Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 15 03

Autor

Hajro Šabanadžović

Pretežno oblačno Pretežno ružičasto nebo

Pretežno oblačno                                                                    Pretežno ružičasto nebo

Svilenkasta noć  Snovi lebde

Svilenkasta noć                                                                    Snovi lebde

Balerina sa mašnom u kosi  Behar rasuo mirise

Balerina sa mašnom u kosi                                                     Behar rasuo mirise

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 14 02

Autor

Hajro Šabanadžović

Rijeka priča snove  Tango na mjesečini

Rijeka priča snove                                                                      Tango na mjesečini

Skršeno srce  Ljubičasto-ružičasta dolina

Skršeno srce                                                                              Ljubičasto-ružičasta dolina

Zagonetna obala  Svakodnevni proljetni krajolik

Zagonetna obala                                                               Svakodnevni proljetni krajolik

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 13 01

Autor

Hajro Šabanadžović

Spomenka M.  Naš đardin plače

Spomenka M.                                                                                  Naš đrdin plače

Noć moje Gtrlice Njen poslijednji san

Noć moje Grlice                                                               Njen poslijednji san

Poslijednji tangp moje plaveti  Njen poslijednji let

Poslijednji tango moje plaveti                                              Njen poslijednji let

Danas je Ciganski ili Romski lijepokaz / Dnevni igrokaz -13. Januar / Siječanj

 

Anđeo ljubavi

 

Sarajevska Gorica – Ciganska mahala

 

Ciganska noć

 

Život radosti pun

 

Srce puno radosti

 

Iskrenost

 

Djetinja strast

 

Ah ta magična žena

 

Rekoše nam da je danas Petak  13. Januar  , poznat i kao Siječanj , 2023. godine , dosuđen po Isusu Hristu.

Nije vam sumnjivo činjneica da 13. dana prvog mjeseca pada u Petak. Hajd ono petak metak se smiješi. To je u redu. Ali trinaest puta je ,  za mnoge , previše ,  mislena imenica .  Za Muju našeg pretka sitnica . Ma nek je koliko je ,  samo da bude što više puta. A rekoše , jabuka jabuku rađa i prenosi ee s koljena na koljeno. I tako do pramajke Eve / Have i Kulina bana do ovijeh takarli dana.

A oni nama :  trinaesti i petak zlosutna kombinacija. Ma idite boni pa se liječite. Ako vam je dan baksuzan vi ga prespavajte i radite rimu sa Petak . Valjda ćete skontati da nema mjesta baksuzluku kad je anamo ono na prvom mjestu. Ljepota čudesna. Čarolija .

Ugledajte se na našu braću Cigane (Rome) . Kod njih svaki dan fešta . Ako treba i po trinaest puta. I kod njih nije samo Petak metak. Davno oni skontali da se i za ostale dane uvijek  nađe po neko tane , koji se  iskustveno i ostrašćeno pretvore u hejbet njih.

Do kraja godine ostalo je još samo jedanaest mjeseci i 18 dana. Njih oduzmite od onih cjelovitih trista šezdeset pet  i dobićete koliko smo potrošili dana ove godine. Nemojte potezati tako brzo, ko za novčanik u kafani.  Trinaest ili  ako volite cifre 13 dana je otperjalo do nekih drugih ljepših  vremena i ponovnog viđenja .

Sreća da je Petak , pa sretni zapisi i slavlje uleću u naše domove , jer i naša duša ciganska slavi.

Dobre ili loše dane , e ,  to je već vaš problem. Ovi dosadašnji ili oni budući ? Svako svoje terete nosi.

Rekosmo sreća da je Petak. Ništa ne pitajte, nama je svaki petak praznik ili barem  Nedelja ;  isto kao i našoj braći Ciganima. Svaki  Božiji dan je praznik i u svakom treba uživati , jer život je prelijep , nažalost  prekratak. Proleti očas . Zato ga ne traba olako trošiti i na smetljište oridinarnih gluposti polagati

A neke stvari se nikad ne mjenjaju. Evo i ove godine  se dešavaju iste stvari kao u nekim birvaktile vremenima. Niko da smogne hrabrosti i znanja i pomogne pučanstvu u prošlim vrmenima, pa da im bar malo olakšaju i ukinu one teške i takarli događaje. Kažu bilo pa prošlo. Valjda. Ali nije tako. Rane nikada do kraja ne zacjeljuju.

A  valjalo bi precima pomoći. Da nije  njih, ne bismo se mi danas žvaljili.

