Bosna zemlja Božije milosti – Pred ponoćna Galerija

Autor

Hajro Šabanadžović

Ovo nebo nad nama

nebo zemlje božje milosti    nebo-covjek

Nebo Zemlje Božije milosti                                                     Nebo čovjek

krvavo nebo         nebo gori

Krvavo nebo                                                                         Nebo gori

Nebeske suze         Anđeo nebeski

Nebeske suze                                                                                  Anđeo nebeski

U našim je srcima Kula na nebesima      Nebeska ruža

U našim je srcima Kula na nebesima                    Nebska ruža

Nebeski velovi    Nebo

Neveski velovi                                                           Nebo

Ovo nebo nad nama Nebo i nada

Ovo nebo nad nama                                                   Nebo i nada

Zimsko nebo nad modrom rijekom    Purpurno nebo

Zimsko nebo nad modrom rijekom                                  Purpurno nebo

Nebo i đardin    Nebo, rijeka i terakota

Nebo i đardin                                                             Nebo, rijeka i terakota

Naše nebo      Nebo nad selom

Naše nebo                                                                       Nebo nad selom

Bleki – Nisam vidio suzom sam se pokrio

 

Kiša i suze

 

Noć snježnih snova

 

Noć i Dan

 

 

Odlazak

 

 

Nisam vidio

suzom sam se pokiro

kada nebom zaleprša

ode iz moga sna

 

dugo danju noću

ime tvoje zvonilo

nježnosti kapi kiše

moje nade ispirale

 

a srce ne vjeruje

da te više nema

pa me tjera da za tobom

lutam ja

 

ej srce moja ranjeno

ej duša moje sleđena

nebom skita

mladost moja jedina

 


												

Meri Cetinić – U prolazu / Song – Lyrics

 

Ona tuguje  Zaljubljenost Nebo vjernosti

Sad smo skupa tako ritko, ma se tišin bit će boje
Kad te vidin zasja svitlo, ti me gledaš priko voje.
U životu sve se minja, uvik nikor sriću prići
Još san žena, nisan stina, čuvan za te nike riči …
U prolazu …

Puše jugo, triska bura i bonaca dikod svrati
Još visoko stoji ura, ovo brime, ovi sati …
Pusti neka vitar nosi one naše zadnje riči
Svitlo sja u tvojoj kosi, tvoj me pogled i sad liči …
U prolazu …

Tebe i sad zove more, zvono tuce s kampanela
Jos mirišu neke zore, naša jubav srid tinela.
I dok sidin u kavani, sve još tu na tebe sliči
Sve je isto ka i lani, isti judi, iste riči …
U prolazu …

I dok čekan teku ure, ko zna ća i kome broje
Gledan nike mlade cure, nima veze, bit će boje …
Svit je ovaj krcat zlobon, vaja ti na more ići,
Ma bi prije tila s tobon da izminin nike riči …
U prolazu …


												

Zdravlje / Znate li zašto nikad ne treba sjediti prekriženih nogu?

 

 

Noge  

 

Zlaćani đardin

 

Sjediti prekriženih nogu je popularna poza koju mnogi insani prakticiraju , pogotovo žene  koje vole suknje i haljine . A ni onima sa uskim tajicama i pantalonama nije mane. a ni vrtirepkama i silikonkama.

Mnoge žene sjede upravo tako jer je to vrlo elegantno , iskonski šik  , koketno i zavodljivo .

Vjerovatno je to Pavlovljev refleks  , genezom nastao u birvaktile  vremenima ; pretpostavlja se od prvih Evinih kćeri .  Eve nije imala  potrebe da zavodi jer je ona ustoličila matrijarhat , koji je dugo odoljevao  atacima muških blentovija. 

One su uvidjele da je to ne samo elegantno i ženstveno već i zavodljivo i muški tovari samo blenu i puste mozak na pašu . Tako lukavice , bar  privremeno , u monogamne muško žemske odnose perfidno uvode matrijarhat.

No , elegancija i zavođenje prekriženih nogu ima jednu , ali mnogo značajnu pogubnost po ljudsko zdravlje , napose žena .  

Mnoge studije Blekilijevog Instituta za kardiovaskularne i hipertonične bolesti , u saradnji sa sličnim institutima  pri univerzitetima    širom svijeta (Kembridž , Harvard , Sorbona …)  objavljene u eminentnim medicinskim časopisima   , skreću pažnju  to nije nimalo zdravo, sa implikacijama na loše posljedice u mnogim segmentima  fizioloških osobenosti  zdravlja svakog pojedinca / pojedinke.

