Kad na te pomislim
bojim se da te opet zavolim
u modre usne zarijem zube
da pravu bol zaboravim
Ref.
Lane moje, ovih dana
vise i ne tugujem
pitam samo da l’ si sama
ljude koje ne cujem
Lane moje, nocas kreni
nije vazno bilo s kim
nadji nekog nalik meni
da te barem ne volim
Nek’ neko drugi
usne ti ljubi
da tebe lakse prebolim
Ref.
Uvod
mamo Galeriju, nijeme, gluho bilo insani.
Ovu množinu će jednog dana objasniti , a možda neće biti ni potrebno-
Mlađi , poprilično samobitni brat Baška baŠa , pomalo šeret , na dan otvaranja Galerije , u društvu nekih drugih obavezno nepozvanih , ali neizostavno prisutnih mahalaša, usporeno , mahalski precizno natandari muhabet :
“Uvijek si slovio kao pametan čovjek , ali sada znam da si izuzetno pametan.
Dok si bio mlad rasipao si energuiju , vrijeme , bio vrijedan baštovan i … ma uvijek si volio cvijeće i đardine,i još svašta nešto.
Iskustvio i nauk su učinili svoje.
Što ćeš rasipati energiju i gubiti dragocjeno vrijeme koje ti odjednom ponestaje, nisi frajer .
Otvorio si Galeriju da ti ljepote dođu na noge i dive se rukotvorinama tvojih ruku i ljubavi. Znaš muškarci k'o muškarci , uglavnom blentovije i hablečine se k'o hajvani razumiju u kulturu i umjetnost , ostavljaju prostor za estetsko bitisanje isključivo nježnim ženskim dušama , rukama i šta ti ja znam u čemu još
U saučešnistvu i divljenju prema umjetnosti se rađa simpatija , iz simpatije razumjevanje , iz razumjevanja sazrijeva ranjivost i nježnost, i onda tebi , kao đentlmenu ne preostaje ništa nego da odaberaš i bereš zrele jabuke , jal’ ostale voćke i slastice.
Znam reći ćeš takarli vremena brate moj,!Moralo se . Aha , kak ne! Ali to kod mene ne pije hladnu vodu Drinu . Kod tebe uvijek neki takarli, damarli, derti ivaktovi. Idi bolan, pa se leči.”
Znamo ga i znamo ih , proširiće se u mahali priča. Osnovana ili neosnovana , nije bitno. Svaka će mahalska blentovija dodati svoj obol na kantar mahalske fame i eto belaja. Ode obraz.
Totalno nevinašce , kao i uvijek u neobranom grožđu ; ni zabranjene voćke brao , ni slastice dirao i mirisao i u njima uživao , a Galerija na lošem glasu.
Iako se pretpostavljalo da će se broj posjetiteljki vremenom povećati , dal’ zbog “lošeg glasa ” il’ neobičnog i prelijepog galerijskog kolorita i ambijenta , moralo se nešto poduzeti i razbiti famu i prije nego postane mahalska istina.
Godine a i vaspitanje priječe da se šbera okolo kere pa na mala vrata i razuvjeravaju mahalski kuloari , sa akcentom na kuloarice, jer su one uvijek bile pogubni izazov za naš lični ego , odlučilo se za manje popularni i isto tako sesvtshishodni javni demant.
To vam je k'o mač sa dvije oštrice: jal’ upali , jal ne upali. Hoće se reći jal’ u sridu’ , jal’ ukrivo, a to mu dođe skoro na isto.
Zvuči malo odbranaški ,ali izbora se nema, jer istina je uglavnom uvijek bar malo drugačija, Quod erat demonstrandum .
Prepuštamo riječ sveznajućim i manje pametnim naratorima.