Ne znate šta znači žvaljiti? Ko vam kriv.  Kad ne znate, nek ne znate. Vi ste na zijanu. Jer poslije žvaljenja pametni i ostrašćeni se fataju i onda poslije toga , opet fataju.

Za glavu, a šta ste vi mislili.

Dobro de , da nije bilo onog što ste vi mislili, ne bi se oni hvatali za glavu.

Sad se pravite opamećeni. Skontali ste šta je žvaljenje i čemu ono vodi .

A gdje ste bili prije?

Recimo kada je…

I ne bi bilo nas, uz Božiju pomoć  na ovom dunjaluku. A dunjaluk je prelijepo mjesto za življenje i …  (Ugh , zamalo lanusmo, a ne smijemo. Jazuk, udarićemo na obraz velikom dijelu dunjaluka )  recimo fatanje … za glavu.

A i nanijetili smo danas biti malo nježniji  i sneniji.

Jedno dijete , dobrota i čednost mila, Cigančica prelijepa, nas u srce dirnula. Poslala nam pjesmu, kaže poslušajte, danas je nama Ciganima počinje nova godina. Mi je po svom običaju slavimo duže od onih koji nisu Cigani. Četiri dana.

Kako nećemo mila djevojčice, pomno ćemo je poslušati  Odavno je mjerkamo , ali ne možemo ništa  pristaviti bez tvoje pomoći.   (Pjesmu ili cigančicu ? E vala ne saznaste to u ovaj vakat.) Dame biraju , zar ne ?

A pjesma kaže; nako  mahalski  , sa okusom poetike , u prenesenom smislu:

Pogledajte malo kroz prozor , ako ste lijeni popeti se na neko prelijepo brdašce  sa nekom rukom u ruci , desna u lijevoj , ili lijeva u desnoj , svejedno je.  I pogledajte , dobro se osvrnite na sve strane .

Nemojte da vam  sada suze poteknu od miline . Trebaće vam ; kasnije.

Lijep je  dan , prošlogodišnji je i novogodišnji.

Plav i sunčan , snijeg bjelasa, miriše na milost i ljubav.

Zamislite  slobodan dan, onaj jedan  od vikenda koji ste propustili jer ste bili zabrinuti i umorni.

Livada cvijetna leluja , djevičanske ljubičice se povijaju , malecko janje nestašno se nogata , mirisne ruže u krajobrazu . Što da ne! Čak i divlje.

Bagremi i lipe cvjetaju.  Svi putevi vode u slobodu.

 

Joj Bože Milostivi  koliko imaš puteva ( i putanja ) , a sve  treba proći

Jorgovani mirišu. Djeca su vesela, bezbrižno se vrte po cvijetnom tepihu.

Vi  se ljuljuškate u hladu trešnje koja je tek probeharala .

U vašem naručju opojno miriše najmirisaviji i najljepši dunjalučki cvijet.

Ona !

Vaša ljubav.

Vi ste opijeni i raznježeni.

Shavatate da sve slavi Gospoda svoga.

 

Hvala i slava Bogu Gospodaru svijetova.

 

Zavirite  sada u nutrinu svoju.

Šta  čekate?

Sada možete one suze pustiti.

Što bi poete rekle.

Alelujah

U prevodu:

Ma, šta je danas sa tim prevodiocem?

Gdje se dao?

Ah oprostite, eno ga,  sakrio se ispod stola i plače.

Neće da ga vide. Muškarčine ne plaču.

 

A tebi dijete milo ,velika hvala za današnji lijepokaz .

I sretan ti i berićetan praznik Vasilice i mnogo ljubavi.

 

I tvome divnom narodu.

 

A tko da zna , možda nam se puti opet sretnu!?

 










												

Dogodilo se na današnji dan 13. Januar / Siječanj

Rekoše nam da je danas Petak  13. Januar  , poznat i kao Siječanj , 2023. godine , dosuđen po Isusu Hristu.

Nije vam sumnjivo činjneica da 13. dana prvog mjeseca pada u Petak. Hajd ono petak metak se smiješi. To je u redu. Ali trinaest puta je ,  za mnoge , previše ,  mislena imenica .  Za Muju našeg pretka sitnica . Ma nek je koliko je ,  samo da bude što više puta. A rekoše , jabuka jabuku rađa i prenosi ee s koljena na koljeno. I tako do pramajke Eve / Have i Kulina bana do ovijeh takarli dana.