Naime, prakticiranje učestalog sjedenja prekriženih nogu , bez obzira koliko ih premetali sa jedne starne na drugu  , uzročno posljedične opasnosti su višestruke.  Studije ukazuju na moguće pogubne  implikacije na sveukupno zdravstveno stanje pojedinaca , sa posebnim osvrtom na žensku populaciju.

Ukoliko  se sjedenje prekrštenih nogu dešava češće i na duže vremenske  vremenski period  , vrlo lako  može doći do paralize peronealnog živca ,  što oslabljuje mišiće zadužene za podizanje stopala. “N. peroneus (fibularis) communis ( L4 – S2), je manja grana n.ischiadicusa i inervira mišiće i kožu anterolateralnog dijela potkoljenice i dorzalnu stranu stopala. Od gornjeg
kuta poplitealne jame ide uzduž medijalnog ruba m. bicepsa te se zavija oko njega, ide oko vrata fibulae i dolazi u lateralni dio potkoljenice. Dijeli se na dvije završne grane : n. fibularis superficialis et profundus. Prije podjele na površinski i dubinski peronealni živac, odvaja se n. cutaneus surae lateralis. Taj živac probija kruralnu fasciju i dolazi na lateralnu stranu i dio stražnje strane potkoljenice, koju osjetno inervira. Daje ogranak r. communicans fibularis, kojim se spaja s osjetnim ogrankom tibijalnog živca, n.cutaneus
surae medialis, te oba zajedno nastavljaju tok po stražnjoj strani potkoljenice kao n.suralis. Mali ogranci zajedničkog fibularnog živca inerviraju i koljenski zglob. .Osim one koja često drže noge prekrižene, ova paraliza pogađa i mršave ljude vezane za krevet i koje često leže skupljenih nogu . Isto tako oni koji nisu dovoljno stabilni u invalidskim kolicima su veoma podložni ovom zdravstvenom poremećaj. U svim slučajevima  je najbolja reakcija / tretman polaganje na krevet i širenje nogu.  

 Isto tako učestalost i  hronična  navika dugog sjedenja prekriženih nogu povisuje krvni tlak u tijelu čak i ako problemi s tlakom  inače ne postoje. Ponekad u nekim težim oblicima dolazi do lakših i težih oblika poremećaja krvnog pritiska , odnosno pojave abnormalnih srčanih ritmova (aritmija) . Bez obzira na prvotnu benignost ovih pojava , ne rijetko može doći do akutnijih poremećaja srčanog ritma , na koji se nadovezuju slabost, nizak krvni pritisak, bolovi u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti.

Elektrokonverzija je postupak koji se koristi za ispravljanje određenih vrsta abnormalnih srčanih ritmova (aritmija). Ona može biti izvršena u hitnim situacijama ili kao ne-hitna procedura za liječenje postojećih aritmija. Elektrokonverzija takođe može biti izvedena pomoću lijekova. Većina elektivnih ili ne-hitnih kardioverzija se izvodi za liječenje atrijalne fibrilacije ili atrijalnog flatera, benignih poremećaja srčanog ritma.
U hitnim situacijama se koristi da ispravi nepravilan brz ritam srca vezan uz slabost, nizak krvni pritisak, bolove u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti. To može dovesti do nekih abnormalnih ritmova koji mogu biti opasne po život. Tu se prventstveno misli na tahikardiju i ventrikularnu fibrilaciju , čije  liječenje može biti dugotrajno , bolno i sa nekim dodatnim reprekusijama. Maksimalno ozbiljno se preporučuje izbjegavanje takvog sjedenja , i aktivno odmaranje  raširenih nogu , što automatski  vodi boljoj cirkulaciji , a time i smanjenje opasnosti od komplikacija u zdravstvenom pogledu.

Jedna ne manje štetna posljedica sjedenja prekriženih nogu može dovesti do neravnoteže u zdjelici  . Dugotrajna izloženost unutarnjeg bedrenog mišića pritiscima izazvanih ovim načinom sjedenja uslovljava da on postaje kraći   , a vanjski bedreni mišić postaje sve duži. Takvo stanje potencijalno može povećati  rizik od pomicanja zglobova iz ležišta .

Ono što bi žene moglo posebno brinuti sa estetske , ali i zdravstvene strane je da ova poza  povećava šanse  za nastanak tzv. paukovih vena. Iako kod pojave vidljivih vena   genetika ima važnu ulogu  ,  sjedenje prekriženih nogu također može biti uzročnik  nastanka vidljivih vena .  Naime, u svim krvnim sudovima  postoje mali ventili koji onemogućuju da krv teče u pogrešnom smjeru. Skupljene ( prekrižene )  noge  pojačavaju pritisak na krvne sudove   i otežavaju  protok krvi.