Za mrvu ljubavi
nismo svi rodjeni
brodovi srece odlaze,
odlaze da se ne vrate
Neka se drugi raduju
neka me nocas ne oplakuju
jer cemu zivot, cemu sve
kad srece nema za mene
Jos jedna evo pada noc
mladosti moja, zbogom, moram poc
visoko medju zvijezdama
da nadjem mir, da nadjem sna
gdje ljubav moja pociva
Za mrvu ljubavi
nismo svi rodjeni
godine srecu odnose
odnose al je ne vrate
Neka se drugi raduju…
601 * Najljepše i najplemenitije misli su o danima kada si sretan bio, i pojma o životu nisi imao i ugavnom ograisao.
602*Budite oprezni , nemojte se zamjeriti godini. Vraća se preobučena u novo ruho, i zna biti “osvetoljubiva”, naročito poganima i boteksovim pušačicama napućenih usana .
603 * Kao i mamba ili crna udovica godina je mnogima osmrtnica.
604* Mislio je da je sve suze isplakao. Ni jedan čovjek ne zna koliko suza za isplakat ima.
605*Ne zna insan koliko suza može proliti. Isto onoliko koliko ih može ne proliti. Sve je u parovima.
606*U mahali kažu ne valja sabirat da te ne bi oduzimali.
.
U dunjalučkim danima dešavaju se čudne stvari Dobre i loše. Vesele i tužne. Nama se manje više dešavaju mahalske stvari. Ne može ih čovjek ni protumačiti , ni prepisati, a kamo li pred dunjaluk bez tabirenja natakariti.
Nije za javno mnijenje. Šta se u mahali zbije, ostaje u mahali. Jes, zinite da vam pričamo šta se u mahali sinoć zbilo.! Ili koliko je njih i koja je to zavriskala : Joj, mamo mamice. Onu o crvenom fesiću, vidimo, prokužili ste.
Zato smo odlučili da vam ispričamo naš susret sa jednim fatalistom koji neće da prizna da je bilo šta drugo.
Nama dosadno bilo, jer smo mimo bilo kakve logike dogovorili kont u parku ispred predsjedništva. Nismo bili još prokužili da tamo nema ni trena osjećaja , već samo preraspodjela planova o otimačini narodskog blagostanja i vreća sa zlatom.
Čekajući dotičnu, a bilo je to nekad , kad je je'nom neki čojk , ispod je'nog drveta sjeo na travu naslonio se da predahne. Bio malo umoran , a malo zalego da složi kosti. Kako zalego namah zaspao,kako zasp'o tako usnio. Taki ti je naš čovjek , ha zalegne on zaspe. Umjesto da kad zalegne…, ma ne mremo više uputstva dijeliti , šta je kome radit’ ili ne radit’.
Nema svrhe. Ko zna zna, ko ne zna ,nikad neće naučiti.
I tako onaj ,koji evidentno ne zna šta mu je raditi kad zalegne, sanja listove, mnogo lišća kako pada , i pada,sve više po njemu pada. na njemu se skuplja. I sve više i još više zatrpavaju ga i pretrpavaju, guši ga nema vazduha.
Prolaznici vide čovjeka kao se grči i batrga, k'o da ga neko mokrom krpo po glavi tuleha. Jedan naš, onaj od dobrih ga prodrma , probudi i pita:
-Da li ste dobro?
-Dobro sam , a zašto ne bih bio dobro. Ja fataljist kak bi reklja filjozofi.
– U redu je biti fatalist ,nisu filozofi što su nekad bili i ne treba im u današnje doba previše vjerovati.
– Ja fataljist,kak bi reklja filjozofi ništa loše.
-Dobro kad rečeš, nije to ni tako loše.
Tješi ga onaj od Dobrih.
-I nije . Plaćaju me za to.
Usta fatalist, uze vreću i šiljak polegnut u travi, i nastavi raditi svoj ekološki posao. Vrijeme za pauzu mu isteklo.
Danas je Srijeda 20. Maj / Svibanj 2022. godine.
Ovako su se dani podijelili:
139 dan su prošlost , 226 preostalih čekaju putovnice za prošlost.
Čudno, kontamo mi , dani ko neke bivše babe , samo riknjavaju, a godina ni habera.