A oni nama :  trinaesti i petak zlosutna kombinacija. Ma idite boni pa se liječite. Ako vam je dan baksuzan vi ga prespavajte i radite rimu sa Petak . Valjda ćete skontati da nema mjesta baksuzluku kad je anamo ono na prvom mjestu. Ljepota čudesna. Čarolija .

Ugledajte se na našu braću Cigane (Rome) . Kod njih svaki dan fešta . Ako treba i po trinaest puta. I kod njih nije samo Petak metak. Davno oni skontali da se i za ostale dane uvijek  nađe po neko tane , koji se  iskustveno i ostrašćeno pretvore u hejbet njih.

Do kraja godine ostalo je još samo jedanaest mjeseci i 18 dana. Njih oduzmite od onih cjelovitih trista šezdeset pet  i dobićete koliko smo potrošili dana ove godine. Nemojte potezati tako brzo, ko za novčanik u kafani.  Trinaest ili  ako volite cifre 13 dana je otperjalo do nekih drugih ljepših  vremena i ponovnog viđenja .

Sreća da je Petak , pa sretni zapisi i slavlje uleću u naše domove , jer i naša duša ciganska slavi.

Dobre ili loše dane , e ,  to je već vaš problem. Ovi dosadašnji ili oni budući ? Svako svoje terete nosi.

Rekosmo sreća da je Petak. Ništa ne pitajte, nama je svaki petak praznik ili barem  Nedelja ;  isto kao i našoj braći Ciganima. Svaki  Božiji dan je praznik i u svakom treba uživati , jer život je prelijep , nažalost  prekratak. Proleti očas . Zato ga ne traba olako trošiti i na smetljište oridinarnih gluposti polagati

A neke stvari se nikad ne mjenjaju. Evo i ove godine  se dešavaju iste stvari kao u nekim birvaktile vremenima. Niko da smogne hrabrosti i znanja i pomogne pučanstvu u prošlim vrmenima, pa da im bar malo olakšaju i ukinu one teške i takarli događaje. Kažu bilo pa prošlo. Valjda. Ali nije tako. Rane nikada do kraja ne zacjeljuju.

A  valjalo bi precima pomoći. Da nije  njih, ne bismo se mi danas žvaljili.

Ne znate šta znači žvaljiti? Ko vam kriv.  Kad ne znate, nek ne znate. Vi ste na zijanu. Jer poslije žvaljenja pametni i ostrašćeni se fataju i onda poslije toga , opet fataju.

Za glavu, a šta ste vi mislili.

Dobro de , da nije bilo onog što ste vi mislili, ne bi se oni hvatali za glavu.

Sad se pravite opamećeni. Skontali ste šta je žvaljenje i čemu ono vodi .

A gdje ste bili prije?

Recimo kada je…

I ne bi bilo nas, uz Božiju pomoć  na ovom dunjaluku. A dunjaluk je prelijepo mjesto za življenje i …  (Ugh , zamalo lanusmo, a ne smijemo. Jazuk, udarićemo na obraz velikom dijelu dunjaluka )  recimo fatanje … za glavu.

A i nanijetili smo danas biti malo nježniji  i sneniji.

Jedno dijete , dobrota i čednost mila, Cigančica prelijepa, nas u srce dirnula. Poslala nam pjesmu, kaže poslušajte, danas je nama Ciganima počinje nova godina. Mi je po svom običaju slavimo duže od onih koji nisu Cigani. Četiri dana.

Kako nećemo mila djevojčice, pomno ćemo je poslušati  Odavno je mjerkamo , ali ne možemo ništa  pristaviti bez tvoje pomoći.   (Pjesmu ili cigančicu ? E vala ne saznaste to u ovaj vakat.) Dame biraju , zar ne ?

A pjesma kaže; nako  mahalski  , sa okusom poetike , u prenesenom smislu:

Pogledajte malo kroz prozor , ako ste lijeni popeti se na neko prelijepo brdašce  sa nekom rukom u ruci , desna u lijevoj , ili lijeva u desnoj , svejedno je.  I pogledajte , dobro se osvrnite na sve strane .

Nemojte da vam  sada suze poteknu od miline . Trebaće vam ; kasnije.

Lijep je  dan , prošlogodišnji je i novogodišnji.

Plav i sunčan , snijeg bjelasa, miriše na milost i ljubav.

Zamislite  slobodan dan, onaj jedan  od vikenda koji ste propustili jer ste bili zabrinuti i umorni.

