Sumer time

 

“Neprimjetno”  prišunjalo nam se ljeto.

A ljeto k'o ljeto. I ‘vako i ‘nako?

 

 

Sumer time je skladao Geoge Geršvin uz pomoć Ire Geršvin i Du Bose Hejvorda.

Mnogi su se okušali na ovoj pjesmi, mnogi su pali na njoj.

Tri najbolje date interpretacije su dale Besi Smit, Bili Holidej i Dženis Džoplin.

 

Kao i obično slijedimo muziku.  

Ali  , danas ćemo vas pokušati da vas zabavimo našim dvostrukim   prevodom ove pjesme:

Oba se teksta pripisuju obradi Janis Joplin.A današnji dan smo posvetili pjevačicama čije izvedbe skrase i raduju   muzičke sehare mnogih ljubitelja vrhunske muzike , kroz generacije koje prolaze i dolaze.

I  Pou. I Cvjetajevoj. I  Jesenjeninu. I Preveru. I Maku . I Indexima . I modroj rijeci…

isvim onim djevojčicama koje smo voljeli svih ovih divnih ljetnih stađuna.

 

 

I varijnata

Summertime, time, time,

Child, the living's easy.
Fish are jumping out
And the cotton, Lord,
Cotton's high, Lord, so high.

Your daddy's rich
And your ma is so good-looking, baby.
She's looking good now,
Hush, baby, baby, baby, baby, baby,
No, no, no, no, don't you cry.
Don't you cry!

One of these mornings
You're gonna rise, rise up singing,
You're gonna spread your wings,
Child, and take, take to the sky,
Lord, the sky.

But until that morning
Honey, n-n-nothing's going to harm you now,
No, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no
No, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no
No, no, no, no, no, no, no, no, no,
Don't you cry,
Cry.

Prvi prevod

Lejtni vakat

 

Ljetni je vakat

Djete živi laganice

Ribe skaču i pamuk je zreo

A i pamuk je zreo Gospode

Pamuk je je zreo Gospode i tako visok

 

Tvoj otac je bogat

I ma  ti dobro izgleda

Izgleda mrak sada

Tiho djete djete djete djete djete

Ne ne ne ne plači

Ne plači

 

Jednog od ovih jutara

Ti  rasteš ti se uzdišeš i pjevaš

Šireći krila

Djete uzećeš, zgrabićeš nebo

Gospode,nebo

 

Ali do tog jutra

Dušo ništa te neće povrijediti

Ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne

Ne ne ne ne ne  ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne

Ne ne ne ne ne ne ne ne ne

Nemoj plakati

plači

 

 

 

II verzija

 

Summertime,

And the livin’ is easy

Fish are jumpin’

And the cotton is high

 

Oh, Your daddy's rich

And your mamma's good lookin’

So hush little baby

Don't you cry

 

One of these mornings

You're going to rise up singing

Then you'll spread your wings

And you'll take to the sky

 

But until that morning

There's a'nothing can harm you

With your daddy and mammy standing by

Summertime,

 

And the livin’ is easy

Fish are jumpin’

And the cotton is high

Your daddy's rich

And your mamma's good lookin’

So hush little baby

Don't you cry

 

Ljetni stađun

 

Ljetni je stađun

Djete živjeti je lipo

Ribe skaču i

pamuk je visok .

 

Tvoj otac je bogat

mam ti kulč izgleda

Zato umukni djetešce,

i ne plači.

 

Jednog jutra ti ćeš se narasti

i zapjevati

Šireći s krila

zgrabićeš nebo

 

Ali do tog jutra

ništa te neće povrijediti

Dok tata i mama bdiju

tog ljetnog stađuna.

And the livin’ is easy

 

Živjeti je lipo

ribe iskaču

pamuk je zro

otac ti je bogat

mama je kul

i zato stišaj se malo dijete

i nemoj plakati.

 

I mamo i “normalan”  prevod. No , on je za “normalnu”  publiku i  prikačen uz izvedbu JJ.

 

     images (10)

images (6)       

 

 

 

 

“Summertime”

Summertime, time, time,

Child, the living's easy.

Fish are jumping out

And the cotton, Lord,

Cotton's high, Lord, so high.

Your daddy's rich

And your ma is so good-looking, baby.

She's looking good now,

Hush, baby, baby, baby, baby, baby,

No, no, no, no, don't you cry.