Valjda znaju tu ni zlatne kašike i zlatne vreće sa nakitom ne pomažu.
Ne znamo da li su babe upoznate sa činjenicom da su zlatne kašike i vreće sa zlatom garantne viza za pržun.
To je vrlo smrtonosna i vrlo vrela činjenična kombinacija , vrlo nasljedna i vrlo lako prenosiva , s koljena na koljeno.
Što bi poete rekli:
Zlatili se vi ili ne zlatili, pržun vas čeka.
U prevodu:
Oprezno sa otetim majčinim vrećama sa zlatom. Garant – Pržun.
1347.- Rimski narodni tribun Kola di Rienco (Cola, Rienzo) proglasio je Rimsku Republiku protjeravši vlastelu iz grada. Već naredne godine Rienco je bio pisiljen da napusti Rim. Njegov lik inspirisao je Riharda Vagnera (Richard Wagner) za operu “Rienco”.
1349.- Donešen je Dušanov zakonik kojim su utvrdjena opšta načela uredjenja srpske države.
1498.- Portugalski moreplovac Vasco de Gama stigao je u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade.
On nije otkrio taj put. Taj put je uvijek postojao , samo ga je otrgao od zaborava.
1506.-Umro je Kristofor Kolumbo, italijanski istraživač i trgovac koji je 1492. doplovio do Amerike.
Mo.š ti i četiri puta ploviti do Novog svijeta, ali kraj je uvijek isti.
1799.-Rođen je Honoré de Balzac, francuski pisac. Kao protagonist realističkog romana, stvorio je opus od stotinjak knjiga pod zajedničkim naslovom “Ljudska komedija”, u kojem je opisao likove iz najrazličitijih društvenih slojeva.
1806.- Rođen je engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od osnivača političke ekonomije i zastupnik utilitarizma u etici. U logici je usavršio istraživanja uzročnih odnosa među pojavama (“Principi političke ekonomije”, “Sistem logike”, “Utilitarizam”).
1834.-Umro je francuski general i državnik Marquis La Fayette, dobrovoljac u američkom ratu za nezavisnost od 1777. Po povratku u Francusku 1789. bio je komandant Nacionalne garde.
1867.- Britanska kraljica Viktorija položila je u Londonu kamen temeljac za Rojal Albert hol.
Dosadilo nam ponavljati kako je nju polagao onaj njen konjušar.
1881.- Rođen je poljski general i političar Vladislav Sikorski, koji je u Drugom svetskom ratu organizovao poljske emigrante za borbu protiv Hitlera.
Pametan je taj Sikorski.Kukavički objegne zi zemlje, organizuje levate da ginu. Oni bezimeni, mnogima se ni grob ne zna, a njega hroničari barem dva puta godišnje pomenu.
1882.-U Beču je potpisan ugovor o Trojnom savezu Njemačke, Austro-Ugarske i Italije.
1902.- SAD priznale su nezavisnost Kube.
Pa je od tada pritišću i osporavaju tu istu nezavisnost i pravo na vlastiti put i izbor.
1915.-Rođen je izraelski general i političar Moše Dajan. U arapsko-izraelskom ratu 1948-49. komandovao je trupama na sirijskom i jerusalemskom frontu, a u anglo-francusko-izraelskom napadu na Egipat 1956. predvodio je izraleske trupe u invaziji na Sinaj. U vreme šestodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967. bio je ministar odbrane.
1920.-Ubijen je meksički predsednik Venustijano Karansa. Novi predsednik Meksika postao je Adolfo de la Uerta.
1922.-Najmanje 90 ljudi je poginulo kada je britanski brod “Egipat” potonuo nakon sudara u gustoj magli s francuskim brodom “Sena”. Brod je nosio i zlato i srebro u vrednosti od milion funti.
1927.-Potpisivanjem mirovnog sporazuma u Džedi sa kraljem Ibn Saudom Velika Britanija je priznala nezavisnost Saudijske Arabije.
1941.-Italija je u anektirala Boku Kotorsku sa dijelom dubrovačkog kotara i nazvala je Pokrajina Boka Kotorska.
