Zlaćani đardin
Sjediti prekriženih nogu je popularna poza koju mnogi insani prakticiraju , pogotovo žene koje vole suknje i haljine . A ni onima sa uskim tajicama i pantalonama nije mane. a ni vrtirepkama i silikonkama.
Mnoge žene sjede upravo tako jer je to vrlo elegantno , iskonski šik , koketno i zavodljivo .
Vjerovatno je to Pavlovljev refleks , genezom nastao u birvaktile vremenima ; pretpostavlja se od prvih Evinih kćeri . Eve nije imala potrebe da zavodi jer je ona ustoličila matrijarhat , koji je dugo odoljevao atacima muških blentovija.
One su uvidjele da je to ne samo elegantno i ženstveno već i zavodljivo i muški tovari samo blenu i puste mozak na pašu . Tako lukavice , bar privremeno , u monogamne muško žemske odnose perfidno uvode matrijarhat.
No , elegancija i zavođenje prekriženih nogu ima jednu , ali mnogo značajnu pogubnost po ljudsko zdravlje , napose žena .
Mnoge studije Blekilijevog Instituta za kardiovaskularne i hipertonične bolesti , u saradnji sa sličnim institutima pri univerzitetima širom svijeta (Kembridž , Harvard , Sorbona …) objavljene u eminentnim medicinskim časopisima , skreću pažnju to nije nimalo zdravo, sa implikacijama na loše posljedice u mnogim segmentima fizioloških osobenosti zdravlja svakog pojedinca / pojedinke.
Naime, prakticiranje učestalog sjedenja prekriženih nogu , bez obzira koliko ih premetali sa jedne starne na drugu , uzročno posljedične opasnosti su višestruke. Studije ukazuju na moguće pogubne implikacije na sveukupno zdravstveno stanje pojedinaca , sa posebnim osvrtom na žensku populaciju.
Ukoliko se sjedenje prekrštenih nogu dešava češće i na duže vremenske vremenski period , vrlo lako može doći do paralize peronealnog živca , što oslabljuje mišiće zadužene za podizanje stopala. “N. peroneus (fibularis) communis ( L4 – S2), je manja grana n.ischiadicusa i inervira mišiće i kožu anterolateralnog dijela potkoljenice i dorzalnu stranu stopala. Od gornjeg
kuta poplitealne jame ide uzduž medijalnog ruba m. bicepsa te se zavija oko njega, ide oko vrata fibulae i dolazi u lateralni dio potkoljenice. Dijeli se na dvije završne grane : n. fibularis superficialis et profundus. Prije podjele na površinski i dubinski peronealni živac, odvaja se n. cutaneus surae lateralis. Taj živac probija kruralnu fasciju i dolazi na lateralnu stranu i dio stražnje strane potkoljenice, koju osjetno inervira. Daje ogranak r. communicans fibularis, kojim se spaja s osjetnim ogrankom tibijalnog živca, n.cutaneus
surae medialis, te oba zajedno nastavljaju tok po stražnjoj strani potkoljenice kao n.suralis. Mali ogranci zajedničkog fibularnog živca inerviraju i koljenski zglob. .Osim one koja često drže noge prekrižene, ova paraliza pogađa i mršave ljude vezane za krevet i koje često leže skupljenih nogu . Isto tako oni koji nisu dovoljno stabilni u invalidskim kolicima su veoma podložni ovom zdravstvenom poremećaj. U svim slučajevima je najbolja reakcija / tretman polaganje na krevet i širenje nogu.
Isto tako učestalost i hronična navika dugog sjedenja prekriženih nogu povisuje krvni tlak u tijelu čak i ako problemi s tlakom inače ne postoje. Ponekad u nekim težim oblicima dolazi do lakših i težih oblika poremećaja krvnog pritiska , odnosno pojave abnormalnih srčanih ritmova (aritmija) . Bez obzira na prvotnu benignost ovih pojava , ne rijetko može doći do akutnijih poremećaja srčanog ritma , na koji se nadovezuju slabost, nizak krvni pritisak, bolovi u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti.