Livada cvijetna leluja , djevičanske ljubičice se povijaju , malecko janje nestašno se nogata , mirisne ruže u krajobrazu . Što da ne! Čak i divlje.

Bagremi i lipe cvjetaju.  Svi putevi vode u slobodu.

 

Joj Bože Milostivi  koliko imaš puteva ( i putanja ) , a sve  treba proći

Jorgovani mirišu. Djeca su vesela, bezbrižno se vrte po cvijetnom tepihu.

Vi  se ljuljuškate u hladu trešnje koja je tek probeharala .

U vašem naručju opojno miriše najmirisaviji i najljepši dunjalučki cvijet.

Ona !

Vaša ljubav.

Vi ste opijeni i raznježeni.

Shavatate da sve slavi Gospoda svoga.

 

Hvala i slava Bogu Gospodaru svijetova.

 

Zavirite  sada u nutrinu svoju.

Šta  čekate?

Sada možete one suze pustiti.

Što bi poete rekle.

Alelujah

U prevodu:

Ma, šta je danas sa tim prevodiocem?

Gdje se dao?

Ah oprostite, eno ga,  sakrio se ispod stola i plače.

Neće da ga vide. Muškarčine ne plaču.

 

A tebi dijete milo ,velika hvala za današnji lijepokaz .

I sretan ti i berićetan praznik Vasilice i mnogo ljubavi.

 

I tvome divnom narodu.

 

A tko da zna , možda nam se puti opet sretnu!?

 

Danas je 13.01.2016.Sreća da je Subota, inače bi teoretiačari baksuzluka nešto smislili.

Na današnjim dan , u prošlim vaktima se desilo:

1601.- Umro Džordž Foks, osnivač Društva prijatelja, verske zajednice Kvekera. Obuzet idejom “božijeg nadahnuća” Foks 1648. počeo da drži javne propovedi u kojima se zalagao za uspostavljanje rigoroznog morala u duhu starozavetne Biblije.

To je samo izvlakuša za onaj bitniji naum.Svaki kreker je mogao ženiti koliko  mu je ćeif žena. Koliko znamo u Starom zavjetu se ne pominju paše, sultani,hanefijci i saudijci.I oni se žene mimo Svete knjige..

1806.- Rođen je pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, koji je ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo, pokondirenost i nadriučenost. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra, koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije “Smrt Stefana Dečanskog”. U početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je “Romanom bez romana” napustio romantičarsku i avanturističku književnost. Ostala djela: komedije “Laža i paralaža”, “Pokondirena tikva”, “Zla žena”, “Tvrdica ili Kir-Janja”, “Rodoljupci”, zbirka pjesama “Davorje”.

1842.- Prilikom povlačenja iz avganistanskog grada Kabula, britanske trupe od 9.000 vojnika masakrirane u Kiber Pasu.

1854.- Japanski šogun Tokugava potpisao je prvi trgovinski ugovor kojim su za SAD otvorene neke japanske luke. Kasnije su potpisani ugovori s Velikom Britanijom, Rusijom, Francuskom, čime je Japan prekinuo politiku izolovanosti i počeo da se uključuje u međunarodne odnose.

1893.- – Osnovana je britanska Laburistička partija, čiji je predsjednik postao škotski radnički vođa Džejms Kir Hardi.

Onda su aristokreti uzeli stvari  u svoje ruke i za radništvo nije bilo mjesta.

1898.- Francuski pisac Emil Zola je pod naslovom “Optužujem” objavio u listu “L'oror” otvoreno pismo predsjedniku Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa, koji je na procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Njemačkoj. Drajfus je na obnovljenom procesu oslobođen optužbi i 1906. rehabilitovan, vraćen u vojsku i unaprijeđen u čin majora.

1906.- Umro je ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, jedan od pionira rado-tehnike, izumitelj antene. Godine 1896. ostvario je prijenos signala pomoću radio-talasa na udaljenost od 250 metara i utvrdio da se radio-talasi reflektuju od većih objekata.

1910.- Emitovan je prvi radio-prijenos opere uživo iz njujorške “Metropoliten opere”, Leonkavalovi “Pajaci” i Maskanjijeva “Kavalerija rustikana”.

1915.- U gradu Avecano u centralnoj Italiji u toku zemljotresa poginulo je 30.000 ljudi.

1935.- Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Društva naroda upravljala Francuska, nadmoćna većina glasala za pripajanje Njemačkoj. Njemački nacistički vođa Adolf Hitler iskoristio je iste godine popustljivost saveznika i samovoljno odbacio sva ograničenja, uključujući zabranu naoružavanja, nametnutu poraženoj Njemačkoj u Prvom svjetskom ratu mirovnim ugovorom iz Versaja.