Sveobuhvatna istraživanja  veoma jasno pokazuju   kako sjedenje s prekriženim nogama duže od tri sata na dan može dovesti do pogrbljenog držanja tijela, što dovodi do pojave  bolova u donjem dijelu leđa i stvaranja nelagodnog osjećaja u bokovima i karlici . A sve to ima odraz  na bolove u kičmenom stubu , koji se širi do  kičme u vratnom dijelu. To sve vodi da bolova u koštanim dijelovima ,  sve do arterioskleroze , glavobolja i migrena.

Iz navedenog je vidljivo da sjedenje sa prekriženim nogama nije nimalo bezazleno sa zdravstvenog aspekta , a uzročno posljedično i do psiholoških problema. Isto tako neke druge studije tog istog Blekilijevog instituta vrlo jasno su se odredile o blagodatima  permanentnog , relaksirajućeg i aktivnog  širenja nogu , po mogućnosti u ležećem položaju. I sve će boljke biti prošlost. 

I zato , dame  , zarad zdravlja , psihe , estetike  i ličnog užitka oprez i što manje skupljajte noge u bilo koju pozu  , a više širenja u ležećem položaju  , je osnovna preporuka svih studija.

**

 .

Joj ljepote, misle mahalaši.

Da  sve žene   hoće  poslušati ovaj savjet i bezrezervno početi  širiti noge , to bi bio raj .

Normalno , za cirkulaciju i zdravlje .

A šta ste vi pomislili .

Baš ste , blago rečeno , za…frkani.

Nama to nikad ne bi palo na pamet. Ono ,  da tu misao  iznesemo  u javnosti.

Osim ako bi govorili o priraštaju , porastu i drastičnim  razlikama u natalitetu  povodom  skupljanja i širenju noga.

A to je već za neki druge već postojeće i  dugo očekivane naučni ekspozee il studije , koje nam  niko ne bi zamjerio, osim… ali o tome drugi put.

Dakle mile naše,  i nauka vam preporučuje da ne skupljate noge.

Radi zdravlja.

Širite ih što više i  što češće možete .

Kao što vidite to ima veze sa fiziologijom , hemijom , bilogijom , genetikom  , natalitetom…, a bome i sa estetikom i umjentošću.

Na taj način se održava linija .

A i dobro  je i za ten.

Ma bukadar blagodeti .


















												

Bleki – Loz

 

U gradu ima rijeka

pored rijeke klupa

na klupi sjedi čovjek  sam

samac ne lista novine

novine su sutrašnje

sutrašnji ga dobitnički broj loza ne insteresuje

svoj je glavni zgoditak je danas izvukao

smrt ga zagrlila

ljubavnički se smiješi

veresije nema

idemo mili moj

Milena — Arsen Dedic/ Song – Lyrics

 

 

 

Rezultat slika za Milena Dravić

Jos je bila tako mala

samo svjetlost, samo pjena

jos je bila, sto da kazem

niti dete, niti zena

 

Kao cvijet u tamnom polju

njena glava plava, snena

kao da je medju ljude

bila vjetrom donesena

 

Ref.

Milena, Milena

pocicemo izvan grada

zavjesa od kise pada

nema ovde nicega za nas

Milena, Milena

toliko te cekam, da li znas

 

Nitko ne zna s’ kim je dosla

u tu praznu, kasnu uru

ko da nesto vjecno trazi

na tom dugom, losem zuru

 

Svi smo ovdje isti bili

bez adresa, bez imena

kad je pozvala me tiho

da me vodi ruka njena

 

Ref.


												

Zinaida Hipius – NEMOĆ

 

Gledam lakomim očima put mora,
Stvor na obali, uz zemlju pribijen…
Nad nebom stojim – ko ponad ponora –
A poletjeti u azur mi nije.

Potčinit il se bunit – ne umijem,
Bog blizu, al se ne mogu da molim…
Bez smjelosti da živim il mrijem,
Hoću ljubavi – ne mogu da volim.

Ja pružam ruke ka suncu, i tamo
Vidim blijedih oblaka zavjesu…
Znam, čini mi se, istinu – i samo
Riječi za nju meni neznane su.


												

Genocidna stratišta i proslave genocidnih tvorevina

Iz Arhiva

BY ADMIN28. JANUARA 2020.ONI NAMA, MI NJIMA

27. januar je Generalna skuština UN-a   proglasila za Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, na dan kada su 1945. godine sovjetski vojnici oslobodili zarobljene iz koncentracionog logora Aušvic.

