to nije problem. Potamanili ih i rasturili da nikad sebi nisu došli, to je bol Novog svijeta, ali više Starog jer ga je on prouzrokovao.

1757.-  U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II osvojio je Prag koji su branile austrijske trupe.

1758.-Rođen je jedan od vođa francuske revolucije Maksimilijan de Robespjer, vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.

1840.- Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji – od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I.

A šta ste vi mislili. Neće valjda izdati marke sa likom Olivera Tvista .

1856.-Rođen je Edvin Piri, američki istraživač. Vodio prvu ekspediciju koja je 1909. stigla na sjeverni pol.

1856.-Rođen je austrijski psihijatar Sigmund Freud (1856.- 1939.) koji se smatra osnivačem psihoanalitike i jednim od najutjecajnijih naučnika 20. stoljeća, osnivač psihoanalize, ljekar za nervne bolesti i profesor nervne patologije na Univerzitetu u Beču. Pred nacistima je 1938. emigrirao u London, gdje je 1939. umro. Posebno je isticao značaj nesvjesne psihe i seksualnog nagona na psihički život ljudi. Njegove psihoanalitičke studije su znatno uticale i na literaturu i na filozofiju. Objavio je veliki broj djela i psihoanalitičkih studija od opšte medicinske, posebno psihoterapijske vrijednosti. Djela: “Psihopatologija svakodnevnog života”, “Tumačenje snova”, “Tri rasprave o seksualnoj teroriji”, “Dosjetka i njen odnos prema nesvjesnom”, “Prilog istoriji psihoanalitičkog pokreta”, “Uvod u psihoanalizu”,”Totem i tabu”, “O snu”, “Psihologija masa i analiza ega”, “Ja i ono”, “Mikelanđelov Mojsije”, “Dostojevski i oceubistvo”, “Nelagodnost u kulturi”, “Nova predavanja za uvođenje u psihoanalizu”, “Studije o histeriji” (s Jozefom Brojerom), “Autobiografija”.

1859.-Umro je Aleksandar fon Humbolt, nemački geograf i prirodnjak.

1861.-Rođen je Rabindrant Tagore, indijski pisac i filozof, Nobelovac.

Poetika tananog i izbrušenog stiha , koja oplemenju je dušu.

1862.- Umro je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedinstven pesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Dvogodišnje iskustvo usamljeničkog života u prirodi opisao je u knjizi “Valden, ili život u šumi”.

1895.- Rođen je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, zvezda i idol nemog filma (“Četiri jahača apokalipse”, “Šeik”, “Šeikov sin”, “Krv i pesak”).

1889.-Za posjetioce otvoren je Eiffelov toranj, sagrađen pokraj rijeke Sene u Parizu. Zajedno sa antenom toranj je visok 320,75 metara, težak 10 100 tona, a ime je dobio po čovjeku koji ga je konstruirao, inžinjeru Alexandre Gustav Eiffelu.

Vi ste vjerovatno zaboravili da je od ostataka konstrukcije, koja je ostala pri gradnji Ajfelovog mosta na Skenderiji izgrađen toranj. Krivi toranj u pizi nije djelo sarajevskog mosta , jer su levati toranj pravili od cigli ,pa se on iskrivio.

1910.-Umro je Eduard VII, kralj Velike Britanije i Irske od januara 1901. Nasledio ga je sin Džordž V.

1915.-Rođen je američki producent, režiser, scenarist i glumac Orson Welles (1915.- 1985.). Svojom radio-dramom “Rat svijetova” u oktobru 1938. izaziva opću paniku  i pometnju navodnom invazijom Marsovaca, a njegov debitantski film “Građanin Kane” svrstava se u remek djela svjetske kinematografije.

1919.-Na Versajskoj mirovnoj konferenciji Njemačkoj su oduzete kolonije u Africi.

1919.- U Afganistanu počinje treći rat između Engleza i Afganistanaca.

1932.- Francuskog predsednika Pola Dumea u Parizu je ubio ruski emigrant.

1942.-Ubijen je bosanskohercegovački književnik Hasan Kikić. Poginuo je kao borac I krajiške proleterske brigade, 6. maja 1942. godine, od četničke zasjede kod sela Rapta pod planinom Čemernicom između Mrkonjić-Grada i Skender-Vakufa.

1949.-Umro je Moris Meterlink, belgijski pisac flamanskog porijekla, Nobelovac.

