Mone i Impresionizam

 

Klod Mone (fr. Claude Monet)

Rođen 14,novembar 1840.- umro 5. Decembar 1926.

Slikarstvo je u jednom momentu zapelo.Bila je to era nasumičnog odabira tema i stilova.Uglavnom već viđeno,reproducirano i bezlično.

A ,tada tiho,nenametljivo i neshvaćeno,javi se grupa ilizionista koji likovnu umjetnost dižu na nove,neslučene i nedostižne visine:

Camille Pissarro  , Alfred Sisley  , Pierre-Auguste Renoir  , Claude Monet , Frédéric Bazille ,

Armand Guillaumin ,  Berthe Morisot , Edouard Manet , Edgar Degas ,  Mary Cassatt ,

Paul Cézanne ,  James McNeil Whistler .

Uz dužno poštovanje svim opredstavnicima impresionizma, naše srce je zeru priklonjenije Meri Kasat,Renoaru,Moneu i Maneu.

Danas je dan da damo neke osnovne naznake o  impresionizmu i Moneu, najdoslednijem impresionističkom slikaru. Zapravo,impresionizam je dobio ime po njegovoj slici „Impresija, rađanje sunca“.

Nećemo se šaliti kada kažemo, da  ni ne znamo po kojoj od njegovih Impresija je impresionizam dobio ime.. Mone je fascioniran Svjetlošću u čije je središte postavio čedo Božijeg stvaranja : Sunce.

Neuki pominju da su divizionistička tehnika i pejsaž njegova prava inspiracija.

Kako li samo griješe!

Letimičan pogled na bilo koju Moneovu sliku ih demantuje.  Pejsaž je samo okvir u kome on smješta svoja razmišljanja i poimanja Svjetlosti. Pejsaž, iako  je nešto jednostavno i prirodno , sasvim sporedno i apstraktno. Zluradi bi rekli nužno zlo bez koga bi slika bila tek malo okrnjena.

I ta tehnika. Kakva je to riječ tehnika?

Kako njome opisati ono što umjetniku ulazi u oko, koje zastaje fasciniranom tom Svjetlošću  i unosi njene treperave oblike u srce,koje nema tu širinu da ih sve  upije.

Tehnika to je suviše je fizičko i ljudsko.

Srce se plaši da će se raspući pred umilnošću i jakošću te treperave , milostive Svjetlosti i predaju je duši ,kojoj je ona srodnija.

Duša se  ražnježi i zaiskri ,jer Svtjetlost joj je poznata. Ona i njen  Stvoritelj su par u vječnoj igri Savršenstva, koja se zove Milost i Ljubav ,

Ponukana sjećanjem i trenutnim patosom ,duša prenosi doživljeno i viđeno na drhtavu ruku,koja nije sigurna da će biti na visini zadatka.I ta ruka, kruta ruka koju ne vodi ni tehnika, ni srce već raznježena duša, titra u potrazi za bojama koje su jedva dostatne i jedva da su dostojne da prenesu nježne valere lepršavih iskrica Svjetlosti.

Neka neuki uzmu svoju tehniku,kist i boje i polako zađu u pejsaž i pokušaju iznijeti svoje „ impresije“. Nije nego.

Onog momenta kad zaboravljena Svjetlost, zapretena u dubinama blagosti duše, ispliva iz nje ,vrati se oku i osnaži ruke, vi dobijete imprsionističku viziju već viđenog i proživljenog. Reklo bi se „ono malo duše“ se bezrezervno vraća korjenima da bi ih mi neuki i nesvjesni svoje duše cijenili i ocjenivali.

Zbog toga, svaka slika uzbibana impresionizmom je i fragment i ukupnost Svjetlosti.

Jer  njen Tvorac je takav .

Zastupljen u svekom djeliću svoga stvaranja i sveobuhvatan.

 

Naš prijatelj Deba je usnio

In memoriam  Debi – Dvije godine odlebdješe, a on i dalje sni.

Zatečeni smo.

Nismo šokirani. Na ovom dunjaluku nas više ništa ne može povrijediti.