Don't you cry!

One of these mornings

You're gonna rise, rise up singing,

You're gonna spread your wings,

Child, and take, take to the sky,

Lord, the sky.

But until that morning

Honey, n-n-nothing's going to harm you now,

No, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no

No, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no, no

No, no, no, no, no, no, no, no, no,

Don't you cry,

Cry

Lejtni vakat

Ljetni je vakat,stađun

Djete živi laganice

Ribe skaču i pamuk je zreo

A i pamuk je zreo Gospode

Pamuk je je zreo Gospode tako visok

Tvoj otac je bogat

I ma (m) ti dobro izgleda

Izgleda dobro sada

Tiho djete djete djete djete djete

Ne ne ne ne plači

Ne plači

Jednog od ovih jutara

Ti rasteš ti se uzdišeš i pjevaš

Šireći krila

Djete uzećeš, zgrabićeš nebo

Gospode,nebo

Ali do tog jutra

Dušo ništa te neće povrijediti

Ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne

Ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne

Ne ne ne ne ne ne ne ne ne

Nemoj plakati

plači

Sjećanja i ljubav nikad ne umiru II dio / Iz Arhiva

Frka Frkica i Hiljadu pahulja bijelih / II Dio

 

Ni harmonike nema, samo gitara u ušima, i muzika neka mi šapuće znane riječi :

 -Bacila je sve niz rijeku i pošla u drugi svijet, nek čuti bol u srcu mom. No , glasnija je guši i pobija.

 Nježno najnježnije usne dodirujem, cjelov joj, za života željenog darujem.

Darujem..

 Darujem…

 Kao da me neka strujica tresnu, usne žive cjelov upiše.To se njena duša tek tada od tijela rastala. Čekala na dodir mojih usana što život znače.

 Penđer se iznenada rastvori. Hladan vazduh pohrli u sobu. Odar uzdrhta. Niotkuda , grlica bijela sa rubin ogrlicom , na prozoru se stvori, pogledava ka nebu. Kiša je prestala i sve je svijetlo.

 Dugo , pogledom grlicu pratim i ona mene; dvoumi se. U duši mojoj , neizmjerna punoća i mir, u njima hiljadu pahulja bijelih večeras pada. Molim grlicu da još malo ostane, priče naše završio nisam; ni pismo pročitao, bar jednu pjesmu da joj pročitam. Želim da mi svjedoči tome.

 Ona kao da klimnu glavom, neku grančicu nađe i na pismo je spusti. Malo se odmakne od njega pa zastaje.

 Otvaram pismo i gledam. Rukopis sitan, blag, pravilan i okrugao, skoro pa ženski. Vidim skorilo se tisuće požutjelih suza.

 Grlica mi na lijevo rame doleprša.

 Čitamo.

 Dobri moj,

 Ne mogu ni oproštaj početi sa mili moj. Bilo mi suđeno da te volim i da bježim od tebe.

Davno nekada , dok sam “dijete”  bila,nekako si se polako uvlačio u moje snove, zbog nježnosti i tuge koji si krio. Uvijek je među nama titralo, ono neko , veliko nešto.

 Onu večer kad pričao si o anterijama i nevinosti vidjela sam bajku o kojoj ne želiš pričati. Ljepota neka, koja ti bol, mnogo boli nanosi. Sve riječi si nekoj stvarnoj djevojčici poklanjao i molio se za nju. Ali sebičan nisi bio, dio bajke si nama i ostalim ženama svijeta poklanjao. Ja sam to osjetila i u srce svoj dio zakopala. I zavoljela te , čisto i iskreno; kako to djetinje srce može činiti.

 Znam; tu istu veče sam te i zauvijek izgubila. Neko druga djevojčica je u tvoje srce ušla, ne i u dušu , to sam znala.

 Iz srca se lako gubi, iz duše nikad. Tako si me učio. Čitala sam i krala neke tvoje pjesme i misli, kad si drugim ”poslovima” zauzet bio.

 Te tvoje crne oči. Kako su iskrile .o koliko sam ih voljela.

 Želio si sanjati svoju bajku i ja sam tvoju želju poštovala.

 U tvoj život , poslije đardina skršenih srdaca, više nisam dolazila. jedno vrijeme nisam smjela, a poslije…

 Recimo bilo je kasno. Tada ti je ona prekrasna plavet ušla malo dublje od srca.