Nije to bila popustljivost.To je bila potpora u stvaranju zvijeri da se zaustavi bauk komunizma sa istoka.To što je računica bila pogređnja i što je odnijela stotinjak muliona života nije bitno.Gospodari ratova i njihova djeca ne ratuju. Ko šiša pučanstvo.

1941.- Umro irski pisac Džejms Džojs (James Joyce), jedan od najvećih u 20. vijeku, koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana, primjeni toka svijesti i novatorskom odnosu prema jeziku dao nov pravac modernoj književnosti. Počeo je kao buntovnik protiv rimokatoličke vjerske zatucanosti i uskogrudosti irske sredine, a glavni grad Irske Dablin, njegovu istoriju, žitelje i topografiju učinio je središnjom temom svog djela. U najpoznatijem djelu – romanu “Uliks” – na 700 stranica opisao je jedan dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru – “na vješt i katkad neprimjetan način, lica i događaji paralelni su onima u Homerovoj ‘Odiseji’, čiji se gotovo svaki detalj može naći u ‘Uliksu'”. Taj humorni, vitalni i robustni roman označio je revoluciju epskog oblika i vjerovatno je uticao jače od bilo kojeg djela na razvoj književnosti 20. vijeka. Ostala djela: romani “Portret umjetnika u mladosti”, “Fineganovo bdijenje”, pjesme “Kamerna muzika”, pripovijetke “Dablinci”, drama “Izgnanici”.

Odjednom su svi počeli pisati romane od minimum 500 stranica.kako je to popriličan broj trebalo je nakako ispuniti prostor.Neko je znao,večina nije.I došlo šupljanja.

1945.- Crvena armija  je  počela veliku ofanzivu na Treći rajh, u kojoj je 180 divizija brzo probilo njemačke položaje u Poljskoj i istočnoj Pruskoj u dubini od 150 kilometara.

1963.- U vojnom udaru je ubijen prvi predsjednik Togoa Silvanus Olimpio i vojska je na vlast dovela Nikolasa Granickog, koji je od 1961. bio u izbjeglištvu. Istog dana 1967. vojnim udarom vlast je preuzeo potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema.

1972.- Vojska je u Gani zbacila civilnu vladu predsjednika Edvarda Akufa Ada, a vlast je preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong.

1977.- Umro je francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo, dobitnik Zlatnog lava za film “Kej Orfevr” i Zlatne palme za film “Misterija Pikaso”. Poznat je i po filmovima “Nadnica za strah”, “Gavran’, “Istina”.

Provjerili smo ,ovaj Kluzo nema veze sa inspektorom iz Pink Pantera.

1985.– Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povrijeđeno.

1991.- Na svjetskom prvenstvu u australijskom gradu Pertu jugoslovenski vaterpolisti osvojili su zlatnu medalju. Jugoslavija je prvi put postala prvak svijeta u vaterpolu u Madridu 1987.

1993.- Njemački Ustavni sud obustavlja postupak protiv Ericha Honeckera, bivšeg predsjednika Demokratske Republike Njemačke. Osamdesetogodišnji Honecker je za vrijeme suđenja bolovao od karcinoma, te Sud donosi odluku da se zbog poštovanja ljudskog dostojanstva suđenje prekine. Honecker umire u Čileu, u maju 1994.

1994.- Goran Ipe Ivandić (1955.-1994.) legendarni bh. bubnjar, dugogodišnji član Bjelog Dugmeta tragično je izgubio život u u Beogradu.

Goran Bregović je imao preča posla.Igrao je lopte sa četnikom Čorbom,a u Sarajevu se svaki dan  ginolo od Borinih jarana. Takav vam je tak „sarajlijica“.

2000.- Na osnovu Zakona o Državnoj graničnoj službi BiH, koji je u skladu sa svojim ovlašćenjima donio Visoki predstavnik u BiH, uspostavljena je Granična policija BiH. Sa operativnim radom počinje 6.juna.

2001.- U zemljotresu u Salvadoru poginula 701 osoba, 3.883 ranjeno, 60.598 stambenih objekata uništeno, ozbiljno oštećeno ili zatrpano zemljom.

2002.- Na Kubi je umro Gregorio Fuentes, kapetan broda Ernesta Hemingveja, koji je bio inspiracija poznatom američkom piscu za roman “Starac i more”.