Samo su nam poremećeni planovi.

Mi ne volimo kad nam se poremete planovi. Naročito kad to činimo   sami sebi.

Onda moramo raditiu ono za što nismo spremni ili ne umijemo.

Mi smo navikli na radost i smijeh, muziku kao dekor , a sve da bi slavili naše grlice male i ljubav.

U jednom periodu smo trpili blizinu smrti. Ali se nismo navikli na nju. Nije nam u krvi.

Sada moramo raditi ono što uvijek  radimo , a to može izazvati sablazni.

Mojsije je , prvi put od rata , natakario na leđa harmoniku. Ostali su ponijeli , ono u ćemu su najbolji. I bukadar meze i pića. I malo sjete u srcima.

Jedan instrument će nam nedostajati. Tarabuk i, ali ne obični , već veliki ciganski doboš.

Nedostajaće nam i čovjek koji ga je decenijama grlio i nosio u naručju.

I budalesao sa nama. Blesan. Sad je našo bježati.

Idemo udovoj na žalost. Nećemo nositi cvijeće , ni paliti svijeće. Ni tugu oblačiti . To je za druge. Ne za nas.

Nosimo ono što nam je preostalo. Ljubav i snove.

Upotrijebili smo i riječ koja nas ponekad dotakne:

Sjeta.

Ovo je pravo veče za nju. Da sjedi pored nas i uživa u radosti.

Znamo , udova se neće ljutiti. Ona je jedna od naši milih grlica. Puno je toga predeverala sa našim dembelom i sa nama.

I praštala. I voljela. Pa opet praštala. Toliko je praštala da je ne možemo nazvati praštalicom, već sretnicom. Koliko ljubavi i  snova još u njoj ima, nismo ni svjesni.

Skoro!

Znamo mi to, ali   kod nas je to sasvim normalno i ne obraćamo pažnju na te „sitnice“.

Jedino što   ovoj prilici ne pristaje, su naše riječi : crkno, rikno, krepo.

Naš se blesa sinoć izmorio , uzeo klipaču, sjeo na pod ,rekao malenoj:

-Navij mi onu tebi najdražu , naspi sebi  štok ili onaj drugi konjak, ako ga nismo sinoć  dokusurili. Zapali nam po Gitanes, sjedi pored mene, samo me ovlaš poljubi, primi me za ruku i gledaj me nježno, kako si me uvijek gledala. Onda se nasloni na moje grudi da malo  rahatlučimo.

Nju zebnja tišti , jer za svih njihovih nestašnih  godina , nikad nije bio tako tih i usporen.

Ustade, nasu sebi kurvoazije, ostalo je.Nisu više pri cugu, a i nisu imali vremena.Sinoć je bilo prečih stvari. Joj, mamo mamice. Prhnulo im da se podsjete mladosti. I dobro se podsjetili. Opetovano.Pa još jednom. A onada se uparili četvrti put.Sve je u parovima.

Pristavi pjesmu,ovlaš ga poljubi, uhvati ga za ruku nježno ga pogleda, zahvalna za sinošnju noć i čitav život.Nasloni mu se na grudi

Noć je tiha,blaga. Muzika je sjetna, ali suze doziva.Nju njegov dah golica po vratu i rosi kosu.

Mili Bože , podsjeti me da ti se zahvalim za ovu sreću i tugu koju si me darovao,misli ona.

 

Blaga Noć

 

 

Pjesma se završila, ona skoro da je snove prigrlila. Osjeti da joj se vratom diže jeza, jer lahorac je prestao, a i glava joj, kao da je na kamenu.

Polako u strahu podigne glavu i pogleda . Njen Blesan gleda u nju. Osmijeh mu na licu , ljubav još uvijek iz očiju iskri. Cigar  među usnama  gori , ali se ne dimi. U uglu donje,  lijeve trepavice plava  suza visi i neće da padne.