Elektrokonverzija je postupak koji se koristi za ispravljanje određenih vrsta abnormalnih srčanih ritmova (aritmija). Ona može biti izvršena u hitnim situacijama ili kao ne-hitna procedura za liječenje postojećih aritmija. Elektrokonverzija takođe može biti izvedena pomoću lijekova. Većina elektivnih ili ne-hitnih kardioverzija se izvodi za liječenje atrijalne fibrilacije ili atrijalnog flatera, benignih poremećaja srčanog ritma.
U hitnim situacijama se koristi da ispravi nepravilan brz ritam srca vezan uz slabost, nizak krvni pritisak, bolove u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti. To može dovesti do nekih abnormalnih ritmova koji mogu biti opasne po život. Tu se prventstveno misli na tahikardiju i ventrikularnu fibrilaciju , čije liječenje može biti dugotrajno , bolno i sa nekim dodatnim reprekusijama. Maksimalno ozbiljno se preporučuje izbjegavanje takvog sjedenja , i aktivno odmaranje raširenih nogu , što automatski vodi boljoj cirkulaciji , a time i smanjenje opasnosti od komplikacija u zdravstvenom pogledu.
Jedna ne manje štetna posljedica sjedenja prekriženih nogu može dovesti do neravnoteže u zdjelici . Dugotrajna izloženost unutarnjeg bedrenog mišića pritiscima izazvanih ovim načinom sjedenja uslovljava da on postaje kraći , a vanjski bedreni mišić postaje sve duži. Takvo stanje potencijalno može povećati rizik od pomicanja zglobova iz ležišta .
Ono što bi žene moglo posebno brinuti sa estetske , ali i zdravstvene strane je da ova poza povećava šanse za nastanak tzv. paukovih vena. Iako kod pojave vidljivih vena genetika ima važnu ulogu , sjedenje prekriženih nogu također može biti uzročnik nastanka vidljivih vena . Naime, u svim krvnim sudovima postoje mali ventili koji onemogućuju da krv teče u pogrešnom smjeru. Skupljene ( prekrižene ) noge pojačavaju pritisak na krvne sudove i otežavaju protok krvi.
Sveobuhvatna istraživanja veoma jasno pokazuju kako sjedenje s prekriženim nogama duže od tri sata na dan može dovesti do pogrbljenog držanja tijela, što dovodi do pojave bolova u donjem dijelu leđa i stvaranja nelagodnog osjećaja u bokovima i karlici . A sve to ima odraz na bolove u kičmenom stubu , koji se širi do kičme u vratnom dijelu. To sve vodi da bolova u koštanim dijelovima , sve do arterioskleroze , glavobolja i migrena.
Iz navedenog je vidljivo da sjedenje sa prekriženim nogama nije nimalo bezazleno sa zdravstvenog aspekta , a uzročno posljedično i do psiholoških problema. Isto tako neke druge studije tog istog Blekilijevog instituta vrlo jasno su se odredile o blagodatima permanentnog , relaksirajućeg i aktivnog širenja nogu , po mogućnosti u ležećem položaju. I sve će boljke biti prošlost.
I zato , dame , zarad zdravlja , psihe , estetike i ličnog užitka oprez i što manje skupljajte noge u bilo koju pozu , a više širenja u ležećem položaju , je osnovna preporuka svih studija.
**
.
Joj ljepote, misle mahalaši.
Da sve žene hoće poslušati ovaj savjet i bezrezervno početi širiti noge , to bi bio raj .
Normalno , za cirkulaciju i zdravlje .
A šta ste vi pomislili .
Baš ste , blago rečeno , za…frkani.
Nama to nikad ne bi palo na pamet. Ono , da tu misao iznesemo u javnosti.
Osim ako bi govorili o priraštaju , porastu i drastičnim razlikama u natalitetu povodom skupljanja i širenju noga.
A to je već za neki druge već postojeće i dugo očekivane naučni ekspozee il studije , koje nam niko ne bi zamjerio, osim… ali o tome drugi put.
Dakle mile naše, i nauka vam preporučuje da ne skupljate noge.
Radi zdravlja.
Širite ih što više i što češće možete .
Kao što vidite to ima veze sa fiziologijom , hemijom , bilogijom , genetikom , natalitetom…, a bome i sa estetikom i umjentošću.
Na taj način se održava linija .
A i dobro je i za ten.
Ma bukadar blagodeti .