Bosna zemlja Božije milosti – Pred ponoćna Galerija

Autor

Hajro Šabanadžović

dardinski-velovi  cvijetni-vodopad-ii

Đardinski velovi                                                                   Cvijetni vodopad II

jesnjei-nemiri   oblaci-u-tirkiznom-krajoliku

Jesenju nemiri                                                                         Oblaci u tirkiznom krajoliku

proljetni-mozaik-triptih-ii   zabroravljena-cednost

Proljetni mozaik / Triptih II                                        Zaboravljena čednost

pretezno-violetbno-ljeto   zimsko-talasanje

Pretežno violetno ljeto                                         Zimsko talasanje

cvijetna-mladost  ona-u-vrtlogu-proljeca

Cvijetna mladost                                                                  Ona u vrtlogu proljeća

cekajuci-razvedravanje   preoljece-kao-krhkost

Čekajući razvedravanje                                           Proljeće kao krhkost

ona-i-velovi   oda-prirodi

Ona u velovima                                                                                   Oda prirodi

povratak-stvarnosti    djetinji-dardin

Povratak stvarnosti                                                                                     Djetinji đardin

Isabel Pantoja – “BUENOS DIAS TRISTEZA” / Song-Lyrics-Prevod na bosanski jezik

 

Buenos Días Tristeza

 

El dia que llegaste junto a mi,

dejaste tu equipaje en un rincón,

pusiste tu mirada sobre mi,

y luego te instalaste en mi sillón.

A veces en la noche te escuché,

cruzando de puntillas el salón,

y hoy en la mañana desperté,

y estabas dentro de mi corazón.

 

Buenos días tristeza,

cuentame si conoces a alguién que sea felíz.

Dime como se llama,

cuentame por favor,

pero nunca me digas que su nombre es amor.

 

El dia que llegaste junto a mi,

volaron tantos sueños a la vez,

los tuyos que luchaban por vivir,

los mios que murieron sin querer.

Pero ahora estoy contigo ya lo ves,

me estoy a costumbrando a verte aquí,

a veces entonando una canción,

y a veces caminando por ahí,

Buenos días tristeza,

 

dime tu si lo sabes,

quién se acuerda de mi.

Dime como se llama,

cuentame por favor,

pero nunca me digas que su nombre es amor.

Buenos días tristeza,

 

 

Buenos días tristeza,

sientate junto a mi,

cuentame si conoces a alguién que sea felíz.

Dime como se llama,

cuentame por favor,

pero nunca me digas que su nombre es amor.

**

 

Dobro jutro tugo

 

Dan kada si došla za mnom,

ostavila prtljagu u uglu,

pomilovala me očima svojim

a onda si zaposjela   moju stolicu.

Ponekad noću sam čula

Kako hodaš na prstima po dnevnoj sobi,

i jutros sam se probudila,

a ti si bila u mom srcu.

 

Bonjour Tugo moja

sjedi pored mene,

Reci mi ako znaš nekog ko je sretan.

Reci mi kako se zove,

Reci mi molim te

Ali nikad mi reci da njegovo ime nije ljubav.

 

Dan kada si došla za mnom,

Doletješe mnogi   snovi odjednom,

Tvoji se bore za život,

Blago koje umire slučajno.

Ali, ja sam sada  s tobom zar ne vidiš

Ja  sam ponekad zadovolljna da te vidim ovdje,

ponekad pjevaj pesmu,

a ponekad i miluj me  lagano,

 

Bonjour Tugo

sjedi pored mene,

Reci mi ako znaš,

koji me pamti.

Reci mi kako se zove,

Reci mi molim te,

ali nikada mi ne reci   da  njegovo  ime nije ljubav.

Dobro jutro tugo Tugo

 

Bonjour Tugo

sjedi pored mene,

Reci mi ako znaš nekog ko je sretan.

Reci mi kako se zove,

Reci mi molim te,

ali nikada mi ne reci   da  njegovo   ime nije ljubav.