 Znam da si me volio najviše što si mogao, odmah iza svoga djeteta i plaveti.

 Meni to dovoljno nije moglo biti. Patila sam onoliko koliko bih patila , da sam koji slučajem sa tobom ostala. Možda i malo manje jer sam troje djece rodila. Moje radosti i ljubavi. Život je često bio podnošljiv.

 ”Srećom” nisam tugovala kao ti, koju godinu gore dolje, ali žešče. A onda je usud dodao bol do neba, zvijezda i maglica. Dijete nalik tebi, Princa Malog majčinog, su na moje oči nestali.

 Dogodilo se , to što se dogodilo.

 Za neke sam stvari kriva, za većinu nisam. Život i neki pogrešni odabiri su krivi.

 Ne tuguj Prinče ljubavi i dobrote; ovo nije došlo iznenada. Tako je moralo da bude.

 Samo mi žao koliko je u meni ljubavi bilo , a koliko malo su ljudi milodarja mojih uzeli.

 I tebi sam se darovala i od tebe krala. Dosta si toga uzeo, kad si htio sve , nisam mogle. A i suđeno nam nije bilo. Znam svileni srebreni šal, svjedoka one noći , još uvijek čuvaš. Ipak toliko toga je prelijepog i dosanjanog bilo. Dovoljno da kasniji život podnošljiviji bude.

 Od trešanja onih, me zvijer ščepala i polako mi utrobu trgala. Prije godinu su mi je svu izvadili. Borila sam se koliko sam mogla, ali više nisam mogla izdžati. Rekli mi neću dugo i da će me sve više boljeti.

 Bolove sam za živote sve pregrmila, nisam ih se bojala. Ne može me boljeti koliko ja mogu izdržati i podnijeti.

 Nisam htjela da me bolest izjede i nagrdi. I da na teret kćerki ili tebi budem.

 Htjela sam da se sjećaš one Frke, one malene tvoje djevojčice kako pleše i lebdi nad obroncima i baštama srećnih dana. Kako za svojim snovima, po poljima ljubičica leprša ka oblacima i iznad njih.

 Mili moj

 uvijek sam te voljela

 Ti

 oprosti mi.

 Znam da ću te boljeti više od ijedne druge.

 

Hvala ti za ono što si mi dao i za ono što sam ti krala.

 Zauvijek tvoja mala Frka

 P.S. Ponekad mi na grob dođi , kćer mi povedi. Čitaj o nama, nebeskim plesačicama i jahačima, ljubavi, muzici i tvome i mome Gradi čednosti. Novi je vakat ,dijete skoro ništa ne zna, a treba unučadima mojim o svojoj majci pričati.

 Ponekad je nazovi, provjeri da li je dobro. Jaka je kao ja i mnogo srećnija. Valjda joj usud vraća ono što je meni oteo.

 Ako želiš i bajku tvoju, onu skrivenu, mi pročitaj . Neće me više boljeti.”

 Tu se jasno pismo završavalo, pa i ono usnilo.

 Noć je bila trptaj sna i ljubavi.

 Dijete je samo to od života htjelo.

 Ljubav i ništa više.

 Sabah se stidljivo i tužno, nekako inatno, skoro veselo promalja i prepušta mjesto ezanu.

 Ezan hiljadu i jedne džamije klizi i slijeva se od čaršije i mahala ka Bjelavama.

 Sve slavi usnulu ljepotu. Ezan tiho jeca i bruji. To vjetrove ljubavi, milosti i oprosta sa neba mojoj malenoj Grlici šalje.

 

Dunjaluk osjeća da se nešto veliko događa.

 Kad je ezan stao duboku ; bolnu tišinu i prazninu je dao. Razmaknu se put do zvijezda i maglica. Sve se oboji safirom, rubin sunce zaiskri, suze na oči navlači.

 Poljubi me Grlica bijela. Shvatam to se Frkina duša oprašta sa mnom.

 Spremna je.

 Tiho odleti. Odleprša do neba, među zvijezde i maglice, svoje druge. Znam , tamo ćekaće me . Ako oprost dobijem. To će biti vrlo teško. Varalo je srce moje.Mnogo.

 Odleti i dio moje duše sa njom.

 Neko mi šapće , ne tuguj Prinče Mali. Veseli se, evo živa sam i čekam te .