1952.-Umrla je Maria Montessori. Rođena 31. avgusta 1870. u Kjaravaleu, u Italiji, preminula 6. maja 1952. u Nordviku, u Holandiji, bila je italijanska ljekarka, obrazovni radnik i pedagog, filozof i filantrop; najpoznatija je po svom obrazovnom sistemu „Montesori“, koji se odnosi na djecu od rođenja do adolescencije. Njene obrazovne metode su i danas u primjeni u velikom broju državnih i privatnih škola širom svijeta.

Fina i srčana dama , koja je imala ogromno srce i hrabrosti. Zbog toga je Musolini dekretom zatvorio sve njene škole, koje su bile osnovane širom Italije.

1974.-Zapadnonemački kancelar Vili Brant podneo je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom bio istočnonemački špijun.

1979.-Na izborima u Austriji pobedila je Socijalistička demokratska partija Bruna Krajskog.

1981.-SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

1991.-U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA u kojima je ubijen vojnik Saško Gešovski.

1992.- Umrla je Marlen Ditrih, američka filmska glumica nemačkog porekla, legendarna “fatalna žena” (“Plavi anđeo”, “Šangaj-ekspres”, “Svedok optužbe”).

1993.- Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendumu 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

Dobro je prošlo . Bojali smo se da postotci  ne obore rekord sjevernokorejskog diktatora.

1994.- Otvaren je Eurotunel dug 50 kilometara, koji ispod kanala La Manche željeznicom povezuje  Veliku Britaniju sa kontinentalnom Europom.

1996.-Vlada predsjednika Gvatemale Alvara Arsua i vođe ljevičarske gerile potpisali su sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

2000.-U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorelom automobilu fiat uno (bele boje), pronađeno je telo paparaca Žan Pola Andansona, koji je poslednjih deset godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu za saobraćajnom nesrećom u Parizu kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi El Fajed.

Zataškavanje i eliminacija neželjenih svjedoka je uvijek bila  praksa M 5 i 6.

2001.-U Iranu, na fudbalskom stadionu u Sari, dva lica su poginula, a oko 300 povređeno, kada se tokom utakmice koju je posmatralo oko 30.000 gledalaca, srušio krov na stadionu.

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 08 29

Autor

Hajro Šabanadžović

Vrelo istine  

    Vječna ljubav

      Vječna istina

 

Svijet snova   

Svijet snova      

 Zeleni svijet

     Zeleni svijet

 

Bezuslovna ljubav    

Bezuslovna ljubav  

Crveni svijet

    Crveni svijet

 

Djetinje radosti   

Djetinje radosti                                                                      

Ljubav roditelja

 Ljubav roditelja

 

Majčina tuga   

Majčina tuga                                                                      

Majčina svjetlost

 Majčina svjetlost

 

Očeva duša    

Očeva duša                                                                              

Svijet roditeljstva

 Svijet roditeljstva

Jutro sa Blekijem – Zla kob

 

 

sad više  ne znam gdje

kao dijete

vidjeh

bebicu

velikih snenih očiju

sa kikama

cvijetom u kosi

 

sad više ne znam kad

kao mladić

sanjah

djevojčicu

mirisavih usana

sa pletenicom

cvijetom na farmerkama

 

sad više ne znam zašto

kasnije kasnije

iznova iznova

tražio sam

djevojčicu velikih očiju

mirisavih usana

sa kikama ili pletenicama

sa cvijetom ili farmerkama

 

Ka dviše ne vidjeh gdje

kad više ne sanjah kad

kad više ne tragah zašto

umoran od snova

sijed od traženja

izgubljen od iluzija

gorko zaplakah

 

tada sretoh

tvoje lice

tada ugledah

tvoje oči

tadam omirisah

tvoje usne

 

U trenu

spoznah život

a suze

ne prestaju liti

jer ponovo ode

i ti

 

 

Rilke – Ozbiljan čas

 

 

Ko sada plače negdje na zemlji
bez razloga plače negdje na zemlji  ,
nada mnom plače.

Ko se sad smije negdje u noći,
bez razloga se smije negdje u noći,
meni se smije.

Ko sada ide negdje zemljom,
bez razloga ide negdje zemljom,
krećući k meni.

Ko umire sada negdje u svijetu,
bez razloga umire negdje u svijetu,
gledajući mene.

 

pB