2003.- Afganistan pristupa Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), čime se otvara put za izručenje i suđenje radikalnih lidera optuženih za kršenja ljudskih prava.

Šta mislite koliko je radikalnih hanefijaca izručeno sudu,a koliko je hanefijaca našlo smještaj u BiH.Pitahte takozvanu Iz.

2004.- Haški tribunal izdao je zahtjeve za hapšenje 12 Srba, optuženih za ratne zločine: Ljubomira Borovčanina, Milana Lukića, Dragomira Miloševića, Sredoju Lukića, Vinka Pandurevića, Vujadina Popovića, Savu Todovića, Dragana Zelenovića, Stojana Župljanina, Gojka Jankovića, Gorana Borovnicu i Ljubišu Bearu.

 

 


												

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 08 29

Autor

Hajro Šabanadžović

Biseri prethodnih dana

San o Velikoj plavoj vodi  Plavetna neman

San o velikoj plavoj vodi                                        Plavetna neman

Okovana plavet   Behar Velike plave vode

Okovana plavet                                                               Behar velike plave vode

Moje čežnje  Noć nad ravnicom

Moja čežnja                                                                         Noć nad ravnicom

Mjesec u klopci oblaka  Zadivljujuća svjetlost

Mjesec u klopci oblaka                                         Zadivljujuća svjetlost

Dijete u pblacima  Krajolik mojih snova

Dijete u oblacima                                                    Krajolik mojih snova

Proljeće sniva  Mila moja grlica

Proljeće sniva                                                           Mila moja Grlice

Santa Maria della salute – Laza Kostić

Oprosti, majko sveta, oprosti,
što naših gora požalih bor,
na kom se, ustuk svakoj zlosti,
blaženoj tebi podiže dvor;
prezri, nebesnice, vrelo milosti,
što ti zemaljski sagreši stvor:
Kajan ti ljubim prečiste skute,
Santa Maria della Salute.

Zar nije lepse nosit’ lepotu,
svodova tvojih postati stub,
nego grejući svetsku lepotu
u pep'o spalit’ srce i lub;
tonut’ o brodu, trunut’ u plotu,
djavolu jelu a vragu dub?
Zar nije lepše vekovat’ u te,
Santa Maria della Salute?

Oprosti, majko, mnogo sam strad'o,
mnoge sam grehe pokaj'o ja;
sve što je srce snivalo mlado,
sve je to jave slomio ma’,
za čim sam čezn'o, čemu se nad'o,
sve je to davno pep'o i pra’,
na ugod živu pakosti žute,
Santa Maria della Salute.

Trovala me je podmuklo, gnjilo,
al’ ipak neću nikoga klet’;
štagod je muke na meni bilo,
da nikog za to ne krivi svet:
Jer, što je duši lomilo krilo,
te joj u jeku dusilo let,
sve je to s ove glave sa lude,
Santa Maria della Salute!

Tad moja vila preda me granu,
lepše je ovaj ne vide vid;
iz crnog mraka divna mi svanu,
k'o pesma slavlja u zorin svit,
svaku mi mahom zaleči ranu,
al’ težoj rani nastade brid:
Šta ću od milja, od muke ljute,
Santa Maria della Salute?

Ona me glednu. U dušu svesnu
nikad jos takav ne sinu gled;
tim bi, što iz tog pogleda kresnu,
svih vasiona stopila led,
sve mi to nudi za čim god čeznu’,
jade pa slade, čemer pa med,
svu svoju dušu, sve svoje žude,
-svu večnost za te, divni trenute!-
Santa Maria della Salute.

Zar meni jadnom sva ta divota?
Zar meni blago toliko sve?
Zar meni starom, na dnu života,
ta zlatna voćka sto sad tek zre?
Oh, slatka voćko, tantalskog roda,
što nisi meni sazrela pre?
Oprosti meni grešne zalute,
Santa Maria della Salute.

Dve u meni pobiše sile,
mozak i srce, pamet i slast.
Dugo su bojak strahovit bile,
k'o besni oluj i stari hrast:
Napokon sile sustaše mile,
vijugav mozak održa vlast,
razlog i zapon pameti hude,
Santa Maria della Salute.

Pamet me stegnu, ja srce stisnu’,
utekoh mudro od sreće, lud,
utekoh od nje – a ona svisnu.
Pomrča sunce, večita stud,
gasnuše zvezde, raj u plač briznu,
smak sveta nasta i strašni sud. –
O, svetski slome, o strašni sude,
Santa Maria della Salute!