 Uskoro eto i tebe meni. Ne brini, zaslužio si.

 I nek ti druga grlica otpjeva, onu istu pjesmu. I to si zaslužio.

Muzika utihnu.

 Bol kao santa leda zaleže u dušu , koju ona u tisuće kockica ledenih u srce prenese.

 Dvije kockice leda u očima. Jedna plava , iz oka na strani srca nikako da padne. I nikad neće.

 Druga crvena kockica iz onog nevjernog oka, koje nije na strani srca je kanula. Kako je to zaboljelo. Ali se odmah tu, ispod oka i zaustavila. I sada i peče i boli. Naročito kada se tango ili zvuk neba javi.

 A u međuvremenu? Tajac. Tišina.

 Tišina i tajac.

 Samo pitanja.

 Kako, šta i zašto?

 Odgovori ?

 To će poslije doći, kontam.

 Ili neće. Bolje da sniju.

 (Frku, moju Malenu ljepotu i Frkicu uvijek u duši prtim i bolim. I moje oči nisu lažne. Svjetlucave su i nježne. samo vole da lutaju, jer su oči estete. Toliko ljepote na dunjaluku ima , na svakom koraku. A insan ko hajvan u polju ljubičica, ne mere a da ne utone u nju , dok je svu ne upije…

 A lutanja krše srca. Sada to znam. Al’ džabe…)

Na sahrani bili kćerka i ja.Tako željela.Sin nije mogao doći , posla imao.Frka mu je oprostila.Majka je to,predobra.

Lijep dan bio.

Davno prije jednu sam  pjesmu  sročio. Njoj i svima ženama što bol i jecaj u srcu nose.

Malo je nevesla, šta se tu može. Znam Frku, sigurno bi je u damar strefila i malo nasmijala. Takva je bila djevojčica mila .Boli je , a ona se smije. Janje malo iz mog sna  na tren odlutalo.

Za sve mile djevojčice što mrenjem ljubavi kroče:

Vrišteća kraljica boli

 

Znate li onu plahu srnu

Frku proljećnu

Pa još Frku frkicu

Nesrećnu.

Lirik, pjesnikinja

Reći ćete – kanda

Frka nikad luđakinja

Donekle – valjda..

Ali – vapaja ljubavi

Krika ljubavi

Željna

I posne korice hljeba

I gladna ljubav  traži

Hoće da se da.

Njen očaj krik

Plaši

Muškarce

– biti kukavice

Bola krik

Plaši

ženskinje– zle vučice

Muškarce na kuje sviklih

Ne na Srne u ljubavi niklih.

Žene na grubosti obučene

Na prinčeve male naučene.

Ne  na ljubav frkičavu

Neštedimice što se daje

Ljubav majke preplašene

Bol-žene ostavljene.

Bol djeteta dobrote

Anterija od safira

Nježne mile krasote

Let malog  leptira.

Bol srne ljubavnice

Što u jadu vremena

Što u jadu jada

Što u jadu sjemena

Grlica let sanjaju

Ne želi potkovice.

Bol košute majke

Troje djecu što ljubi

Dvoje spašava od hajke

Sina od istih neljudi gubi

Put rubina želi da kroči

Srna Ljubavnica

Srna prijateljica

Srna poetesa

Srna umorna

A se zaspila.

Uvijek samo nježne žene

Bijelini anterije da iskoči.

U ljubavi uzlet vidi

A bila je samo – lane

Što hoće da se svidi

U proljeća snene – dane.

Golubica u sve dane ružne

Kraljica vrišteće boli

U sve njene snove  tužne

Nikada nikoga ne moli.

Starog a novog zadnji dan

Dragana milog spoznala

Ostvari se djevojčaki san

Al’ se njemu nije dala.

Dugo se molilo i snilo

Za hiljadu pahulja bijelih dan

Nekako se dockan zbilo

Iako bio je dugin dan.

 

/ In momoriam  jednoj anteriji i jednoj nevinosti…/

Spis protiv Dalide Burzić

Ured disciplinskog tužioca otvorio spis protiv sutkinje Dalide Burzić!

Aha, kako ne.

Čista lakrdija. Vrijeme će reći svoje.

 

Tako to VSTV radi.

Kao podiže slučaj da bi opro svoje člkanove i saradnike.

