Monthly Archives: Januar 2023

Zlaćani đardin

Sjediti prekriženih nogu je popularna poza koju mnogi insani prakticiraju , pogotovo žene  koje vole suknje i haljine . A ni onima sa uskim tajicama i pantalonama nije mane. a ni vrtirepkama i silikonkama.

Mnoge žene sjede upravo tako jer je to vrlo elegantno , iskonski šik  , koketno i zavodljivo .

Vjerovatno je to Pavlovljev refleks  , genezom nastao u birvaktile  vremenima ; pretpostavlja se od prvih Evinih kćeri .  Eve nije imala  potrebe da zavodi jer je ona ustoličila matrijarhat , koji je dugo odoljevao  atacima muških blentovija. 

One su uvidjele da je to ne samo elegantno i ženstveno već i zavodljivo i muški tovari samo blenu i puste mozak na pašu . Tako lukavice , bar  privremeno , u monogamne muško žemske odnose perfidno uvode matrijarhat.

No , elegancija i zavođenje prekriženih nogu ima jednu , ali mnogo značajnu pogubnost po ljudsko zdravlje , napose žena .  

Mnoge studije Blekilijevog Instituta za kardiovaskularne i hipertonične bolesti , u saradnji sa sličnim institutima  pri univerzitetima    širom svijeta (Kembridž , Harvard , Sorbona …)  objavljene u eminentnim medicinskim časopisima   , skreću pažnju  to nije nimalo zdravo, sa implikacijama na loše posljedice u mnogim segmentima  fizioloških osobenosti  zdravlja svakog pojedinca / pojedinke.

Naime, prakticiranje učestalog sjedenja prekriženih nogu , bez obzira koliko ih premetali sa jedne starne na drugu  , uzročno posljedične opasnosti su višestruke.  Studije ukazuju na moguće pogubne  implikacije na sveukupno zdravstveno stanje pojedinaca , sa posebnim osvrtom na žensku populaciju.

Ukoliko  se sjedenje prekrštenih nogu dešava češće i na duže vremenske  vremenski period  , vrlo lako  može doći do paralize peronealnog živca ,  što oslabljuje mišiće zadužene za podizanje stopala. “N. peroneus (fibularis) communis ( L4 – S2), je manja grana n.ischiadicusa i inervira mišiće i kožu anterolateralnog dijela potkoljenice i dorzalnu stranu stopala. Od gornjeg
kuta poplitealne jame ide uzduž medijalnog ruba m. bicepsa te se zavija oko njega, ide oko vrata fibulae i dolazi u lateralni dio potkoljenice. Dijeli se na dvije završne grane : n. fibularis superficialis et profundus. Prije podjele na površinski i dubinski peronealni živac, odvaja se n. cutaneus surae lateralis. Taj živac probija kruralnu fasciju i dolazi na lateralnu stranu i dio stražnje strane potkoljenice, koju osjetno inervira. Daje ogranak r. communicans fibularis, kojim se spaja s osjetnim ogrankom tibijalnog živca, n.cutaneus
surae medialis, te oba zajedno nastavljaju tok po stražnjoj strani potkoljenice kao n.suralis. Mali ogranci zajedničkog fibularnog živca inerviraju i koljenski zglob. .Osim one koja često drže noge prekrižene, ova paraliza pogađa i mršave ljude vezane za krevet i koje često leže skupljenih nogu . Isto tako oni koji nisu dovoljno stabilni u invalidskim kolicima su veoma podložni ovom zdravstvenom poremećaj. U svim slučajevima  je najbolja reakcija / tretman polaganje na krevet i širenje nogu.  

 Isto tako učestalost i  hronična  navika dugog sjedenja prekriženih nogu povisuje krvni tlak u tijelu čak i ako problemi s tlakom  inače ne postoje. Ponekad u nekim težim oblicima dolazi do lakših i težih oblika poremećaja krvnog pritiska , odnosno pojave abnormalnih srčanih ritmova (aritmija) . Bez obzira na prvotnu benignost ovih pojava , ne rijetko može doći do akutnijih poremećaja srčanog ritma , na koji se nadovezuju slabost, nizak krvni pritisak, bolovi u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti.