U srcu slomljen, zbunjen u glavi,
spomen je njezim sveti mi hram.
Tad mi se ona od onud javi,
k'o da se Bog mi pojavi sam:
U duši bola led mi se kravi,
kroz nju sad vidim, od nje sve znam,
zašto se mudrački mozgovi mute,
Santa Maria della Salute.

Dodje mi u snu. Ne kad je zove
silnih mi želja navreli roj,
ona mi dodje kad njojzi gove,
tajne su sile sluškinje njoj.
Navek su sa njom pojave nove,
zemnih milina nebeski kroj.
Tako mi do nje prostire pute,
Santa Maria della Salute.

U nas je sve k'o u muža i žene,
samo što nije briga i rad,
sve su miline, al’ nezezene,
strast nam se blaži u rajski hlad;
starija ona sad je od mene,
tamo ću biti dosta joj mlad,
gde svih vremena razlike ćute,
Santa Maria della Salute.

A naša deca pesme su moje,
tih sastanaka večiti trag;
to se ne piše, to se ne poje,
samo što dušom probije zrak.
To razumemo samo nas dvoje,
to je i raju prinovak drag,
to tek u zanosu proroci slute,
Santa Maria della Salute.

A kad mi dodje da prsne glava
o mog života hridovit kraj,
najlepsi san mi postaće java,
moj ropac njeno: “Evo me, naj!”
Iz ništavila u slavu slava,
iz beznjenice u raj, u raj!
U raj, u raj, u njezin zagrljaj!
Sve će se želje tu da probude,
dusine žice sve da progude,
zadivićemo svetske kolute,
zvezdama ćemo pomerit’ pute,
suncima zasut’ seljanske stude,
da u sve kute zore zarude,
da od miline dusi polude,
Santa Maria della Salute.










												

Dino Merlin – Rane / Song – Lyrics

 

 

Rose dan Dodiri i spajanja  Noć jecaja

 

 

Zašto čim dođem u taj grad

Jedan prozor tražim

Zašto se okrećem za tim

Kad znam da nema nikoga

Hladan, pust je skver

A ti si odavno sa njim

 

To je samo san

U kredencu još zvekeće porculan

 

O ne, ti nisi otišla

Još si tu

Još stojiš tu, u sjenci grana

I nije život prošao

Nismo umorni

I nema na nama rana

 

Ovdje me znaju svi

Kuće i mostovi

I klinci iz ulice

Ovdje sam Romeo i Medžnun

I leptir mlad što gori kad ugleda tvoje lice

 

Osjećam, blizu si

U zraku su virusi

Opet ću da se razbolim

 

O ne, ti nisi otišla

Još si tu

Još stojiš tu, u sjenci grana

I nije život prošao

Nismo stari mi

I nema na nama rana

 

Još si tu

Tu u sjenci grana

I nismo mi umorni

I nema na nama rana


												

Arsen Dedić – Ne daj se Ines / Prevod na Engleski

Ne daj se, Ines.

Ne daj se godinama,
moja Ines, drugacijim pokretima i navikama,
jer jos ti je soba topla;
prijatan raspored i rijetki predmeti.

 

Imala si vise ukusa od mene.

Tvoja soba – divota – gazdarica ti je u bolnici.

 

Uvijek si se razlikovala
po boji papira svojih pisama, po poklonima,
pratila me slijedeceg jutra oko devet do stanice.

I rusi se zeleni autobus
tjeran jesenjim vjetrom, kao list,
niz jednu beogradsku padinu.

U vecernjem sam odijelu i
opkoljen pogledima.

Ne daj se, mladosti moja,

ne daj se, Ines.

Dugo je pripremano nase poznanstvo
i onda, slucajno, uz vrucu rakiju,
i sa svega nekoliko recenica lose prikrivena zelja.

Tvoj nacin gospodje i obrazi seljanke.

Prostakuso i plemkinjo moja!

Pa tvoje grudi, krevet,
i moja soba objesena u zraku kao naranca,
kao narancasta svjetiljka,
nad zelenom i modrom vodom Zagreba;
Proleterskih brigada 39, kod Grkovic.

Pokisla ulica od prozora dalje i sum predvecernjih
tramvaja.

Lijepi trenuci nostalgije, ljubavi i siromastva,
upotreba zajednicke kupaonice
i – molim vas ako me tko trazi…

Ne daj se, Ines – evo me,
ustajem tek da okrenem plocu.