Papir ,  ni sapun , pa čak ni autopraonica nikad ne mogu oprati lica bez časti.

Bahati silnici i licemjerna bijeda bez časti  su zauvijek žigosana poganlukom i sjaje crnilom .

I na ovom i na onom dunjaluku.

 

I protiv dobro  potkovane rage Milana Tegletije , koji je pošteno , po vlastitim riječima ,

imao oko tri stotine  susreta potkivanja, je pokrenut proces i završio blamom za VSTV.

Jednodušnom podrškom potkivanju. Valjda se i svi članovi VSTV  dobro razumiju u potkivanje,

 

Ne brinite za Dalidu.

Voli francuske ležajeve i njihovu udobnost.

Iza nje i preko nje je nekažnjeno prošlo  pola SDA i familije  Bakira Izetija .

Ima Dalida dobru zaleđinu  i poleđinu ,  udoban ležaj, pardon položaj

i zaštitu udružene tronacionalističke bagre i fukare.

 

Da se uroti sva bh demokratija , nažalost tankovita i skoro nepostojeća , ne mogu joj pera odbiti

i mogu ograisati.

Lijepi strah.

 

Oprosti nam  Bože Milostivi ,

ali mormao primjetiti koliko li je kukavičluka ,

šutnje  i straha  u Bosni zemlji Tvoje milosti.

 

 

 

 

 

 

.

Joan Baez / Iz Arhiva

Joan Baez

 

 

Kao petnaestogodišnja djevojčica je učila o ljubavi,pjesmu i miru od djece cvijeća. Svakim   damarom , svojih latino predaka,  je osjećala nepravde koje tišti čitav svijet.

Rođena je January 9, 1941  Staten Island, New York, U.S.

Da li joj je kosmopolitizam jabuke, u sprezi sa latino bilom ,pomogao da oslobodi glas čežnje i prospe ga širom svijeta?

Da li je bila ponešena poetikom,iskrenošću i ljepotom mladosti, koja je pjesmom i ljubavlju pokušala da  prekine okove i lance  mračnih i neljudskih svijetova koje su gradili Vatikan,SAD i Zapad?

Ili je bila samo krhka djevojčica, koju ljubav i mladost nježnog i iskrenog srca vode na puteve lutanja, sa gitarom u ruci i porukom u glasu?

Ili  je bila samo grlica koja je od bijede svijeta bježala,lepršajući na krilima svojih riječi i nota?

Da, Baezova je sve to i malo više.

Djevojačko srce će jednom pogriješiti.Zavoljeti jednog prevrtljivog Donovana ,koji će joj slomiti srce.

Dvoje se nađu pa se poslije ne nađu. Licencia poetika.

Neka ,šta se tu može.Ali  Đoan  je hrabra  djevojka.

Jedno slomljeno srce nosi mnogo sanja ,poezije i muzike.Mnogo ljubavi u srcu ,to je mnogo sreće za čitav život.Boli ta sreća,itekako boli,ali je potrebna da bi se bol o nekim drugim stvarima prenijela tamo gdje je potrebna.

Plakala je i vrištala za narod Vijetnama,Afrike,Amerika i cijelog svijeta.

U pjesmi se družila sa Komandantom Će Gevarom ,osjećajući da je njegova borba i žrtva pravedna.Mi bi dodali i smrt besmislena.Ko se sada sjeća Će Gevare.Nešto preživjelih savremenika,po koje obijeljelo blesavo dijete cvijeća i pjesme koje se u narodu Amerika pjevaju.

Aprila 1993. Joan Baez je dolepršala u samo  grotlo pakla, gdje se smjestilo  Sveto  Sarajevo Grad čednosti , Bosne zemlje Božije milosti da bar na tren podijeli patnju jednog naroda koji treba nestati.

Bila je prva   od poznatih svjetskih ličnosti koja je to učinila.Ponukala je druga da učine isto.

Licemjerni zapadnjaci su joj navukli zaštitni prsluk.

Gospođice  Baez vas su tada varali.

U Sarajevu i Bosni u to vriujeme se niko nije mogao zaštititi od snajpera i granata bezumnih agresora ,koji su sami za sebe  tvrdili da su veliki srbini.

Neki drugi neuki,oni koji su se ispod mindera i u  podrumima krili , ničim provocirani su rekli :

-Došla je da se promovira.