Ona je pokupi, usnama nježno, polako da mu san ne poremeti.  Nisam znala da usne mogu biti slatke , misli i jubi ga dugo, očajnički.Spusti mu kapke. Ode u sobu, iz sehare na dnu troklinog ormara, izvuče dva zlatnika, dva šorvana , koje je on pripremio , vrnu se i stavi mu ih na oči.

Misli:

– Trebaće mu , dobar je bio ,ali ,  ljubavi  mnogo mnogo si griješio.

Blesa se umorio i dubok sanak usnio.

Znamo da ona još nije svjesna da je čekaju jutra bez poljubaca. Znamo da ne misli o tome da joj se više neće motati oko nogu. A takara nam i između. Znamo mnogo toga o praznini, koja će doći, i ona će naučiti.

No, jako je ona.Izdržaće.

Jer večeras je umilna veče, stvorena za takar . Muzika nek svira, cuga nek teče, život je lijep, konju jedan. Ne možemo mu ime izgovoriti, još se nije ohladilo.

Ali zato  možemo  ovu noć posvetiti njegovoj grlici i njemu.

 

 

Osupnuti ljepotom Božijeg stvaranja / Igrokaz na dan 20.Jun/Lipanj

Danas je četvrtak  20. Jun / Lipanj 2019. godine

A    ovoj godini  170 dana je dobilo vizu za beskraj   , a ni preostalih 195 dana nije daleko.

očas im se smješi ista  sudbina.

Ovo je mjesec u kome lipe cvatu i tananim mirisom osvajaju vrijeme ,prostor i sjećanja u kojim obitava beskrajna Božija milost i ljubav.

Ljudi, molimo vas zastanite bar na tren. Predahnite. Ništa vam neće pobjeći .

Osvrnite se oko sebe , pogledajte i  dole i gore.

Šta vidite?

Neizmjernu ljepotu , savršenu u svojoj raskoši i blagosti, iskri  plemenitošću, koje samo Nebo može

skladati nestvarnim bojama,  čiji titraji svakodnevno tvore tisuće i tisuće priča o harmoniji  Božanskog

stvaranja i milodarja.

Jednostavno u tom jednom jedinom pogledu  čovječiji um biva zarobljen, a oko zasuzi od nježnosti i

miline koje se od srca preliva ka duši.

Što bi poete rekle:

-Osupnuti.

U prevodu :

-Kako ćeš bolan prevesti Božije ljepote i milosti.Samo gladaj i diši.

 

Dogodilo se na današnji dan 20.Jun/Lipanj

Danas je četvrtak  20. Jun / Lipanj 2019. godine

A    ovoj godini  17o dan je dobio vizu za beskraj   , a ni preostalih 195 dana nije daleko.

očas im se smješi ista  sudbina.

Ovo je mjesec u kome lipe cvatu i tananim mirisom osvajaju vrijeme ,prostor i sjećanja u kojim obitava beskrajna Božija milost i ljubav.

Ljudi, molimo vas zastanite bar na tren. Predahnite. Ništa vam neće pobjeći .

Osvrnite se oko sebe , pogledajte i  dole i gore.

Šta vidite?

Neizmjernu ljepotu , savršenu u svojoj raskoši i blagosti, iskri  plemenitošću, koje samo Nebo može

skladati nestvarnim bojama,  čiji titraji svakodnevno tvore tisuće i tisuće priča o harmoniji  Božanskog

stvaranja i milodarja.

Jednostavno u tom jednom jedinom pogledu  čovječiji um biva zarobljen, a oko zasuzi od nježnosti i

miline koje se od srca preliva ka duši.

Što bi poete rekle:

-Osupnuti.

U prevodu :

-Kako ćeš bolan prevesti Božije ljepote i milosti.Samo gladaj i diši.

 

Međutim, zapisano je  , da čak i padajući dani su vrlo nenagodni. Povuku milione ljudi i oni zaglave u limbovima.

A na današnji dan:

1459.- Turci zauzeli utvrđen grad Smederevo, poslednje uporište srpske srednjevekovne države, čime je ona i formalno izgubila samostalnost i potpala pod vlast Osmanlijskog carstva.