1941.- Njemačke snage izvršile su invaziju na grčko ostrvo Kretu.
1944.-Rođen je britanski bluz-pjevač Joe Cocker.
1956.- Eksplodirala je prva hidrogenska bomba bačena iz aviona, koju su Amerikanci ispustili iznad pacifičkog ostrva Bikini.
Jadni bikini. Bilo je to jednodjelno ostrvo, ali ga američke fizijske bombe uparamparčadiše.
1956.-Umro je engleski pisac i karikaturista Maks Birbom, majstor satire i ironije. Djela: roman “Zulejka Dobson”, kritike “Božićni vijenac”, “Djela Maksa Birboma”.
1958.-Umro je Đuro Salaj, jedan od osnivača Komunističke partije Jugoslavije i prvi predsjednik Jedinstvenih sindikata Jugoslavije (1945).
1978.-SAD su lansirale raketu Pioneer Venus 1, koja je napravila radarske mape Venere.
1980.- U Kvebeku, na referendumu o nezavisnosti od Kanade, 60 odsto birača glasalo je protiv otcepljenja.
1985.- Film “Otac na službenom putu” jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio je “Zlatnu palmu” na 38. međunarodnom festivalu u Kanu.
Scenarista je bio Abdulah Sidran. Bez scenarija nema ni filma. Tako su nas učili.
1989.- Skupština Srbije donela je odluku o raspisivanju zajma za privredni preporod Srbije. Zajam nikada nije vraćen zajmodavcima, a srpska privreda je u narednoj deceniji doživela kolaps.
1991.-Vlasti u Sovjetskom savezu počele da dozvoljavaju građanima da slobodno izlaze iz zemlje.
Krajni vakat bio da vide šta se dešava na truhlom zapadu, koji je stvarno toliko truo da ne može truliji biti.
1995.- Zairska vlada je uspostavila karantin u regionu pogodjenom smrtonosnim ebola virusom.
1997.-Turska vojska saopštila da je ubila 1.300 Kurda u jednonenedeljnoj ofanzivi unutar severnog Iraka.
1998.-Visoki civilni predstavnik za BiH Karlos Vestendorp, u skladu sa svojim ovlaštenjima, izabrao novi grb BiH, pošto se članovi Parlamentarne skupštine BiH nisu mogli dogovoriti o tome.
1999.-Vazdušni napadi NATO-a su u Beogradu za posledicu imali razrušenu bolnicu, poginula tri pacijenta i nekoliko oštećenih ambasadorskih rezidencija.
2000.-Na posljednjoj donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu održanoj u sjedištu EU u Briselu prikupljeno je 850 miliona dolara. Za obnovu BiH nakon trogodišnjeg rata (1992-95), ukupno je prikupljeno 5,1 milijarda dolara.
Pogofite koliko je ostalo neopljačkanih sredstava. Nećete vjerovati par stotina miliona dolara ili u procentima manje od 1o%.
2002.-Istočni Timor proglašen je nezavisnom državom.
2003.-Bivši pilot Jugoslovenske narodne armije (JNA) Emir Šišić osuđen je u Rimu na doživotnu robiju, zbog ubistva petorice diplomata, od kojih su četvorica bili italijanski državljani. Šišić je u januaru 1992. na području Hrvatske oborio avion Evropske zajednice. Apelacioni sud preinačio je tu kaznu na 15 godina zatvora, što je kasnije potvrdio i Kasacioni sud u Rimu.
2005.-Umro je francuski filozof Pol Riker humanista i autor oko 30 knjiga, među kojima je i “Pravilo metafore”. Riker je bio najpoznatiji po svom radu na polju fenomenologije.
Plavo i tačkasto Morska nježnost
Vrt snova Plavetni san
Brodica Umivena priroda
Plavetni đardin Svjetlost na kraju puta
Izgubljeni horizont Ljetna čarolija
Srce Bijela ruža u nedoumici
Pčele Milost
Depresija Stihovi