Gdje im je pamet?

Svjetska diva od pedeset  dvije godine, sa stotinama miliona prodatih ploča,hiljadama koncerata i nebrojeno mnogo pjesama ,dolazi glavu stavljati u ralje pakla,da bi povećala tiraž za par primjeraka.

Idite,boni, pa se liječite.

Žena je došla da zaplače.dfa se isplače ,da se izgrli i izuljubi,da se poklponi senima ubijenih i hrabrošću živih. i zapjeva:

Ima neka tajna veza Sarajevo ljubavi moja.

Hvala ti za posjet u tim teškim trenucima . I za sve ostalo  grlice naša.

Za Nadu,ljubav i vjeru u Jedinog Milosnog koju si nam nosila kada bi se mi ratom zabavili  .

Tebi koja si  imala toliko mnogo  plemenitog dara i glasa da ljudskost i ljubav slaviš , želimo  mnogo godina pjevanja,o nama i sa nama i  o našem turobnom,ali prelijepom svijetu.

 

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 22. Jun / LIpanj

 

Danas je Subota 22. Jun / Lipanj 2019. godine

A    ovoj godini  172 dan su otpalo lišće ,    a  preostalih 193 dana već žuti.

Što bi poete rekle:

Otpali ili žutjeli pad ponekad i nije let.

Međutim, čak i kad otpadaju  i  milioni ljudi sa njima odlete u neviđeno.

A na današnji dan:

 

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

Danas je utorak  22. Jun / Lipanj 2016. godine

A    ovoj godini  173 dan su otpalo lišće ,    a  preostalih 193 dana već žuti.

Što bi poete rekle:

Otpali ili žutjeli pad nije let.

Međutim, čak i kad otpadaju  i  milioni ljudi sa njima otpadnu.

A na današnji dan:

168.pne.-Bitka kod Pidne u kojoj su Rimljani pobijedili Makedonce, okončavši treći makedonski rat i drevnu makedonsku državu.

Od drevne Makednoske države ostadoše tragovi: Grčka i Makedonija.

1633.-Turski sultan Sulejman I Veličanstveni sa Austrijom potpisao ugovor o miru, poslije drugog neuspješnog pohoda na Beč.

Mirom je Otoman prznao nemoć i polako počeo da se rastaka.Trebalo je dva i po stoljeća da se skroz istopi.

1633.-Crkvene vlasti prisilile su Galilea Galileja da porekne svoju tvrdnju da je Sunce, a ne Zemlja centar svemira.

Sreća nisu se susreli sa njegovom mišlju da je Vatikan velika hrpa anamo onih i pogančera, i još koječega.

1757.- Rođen je britanski istraživač George Vancouver. Plovio je s kapetanom Kukom 1772. i 1776. i istraživao Australiju, Kanadu i Island. Posebno značajna njegova istraživanja pacifičke obale Sjeverne Amerike. Po njemu dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.

I Mujo je čuo za Van Kufer. Zato ga je iz aviona bacio.

1805.-Rođen je Giuseppe Mazzini, italijanski revolucionar i osnivač pokreta “Mlada Italija”.

Giuseppe Mazzini (Genova, 22. lipnja 1805. – Pisa, 10. ožujka 1872.), talijanski revolucionar i političar. Bio je jedan od najistaknutijih republikanaca i najznačajnijih boraca za ujedinjenje talijanskih zemalja u 19. stoljeću. Od 1827. godine član tajne udruge karbonara. Godine 1830. zatvaran a nakon toga živio je u prognantsvu u Francuskoj i Švicarskoj. U Marseilleu osniva organizaciju “Mlada Italija” (tal. Giovine Italia) kojoj je bio cilj osloboditi talijanske zemlje od strane vlasti te ih ujediniti. Aktivan sudionik revolucionarnih događaja 1848.-49., a u Milanu je pristupio Garibaldijevoj legiji. Bio je član trijumvirata Rimske Republike i član vlade u novopostavljenoj revolucionarnoj Rimskoj Republici. Nakon sloma revolucije je ponovno živio u izgnanstvu jer mu je Italiji prijetilo uhićenje. Izbjegao je u London, gdje je utemeljio Europsko demokratski odbor. U Italiji je nekoliko puta organizirao ustanke, no bili si ugušeni. Potkraj svog života se vratio u Italiju.