 

PATRICIA KAAS – AVEC LE TEMPS / Lyrics – Prevod na Bosanski jezik

 

Avec le temps

 

Avec le temps…

Avec le temps, va, tout s'en va

On oublie le visage et l'on oublie la voix

Le cœur quand ça bat plus

C'est pas la peine d'aller chercher plus loin

Faut laisser faire, c'est très bien

 

Avec le temps…

Avec le temps, va, tout s'en va

 

L'autre qu'on adorait, qu'on cherchait sous la pluie

L'autre qu'on devinait au détour d'un regard

Entre les mots, entre les lignes et sous le fard

D'un serment maquillé qui s'en va faire sa nuit

Avec le temps tout s'évanouit…

 

Avec le temps…

Avec le temps, va, tout s'en va

Même les plus chouettes souvenirs

Ça t'a une de ces gueules

À la galerie, je farfouille dans les rayons de la mort

Le samedi soir quand la tendresse s'en va toute seule

 

Avec le temps…

Avec le temps, va, tout s'en va

L'autre à qui l'on croyait, pour un rhume, pour un rien

L'autre à qui l'on donnait du vent et des bijoux

Pour qui l'on eût vendu son âme pour quelques sous

Devant quoi l'on se traînait comme traînent les chiens

Avec le temps va, tout va bien

 

Avec le temps…

Avec le temps va, tout s'en va

On oublie les passions et l'on oublie les voix

Qui vous disaient tout bas, les mots des pauvres gens

“Ne rentre pas trop tard, surtout ne prends pas froid”

 

Avec le temps…

Avec le temps, va, tout s'en va

Et l'on se sent blanchi comme un cheval fourbu

Et l'on se sent glacé dans un lit de hasard

Et l'on se sent tout seul peut-être mais peinard

Et l'on se sent floué par les années perdues

Alors vraiment, avec le temps on n'aime plus

 

Vremenom

 

Vremenom …

Vremenom, prolazi, sve prolazi

Zaboravljamo lice i zaboravljamo glas

Kad srca više  ne drhte

Nema se više šta reći

Morate to pustiti, jer  je lakše

 

Vremenom …

Vremenom, prolazi,  sve prolazi

Onaj koga smo voljeli, tražili  na kiši

Onaj kojem smo čitali u pogledu

Između riječi, između redaka u zjenicama  očiju

Nježne  zakletve koje noću šeću ulicama

S vremenom sve nestaje …

 

Vremenom …

Vremenom, prolazi, sve prolazi

Čak i najljepše uspomene

Sve izgleda čarobno

U galeriji, pretražujem staze smrti

Subotom uveče, kada nježnost odlazi sama po sebi

 

Vremenom …

Vremenom, prolazi, sve prolazi

Onaj kome ste vjerovali i u najsitnijim stvarima

Onaj koji je nudio vjetar i nakit

Za koga bi  prodali dušu za nekoliko novčića

Ispred kojih smo se  mazili kao psi

Vremenom prolazi , i to  je u redu

 

Vremenom …

Vremenom  sve prolazi

Zaboravljamo strasti i zaboravljamo glasove

Koje šapuću  riječi siromašnih ljudi

“Nemoj se vratiti kući  prekasno,   nemoj se smrznuti  .

 

Vremenom …

Vremenom, prolazi, sve prolazi

I osjećamo se kao bijeli  umorni konj

I osjećaamo se smrznuto u krevetu sudbine

I osjećamo se   usamljeni , usmaljeni kao slikari

I osjećamo se prevareni sa tim izgubljenim godinama

Stvarno,  vremenom ljubavi više nema

 

 

 

 


























												

Galerija Zamak Yossemin u 2o o8 ( XXII )

 

Autor

Hajro Šabanadžović

 

Vijenac žalosti

 

Zelena refleksija

 

Blago talasanje

 

Jesnje talasanje

 

Čežnje zakopane duboko u nama

 

Violetni grm

 

 

Slike izložene u   Galeriji  Zamak  Yossemin od 26.03.2018.

Stalna postavka

**

Za Yossemin

s ljubavlju

 

 

Život se rađa

talasajući čežnju što

iskona iskonom teče

našim venama

 

 

 

Magazin – Uvenut ce ruzmarin / Lyrics


Sama, sjedim tako danima

Sama, sama iznad prozora

Zašto mi se više ne javljaš

Zašto kad znam da si tu

 

Nisam, nisam se zaljubila

Ako, drugog sam poljubila

Zašto za me više ne pitaš

Ja sam te izgubila

 

Živim, sa svojom tugom, živim

Ako odeš drugom,

Uvenuće ružmarin

Živim, sa svojom tugom, živim

Ako odeš drugom,

Uvenuće ružmarin

A i ja ću tad za njim






												