Da li je to nepristojno u ovakvom casu,
Mozart, Requiem, Agnus Dei…?

 

Meni je ipak najdrazi pocetak.

 

Raspolazem s jos milion njeznih i bezobraznih
podataka nase mladosti,
koja nas pred vlastitim ocima vara i krade i napusta.

 

Ne daj se, Ines,

 

poderi pozivnicu, otkazi veceru,
prevari muza odlazeci da se pocesljas
u nekom boljem hotelu

Dodirni me ispod stola koljenom,
generacijo moja, ljubavnice.

 

Znam da ce biti jos mladosti, ali ne vise ovakve;
u prosjeku 1938a.

 

Ja necu imati s kim ostati mlad,
ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost tesko pasti,
a bit ce ipak da ste vi u pravu,
jer ja sam sam na ovoj obali
koju ste napustili i predali bezvoljno,

a ponovno pocinje kisa kao sto vec kisi u listopadu
na otocima.

 

More od olova i nebo od borova.

Udaljeni glasovi koji se mijesaju:

glas majke, prijatelja, kceri, ljubavnice, broda, brata.

Na brzinu pokupljeno rublje pred kisu

i nestalo je svjetla s tom bjelinom.

 

 

Jos malo setnje uz more i gotovo.

 

Ne daj se, Ines.

 

 

**

 

Don't give up, Ines.

Don't give in to age,
my Ines, to different moves and habits,
Because your room is still warm;
Cozy setting and rarities.

 

You had better taste than me.

Your room  – splendor – your landlady in the hospital.

 

You were always distinctive
by the colour of your letters, by the gifts,
She walked me, the next morning around nine, to the station.

And a green bus chased by autumn wind
Like a leaf, going down a Belgrade slope.

Wearing my evening suit
I am surrounded by stares.
Don't give up, my youth,

don't give up, Ines.
Our acquaintance was long due
and then, by chance, with hot schnapps
and with just a few lines, a wish badly hidden.

Your way is ladylike and your cheeks rustic.

My bumpkin and my gentlewoman!
Then your breasts, bed,
And my room hanging in the air like orange,
Like an orange lamp under the green and blue waters of Zagreb;
in Proleterskih brigada 39. beside Grkovich.

Wet street further from the window and evening trolleys
buzzing.

Beautiful moments of nostalgia, love and poverty,
Using communal bathroom
and – Please if someone asks about me…

 

Don't give up, Ines

Here I am getting up, only to turn the record over.

Is that rude in a moment like this,
Mozart, Requiem, Agnus Dei…?
I still prefer the beginning.
I have access to another million of hers
and naughty data from our youth
That, right there in front of our eyes, deceives us, and robs us, and leaves us.

 

Don't give up, Ines,

 

Tear up the invitation, cancel the dinner,
cheat on your husband on your way for a hairdo
in some better hotel

Touch me under the table with your knee,
My generation, lover.
I know that there will still be youths,
But not another one like this – on average 1938.
I won't have anyone to stay young
with if all of you get old,
And that youth will be difficult for me,
But in the end you must be right,
Because I am alone on this shore
that you've left and surrendered half-heartedly,
And the rain is starting again the way it rains in November
in the islands.

 

Lead sea and pine sky.

Distant voices in the mix:

Voice of a friend's, mother, daughter, lover, boat, brother.

Rapidly picked up clothes before the rain

And the light disappeared with the whiteness.

 

 

A bit more of walking by the sea and that's it.

 

 

Don't give up, Ines.

Arsen Dedić

Arsen Dedic

(1938 – 2015)


												

Bleki – Zavođenje

 

 

 

zavođenje dok piješ kafu

podatna i čedna

u negližeu

što otkrivaju okrugle dojke

mramorne bjeline

uzbibane od jutarnje čežnje

 

čemu to

ne stišava tvoju glad

za milovanjem

njegovom rukom

uzdrhtalom od vječnosti

dok brišeš

mrvice sa stola

sinoćnje samotne večere

 

zašto

kada odu vozovi vaših dana

zavoditi zavedenog

što srce ti nuđaše

ispod razbijenog prozora

čekanja

 

nestala nada

a se smiješ

uživaš u rođenju drugog

u muci njegovoj

imaš osmijeh leptira

ledenog srca

dok šareni stolnjak

gužvaš čežnjom i bolom

tvoga ponosa

 

ljubavi nevine  

mirisne i crvene

kao njegovo srce

bačeno na sivi asvalt

živo i krvavo da plamti

a ga šmrkovima spiraju u odvod