1826.- U Panami, na inicijativu južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara, održan Panamerički kongres, u cilju ujedinjenja južnoameričkih republika.

Svjedoci smo da nije uspio.Sada su manje više ujeidnjeni po vođstvom CIA_inom narko kartela.

1874.- Uspostavljena je prva telegrafska veza Brazila i Evrope.

1894.- Afrička država Dahomej, Benin, postala je francuska kolonija.

1898.- Rođen je njemački pisac Erich Maria Remarque. Postao je poznat po antimilitarističkom romanu “Na zapadu ništa novo”, koji je preveden na mnoge jezike i filmovan, a u Njemačkoj zabranjen po dolasku Hitlera na vlast.

Erich Paul Remark je rođen u Osnabrück-u u katoličkoj radničkoj porodici. Sa osamnaest godina mobiliziran je i poslan na front (to je bilo u vrijeme Prvog svjetskog rata), gdje je ranjen komadićem šrapnela. Nakon rata promijenio je prezime u Remarque, što je i bilo prezime njegove porodice, dok ga njegov djed nije promijenio. Poslije rata radio je različite poslove, između ostalog bio je bibliotekar, učitelj, preduzetnik, novinar i izdavač.

1929.-godine objavljuje svoje najpoznatije djelo Na zapadu ništa novo (Im Westen nichts Neues), pod imenom Erich Maria Remarque (mijenjajući srednje ime u čast svoje majke), roman koji daje prikaz okrutnosti rata iz ugla devetnaestogodišnjeg vojnika. Slijedi pisanje izvjesnog broja djela sličnih karakteristika, koje jednostavnim i emotivnim jezikom daju sliku ratnog i poratnog vremena u Njemačkoj. Kao komparacija suprotno viđenje se može naći u djelu Oluja čelika (In Stahlgewittern) od Ernsta Jüngera.

1933.-godine Nacisti zabranjuju njegova djela i vrše zapljenu istih. Paralelno s tim kreću s propagandom kako je Remarque ustvari porijeklom francuski jevrej i da je njegovo pravo ime Kramer (što dobijemo u slučaju da izgovaramo prezime Remark unatrag). I u današnje vrijeme, u pojedinim biografijama ovog pisca stoji ova tvrdnja, sa već navedenim primjerom kao dokazom.

Od 1931 godine živi u Švicarskoj, a 1939 godine emigrira u Sjedinjene Američke Države, zajedno sa prvom ženom Ilsa Jeanne Zamboui (s kojom se vjenčao i razveo dva puta), i njih dvoje postaju naturalizovani građani ove zemlje. Godine 1958 oženio se holivudskom glumicom Paulette Goddard, i ostao oženjen njom sve do svoje smrti 1970 godine.

1948 godine se vraća u Švicarsku, gdje živi do smrti u 72 godini. Sahranjen je na groblju Ronco u Ticinu, Švicarska, a na tom groblju je također sahranjena i Paulette Goddard.

Djela:

“Postaja na obzorju” (1927. / 1928.)

“Na zapadu ništa novo” (1929.)

“Povratak” (1931.)

“Tri ratna druga” (1937.)

“Ljubi bližnjega svoga” (1941.)

“Slavoluk pobjede” (1946.)

“Iskra života” (1952.)

“Vrijeme života, vrijeme smrti” (1954.)

“Crni obelisk” (1956.)

“Nebo nema miljenike” (1961.)

“Noć u Lisabonu” (1962.)

“Sjene u raju” (1971.)

 

Malo pisaca je pisalo na autentičan način o raatu i poratnom beznađu čitave jedne generacije uništene na putu borbe za „slobosu“ Za „slobodu“ po mjeri bogatih, a to znači fašista i arijevaca.

1906.-Rođen je američki filmski scenarista, producent i režiser austrijskog porekla Bili Vajlder. Dobitnik je nekoliko Oskara i nagrada na festivalima u Kanu i u Veneciji.

1910.-Rođen je Konrad Zuse, njemački inženjer zaslužan za kreiranje prvog programski kontroliranog računara, Z1.

1940.-Francuska potpisala kapitulaciju u Konpjenju, mjestu u kojem je francuski maršal Foš 1918. primio kapitulaciju Njemačke u Prvom svjetskom ratu.

U to vrijeme kukavica De Gol je pobjegao u London da bi  pušio i pio viski sa onim pjanom Čerčilom.