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 15 03

Autor

Hajro Šabanadžović

plavkasto-rozi-dodiri   nestasne-igre-zaljubljenih

Plavkasto rozi dodiri                                                              Nestašne igre zaljubljenih

zimski-opus-i  proljetni-velovi

Zimski opus                                                                       Proljetni velovi

ljubavnicki-buket  ruzin-bokor

Ljubavnički buket                                                                     Ružin bokor

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 14 02

Autor

Hajro Šabanadžović

djelic-krajolika-otrgnutog-iz-snova   visovi

Djelić krajolika otrgnutog iz snova                                      Visovi

ljubavno-lelujanje   jesen-cvate

Ljubavno lelujanje                                                                     Jesen cvate

pogled-kroz-staklo  prividi

Pogled kroz staklo                                                               Prividi

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 13 01

Autor

Hajro Šabanadžović

Mjesec i Modra rijeka  Plava nježnost

Mjesec i Modra rijeka                                                                    Plava nježnost

Sunčani dan u kovitlacu   Portret dame sa šešorom

Sunčani dan u kovitlacu                                                            Portret dame sa šeširom

Violetni krajolik  Drvo nade

Violetni krajolik                                                                        Drvo nade

Oni su sami sebi presudili / Igrokazna dan 14. Novembar / Studeni

Danas je Pomedeljak 14. Novembar / Studeni 2022 godine .

Vako su vam se podjelili dani : 318. daun do iduće godine, 47 up , pa daun do kraja ovog ljeta.

Godine ko godine . I dani ko dani. Lete ko leteće letelice na leteći pogon  ,ne mre ih čovjek ni pomirisati kako treba. A i kako bi?  Zadeverali ga nekom žurbom , ne m're glavu dići. Radi, rintači, beri lovu, preživi, ganjaj posao, mrzi, zlo sij…

Nema onog polahko požuri. Tada je dan trajao dvadeset četiri sata i bilo ga je , aman ,  sasvim dovoljno za sve rabote. I tada su bila takarli vremena, ali ne ovakva , na suvo takarli. Ono lud zbunjenog i usput zbunjeni blesavog. Ne zna se ko je blentaviji.

Prije se znalo ko koga takari. Sve je bilo podređeno rodnom takaru. I znalo se , utikač i utičnica su uvijek bili muškog i ženskog roda. Turiš ono u ono i sve je u redu. Mislimo ono strujno muško u ono električno žensko, oliti utikač u utičnicu.

Ne mere se ništa lijepo deseti dok ne ukantaš ono u ono. Muško u žensko.  Nema muzike i mašina ne mješa. Kako ćeš šta ćuti i vidjeti, ili oprati veš ako ne turiš utikač u utičnicu.

Danas se pogančeri osilili pa više ne znaš ko je muško , a ko žensko. Čeprkaju izmet jedno drugom.  Više nisu ni pogančeri. Sada su govančeri. Smrde na govna, govna jedna. Ne može im od smrada normalan čovjek prići. Žigosali sebe govnima za sva vremena. Na danu razdvajanja njima neće biti potrebna knjiga. Oni su se smradom i neljudskošću žigosali.

Ogadili nam se načisto, da moramo odmah pod tuš da se ne opoganimo.

Što bi poete rekli:

-Stanovnike Sodome i Gomore u  pržun namah.

U prevodu:

-Da nismi vjernici , rekli bi sve pogančere macolom treba zatuć’, da se što  prije pržuna dohvate.

Ali nismo mi sudije.

Oni su sami sebi presudili.

Dogodilo se na današnji dan, 14. Novembar / Studeni

Danas je Pomedeljak 14. Novembar / Studeni 2022 godine .

Vako su vam se podjelili dani : 318. daun do iduće godine, 47 up , pa daun do kraja ovog ljeta.

Godine ko godine . I dani ko dani. Lete ko leteće letelice na leteći pogon  ,ne mre ih čovjek ni pomirisati kako treba. A i kako bi?  Zadeverali ga nekom žurbom , ne m're glavu dići. Radi, rintači, beri lovu, preživi, ganjaj posao, mrzi, zlo sij…

Nema onog polahko požuri. Tada je dan trajao dvadeset četiri sata i bilo ga je , aman ,  sasvim dovoljno za sve rabote. I tada su bila takarli vremena, ali ne ovakva , na suvo takarli. Ono lud zbunjenog i usput zbunjeni blesavog. Ne zna se ko je blentaviji.