Elektrokonverzija je postupak koji se koristi za ispravljanje određenih vrsta abnormalnih srčanih ritmova (aritmija). Ona može biti izvršena u hitnim situacijama ili kao ne-hitna procedura za liječenje postojećih aritmija. Elektrokonverzija takođe može biti izvedena pomoću lijekova. Većina elektivnih ili ne-hitnih kardioverzija se izvodi za liječenje atrijalne fibrilacije ili atrijalnog flatera, benignih poremećaja srčanog ritma.
U hitnim situacijama se koristi da ispravi nepravilan brz ritam srca vezan uz slabost, nizak krvni pritisak, bolove u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti. To može dovesti do nekih abnormalnih ritmova koji mogu biti opasne po život. Tu se prventstveno misli na tahikardiju i ventrikularnu fibrilaciju , čije  liječenje može biti dugotrajno , bolno i sa nekim dodatnim reprekusijama. Maksimalno ozbiljno se preporučuje izbjegavanje takvog sjedenja , i aktivno odmaranje  raširenih nogu , što automatski  vodi boljoj cirkulaciji , a time i smanjenje opasnosti od komplikacija u zdravstvenom pogledu.

Jedna ne manje štetna posljedica sjedenja prekriženih nogu može dovesti do neravnoteže u zdjelici  . Dugotrajna izloženost unutarnjeg bedrenog mišića pritiscima izazvanih ovim načinom sjedenja uslovljava da on postaje kraći   , a vanjski bedreni mišić postaje sve duži. Takvo stanje potencijalno može povećati  rizik od pomicanja zglobova iz ležišta .

Ono što bi žene moglo posebno brinuti sa estetske , ali i zdravstvene strane je da ova poza  povećava šanse  za nastanak tzv. paukovih vena. Iako kod pojave vidljivih vena   genetika ima važnu ulogu  ,  sjedenje prekriženih nogu također može biti uzročnik  nastanka vidljivih vena .  Naime, u svim krvnim sudovima  postoje mali ventili koji onemogućuju da krv teče u pogrešnom smjeru. Skupljene ( prekrižene )  noge  pojačavaju pritisak na krvne sudove   i otežavaju  protok krvi.

Sveobuhvatna istraživanja  veoma jasno pokazuju   kako sjedenje s prekriženim nogama duže od tri sata na dan može dovesti do pogrbljenog držanja tijela, što dovodi do pojave  bolova u donjem dijelu leđa i stvaranja nelagodnog osjećaja u bokovima i karlici . A sve to ima odraz  na bolove u kičmenom stubu , koji se širi do  kičme u vratnom dijelu. To sve vodi da bolova u koštanim dijelovima ,  sve do arterioskleroze , glavobolja i migrena.

Iz navedenog je vidljivo da sjedenje sa prekriženim nogama nije nimalo bezazleno sa zdravstvenog aspekta , a uzročno posljedično i do psiholoških problema. Isto tako neke druge studije tog istog Blekilijevog instituta vrlo jasno su se odredile o blagodatima  permanentnog , relaksirajućeg i aktivnog  širenja nogu , po mogućnosti u ležećem položaju. I sve će boljke biti prošlost. 

I zato , dame  , zarad zdravlja , psihe , estetike  i ličnog užitka oprez i što manje skupljajte noge u bilo koju pozu  , a više širenja u ležećem položaju  , je osnovna preporuka svih studija.

**

 .

Joj ljepote, misle mahalaši.

Da  sve žene   hoće  poslušati ovaj savjet i bezrezervno početi  širiti noge , to bi bio raj .

Normalno , za cirkulaciju i zdravlje .

A šta ste vi pomislili .

Baš ste , blago rečeno , za…frkani.

Nama to nikad ne bi palo na pamet. Ono ,  da tu misao  iznesemo  u javnosti.

Osim ako bi govorili o priraštaju , porastu i drastičnim  razlikama u natalitetu  povodom  skupljanja i širenju noga.

A to je već za neki druge već postojeće i  dugo očekivane naučni ekspozee il studije , koje nam  niko ne bi zamjerio, osim… ali o tome drugi put.

Dakle mile naše,  i nauka vam preporučuje da ne skupljate noge.

Radi zdravlja.

Širite ih što više i  što češće možete .

Kao što vidite to ima veze sa fiziologijom , hemijom , bilogijom , genetikom  , natalitetom…, a bome i sa estetikom i umjentošću.

Na taj način se održava linija .

A i dobro  je i za ten.

Ma bukadar blagodeti .