1941.-Vojska Trećeg Reicha i njegovih saveznika napala je Sovjetski Savez u sklopu operacije Barbarossa.

Garantujemo im da neće dobro proći.

1941.-Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio je proglas s pozivom narodima Jugoslavije na ustanak protiv njemačke okupacije.

Potonji genocidni koljači četnici i ustaše, nisu se obazirale na taj poziv. Oni su imali svoj poziv na ubijanje i klanje.

1941.-U šumi Brezovici kod Siska formiran Sisački partizanski odred, prva takva jedinica u okupiranoj Evropi.

Dobri su i iskreni bili ti Partizani. Poslije rata ih vlast i njena vlast naopačke obrnula.

1949.Rođena je američka filmska glumica Meri Luiz, poznata kao Meryl Streep, dobitnica nagrade “Oskar” za filmove “Julija”, “Kramer protiv Kramera” i “Sofijin izbor”. Ostali filmovi: “Lovac na jelene”, “Menhetn”, “Zavođenje Džoa Tinana”, “Senator”, “Žena francuskog poručnika”, “U tišini noći”, “Obilje”, “Zaljubljivanje”, “Moja Afrika”, “Muzika mog srca”.

Mary Louise Streep, poznatija kao Meryl Streep (Summit, New Jersey, 22. lipnja 1949.) je višestruko nagrađivana američka filmska, kazališna i televizijska glumica.

U kazalištu je debitirala predstavom iz 1971., The Playboy of Seville, a 1977. prvi se put pojavila na televiziji u filmu The Deadliest Seasone. Prvi film bio joj je Julia iz 1977., u kojem je nastupila s Jane Fonda i Vanessom Redgrave.

Komercijalni i kritički uspjeh došao je s ulogama u filmovima Lovac na jelene s Robertom De Nirom i Kramer protiv Kramera s Dustinom Hoffmanom, a za potonji je dobila svog prvog Oscara. U karijeri je dobila tri Oscara, sedam Zlatnih globusa, dva Emmya i dvije BAFTA nagrade. Drži rekord po broju nominacija za Oscara s njih 19.Streep se smatra jednom od najcjenjenijih i najtalentiranijih glumica svih vremena. Jedna od je od rijetkih glumaca koji su dobili sve tri najvažnije filmske nagrade (Oscar, Zlatni globus i Nagradu udruženja filmskih glumaca).

Rekli bi krhka dama  američkog filma. Međutim sve je bila , ali krhka svakako nije.

1978.- Otkriven je Haron, najveći od tri poznata Plutonova mjeseca.

1987.-U Los Angelesu je umro Fred Astaire (1899.- 1987.), legendarni američki filmski glumac, plesač i pjevač. Proglašen je za petu najveću mušku filmsku zvijezdu u povijesti zemlje od strane Američkog filmskog instituta.

Kako je taj plesao

2000.- Američka svemirska letjelica “Marsov osmatrač” otkrila naznake o postojanju vode na Marsu.

2001.-Njemačka vlada počinje sa isplatom odštete ljudima koje je nacistička njemačka držala na prinudnom radu za vrijeme Drugog svjetskog rata.

2004.- Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić izjavio je u televizijskom obraćanju građanima Srpske da događaji u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine predstavljaju crnu stranicu srpske istorije i da se učesnici u ovom zločinu ne mogu opravdati ničim.

Za očekivati je od srpskih vlasti da negiraju Genocid i u Srebrenici i u BiH.

2005.-  Italijanski sud osudio je u odsustvu 10 bivših nacista, SS oficira na doživotni zatvor, zbog učešća u ubistvu 560 toskanskih seljana iz mjesta Sant Ana di Stacema. To je bio jedan od najstrašnijih masakara u Italiji tokom Drugog svjetskog rata.

Kasno , vrlo kasno su se sjetili. Možda zbog fašističke bliskosti sa njemačkim monstrumima.

2006.-Savjet međunarodne organizacije OSCE službeno potvrđuje primanje Crne Gore, na mjesto 56. zemlje članice.

2009.-Međunarodni sud za zločine počinjene u Ruandi osudio je bivšeg visokog funkconera Ruande, Kaliksta Kalimanzira, na 30 godina zatvora, zbog genocida.

Aha, kazna za šminku.