1597.-Umro je holandski polarni istraživač Vilem Barenc, dok je pokušavao da pronađe sjeveroistočni pomorski prolaz iz Evrope u Ameriku. Po njemu je dobilo naziv Barencovo more u Arktiku. Dijelove njegovog dnevnika 1871. pronašao je norveški kapetan Karlsen.

1756.- U ćeliji zatvora u Kalkuti ugušila se 123 od 146 britanskih vojnika koje je uhapsio indijski guverner Bengala. Zatvor kasnije postao poznat ka “crna rupa Kalkute”.

1789.-Poslanici Trećeg staleža novoproklamovane Narodne skupštine u Francuskoj zakleli se da se neće razići dok ne donesu novi ustav, što je bio uvod u početak francuske revolucije.

1793.- Rođen je poljski dramski pisac Aleksander Fredro.

1819.- Rođen je francuski kompozitor Jacques Offenbach.

1819.- U engleski grad Liverpul uplovio brod “Savana”, prvi parobrod koji je preplovio Atlantski okean. Putovanje od američke luke Savana trajalo 27 dana i 11 časova.

1836.- Umro francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siejes, jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba. Odigrao ključnu ulogu u državnom udaru 1799. kojim je na vlast došao Napoleon Bonaparta.

1837.- Umro britanski kralj Vilijam IV. Nasledila ga njegova nećaka Viktorija koja je vladala do smrti, 1901.

 

1902.- Rođen je pisac i diplomata Marko Ristić, istaknut teoretičar beogradske nadrealističke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u književnosti između dva rata. Od 1945. do 1951. bio jugoslovenski ambasador u Parizu.

1905.-Rođena je američka književnica Lilijan Helman. Proslavila se dramskim djelima koja sadrže oštru kritiku američkog društva i memoarima u kojima je opisala vrijeme makartizma.

1909.-Rođen je  američki glumac Errol Flyn.

1923.-Ubijen je vođa meksičke revolucije, legendarni Pancho Villa. Kroz dvadesetak godina revolucionarnog djelovanja stekao je glas narodnog heroja, iako je cijeli svoj život u centru pažnje proživio pod imenog svog prvog zapovjednika, čiji je identitet preuzeo nakon njegove pogibije.

1933.- Umrla je njemačka revolucionarka Klara Cetkin, članica međunarodnog radničkog pokreta. 1907. je organizovala prvu međunarodnu konferenciju žena. Na njen prijedlog 8. mart je proglašen Međunarodnim danom žena.

1944.-Drugi svjetski rat: Porazom japanske flote okončana pomorska bitka u Filipinskom moru.

1949.-Rođen je američki pjevač Lionel Richie.

1960.-Američki bokser Flojd Paterson u meču u Njujorku nokautirao Šveđanina Ingemara Johansona i postao prvi bokser koji je uspio da vrati titulu svjetskog prvaka u teškoj kategoriji.

1963.- . SSSR i SAD dogovorile se da uspostave “vruću” telefonsku liniju.

1973.- U Argentinu se posle 18 godina izbeglištva vratio bivši predsednik Huan Domingo Peron. Za predsednika ponovo izabran u septembru 1973.

1991.-Parlament Njemačke tijesnom većinom izglasao premještanje prijestonice iz Bona, koji je bio glavni grad Zapadne Njemačke, u Berlin.

1992.-Lideri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir Mečijar postigli dogovor o podjeli Čehoslovačke u dvije države.

Vrlo pametni ljudi i narodi.

1992.-Predsjedništvo Bosne i Hercegovine proglasilo je ratno stanje, te objavilo opštu mobilizaciju.

1995.- Umro je francuski pisac i filozof rumunskog porijekla Émil Cioran.

2005.-Francuski sud je oslobodio optužbi njemačkog ljekara Hansa Muenka, koji je radio u laboratoriji u logoru Aušvic, uz obrazloženje da je suviše star za sudski proces. Oslobađajuću presudu protiv njega 1947. donio je sud u Krakovu u Poljskoj, gdje je uhapšen poslije rata, a potom pušten na slobodu.