Tim povodom se oglasio i Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik :

“Danas je dan kada se srpski narod sjeća genocida koji je nad njim počinjen tokom Drugog svjetskog

rata,u kojem je dijelio sudbinu stradalničkog jevrejskog naroda.

Ovo je dan u kojem se sjećamo žrtava Jasenovca, Prebilovaca, Broda na Drini, Jadovna, Paga,

i svih manje znanih stratišta srpskog naroda jer pamćenje je vezano za naš opstanak,

ne samo u biološkom smislu već opstanak nas kao ljudi”.

Nama uopšte nije nenormalno što Milorad Dodik , ni jednom rječju ne izražava sućut  Jevrejima

kojima je posvećen zaj dan. Odsustvo empatije nije ništa novo za čovjeka koji je nema ni za vlastiti

narod, koji  se sa njegovim aminovanjem ubija, siluje, muči i zatvara.

Mislimo da je Dodiku bilo važnije , da se na ovaj način zahvali Hrvatskoj , delegaciji Hrvatske vlade na

čelu sa hrvatskim amabasadorom u BiH Ivan del Vechiom i fašističkom sudrugu Draganu Ćoviću i

njegovim mafiozima  iz bh HDZ , na upriličenju proslave neustavne genocidne tvorevine , takozvane

republike srpske.

Bio je veoma eksplicitan u toj zahvali nabrojivši sva najpoznatija stratišta srpskog naroda u Hrvatskoj ,

ponovićemo:

“Ovo je dan u kojem se sjećamo žrtava Jasenovca, Prebilovaca, Broda na Drini, Jadovna, Paga,

i svih manje znanih stratišta srpskog naroda…”

Dakle na dan posvećen holakustu Jevrejskog narod u II svjetskom ratu , Milodšrad Dodik osjeća

potrebu da podsjeti zvaničnu Hrvatsku na stradanje srpskog naroda na teritoriji Hrvatske.

Vjerovatno je tim podsjećanjem želio da  obaveže  zvaničnu   Hrvatsku , odnosno ustaške elemente

Kolindu Grobar Kitarović,Andreja Plenkovića , Dragana Čovića i oba HDZ, nosioce nastavka

politike udruženog zločinačkog poduhvata u BIH ,na  uzvratnom pozivu na proslavu godišnjica

stratišta u režiji genocidne tvorevine  Nezavisne države Hrvatske, pandanu genocidne tvorevine

Republike srpske.


												

In memoriam – Toše Proeski

In memoriam –  Toše Proeski. 25 January 1981 – 16 October 2007)

 

Kažu ,da je živ imao bi 42 godine.

A eto , življi je nego oni koji to kažu.

Oni  ,neuki , ne znaju šta bi rekli. Hvataju se hladnih činjenica.

 

Toše i danas priča o ljubavi.

Svaki dan u nečijem domu jedno djevojačko srce zatreperi slušajući Tošin milozvučni glas.

Da, pjevajući on ljubav slavi.

 

Eo deset godina nije među nama.

Njemu je tamo gore dobro.

Vjerujemo da je među anđelima.

Imao je dobru dušu i glas bulbula koji je pjevao o ljubavi.

I bolu.

Nije ga upoznao ali ga je  srcem osjećao , a glasompoklanjao.

I svi misle  Toše je veoma dobro pjevao„Anđeoskim“ glasom.

I jeste .

Toliko je dobro pjevao da se nebu svidio.

 

Od 2002. godine je bio vrlo prisutan na svim prostorima  Jugoslavije.

Nije bilo barijera,jezičkih, nacionalnih , rasnih ili bilo kakvih drugih granica.

Muzika je opet spajale one ,čiji su izrodi ubili majku Jugoslaviju,

brišući nepostojeće razlike u zlim umovima.

 

Ali malo ko se  sjeća da je 2003. godine dobio humanitarnu nagradu Majke Tereze,

za svoje brojne humanitarne nastupe i akcije.

Bio je UNICEF-ov ambasador dobre volje i pomagao je djeci.

Njegova pjesma This world, snimljena 2004. postala je UNICEF-ova himna.

 

Od prvog nastupa i Ave Marija , do pogibije pjesmom i likom  gradio je mostove prijateljstva ,mira i humanizma.

Poginuo je 16.Okrobra 2007. godine u saobraćajnoj nesreći na autocesti A3 Zagreb – Lipovac.

 

Slava mu.