Prije se znalo ko koga takari. Sve je bilo podređeno rodnom takaru. I znalo se , utikač i utičnica su uvijek bili muškog i ženskog roda. Turiš ono u ono i sve je u redu. Mislimo ono strujno muško u ono električno žensko, oliti utikač u utičnicu.

Ne mere se ništa lijepo deseti dok ne ukantaš ono u ono. Muško u žensko.  Nema muzike i mašina ne mješa. Kako ćeš šta ćuti i vidjeti, ili oprati veš ako ne turiš utikač u utičnicu.

Danas se pogančeri osilili pa više ne znaš ko je muško , a ko žensko. Čeprkaju izmet jedno drugom.  Više nisu ni pogančeri. Sada su govančeri. Smrde na govna, govna jedna. Ne može im od smrada normalan čovjek prići. Žigosali sebe govnima za sva vremena. Na danu razdvajanja njima neće biti potrebna knjiga. Oni su se smradom i neljudskošću žigosali.

Ogadili nam se načisto, da moramo odmah pod tuš da se ne opoganimo.

Što bi poete rekli:

-Stanovnike Sodome i Gomore u  pržun namah.

U prevodu:

-Da nismi vjernici , rekli bi sve pogančere macolom treba zatuć’, da se što  prije pržuna dohvate.

Ali nismo mi sudije.

Oni su sami sebi presudili.

565.- Umro je romejski (vizantijski) car Justinijan I Veliki koji je po dolasku na prijesto 527. težio da obnovi Rimsko carstvo sa sjedištem u Carigradu. Pokorio je 534. Vandale u severnoj Africi, 555. Ostrogote u Italiji i osvojio dio Španije. Po njegovom nalogu pripremljen je zbornik “Corpus juris civilis” u kojem je kodifikovno rimsko pravo. Sagradio je baziliku Sveta Sofija u Carigradu (532-37) koja je 1453. pretvorena u džamiju (Aja Sofija), a od 1934. je muzej.

-Mnogi misle da je carica Teodora imala veće bijele bubrege od Justinijana. Kao Justinijanova suvladarica, Teodora se aktivno bavila politikom carstva, a posebno se kao dostojan suvladar pokazala kad je ugušila pobunu Nika 532. godine.  Njenom intervencijom je spašena  Jutinijanova glava i kruna.

1263.-Umro je Aleksandar Nevski, ruski Veliki Knez Novgoroda i Vladimira centralna istorijska figura srednjevjekovne Rusije. Proslavio se svojim vojnim pobjedama protiv švedskih i nemačkih osvajača koji su pokušavali da zauzmu ruske zemlje.

1322.- Bitka kod Bylanda. Škotski vođa Robert the Bruce porazio je kralja Edvarda II i natjerao Engleze da prihvate neovisnost Škotske.

– Šteta što  Brus nije išao dalje. Ili što nije pozvao rođu Vilisa da sve sredi. Možda bi danas postojala Velika Škotska. Što ti je usud.

1533.-  Španski osvajači pod komandom Fransiska Pisara zauzeli su grad Kusko, prijestonicu carstva Inka, na teritoriji današnjeg Perua.

-Ostalo je istorija, klanje i genocid do istrebljenja. Tako glavni vatikanski vjeroznanci i inkvizitori rade.

1716.-Umro Gottfried Wilhelm Leibniz, njemačni matematičar, naučnik i filozof. Pripisuju mu se mnoga otkrića, između ostalih i prvi mehanički digitron koji je mogao množiti i dijeliti.

1770.-  Škotski istraživač Džejms Brus je otkrio da je izvorište Plavog Nila u jezeru Tana u sjeverozapadnoj Etiopiji.

1831.- Umro je Georg Wilhelm Friedrich Hegel, njemački filozof. Njegov filozofski stav je da svijet postoji objektivno, ali ne sasvim nezavisno od ljudske svijesti. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma u kojem apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu: ideja – priroda – duh. Osnova svijeta je apsolutna ideja, a ljudski svijet je njen najviši stepen i izraz. Apsolutna ideja postoji samo dijalektički, u kretanju i razvoju, a svijet je proces samorazvitka i samospoznaje – Ideje. Priroda u njegovom sistemu ima status “drugobivstvene ideje”, ona je opredmećena Ideja. Djela: “Fenomenologija duha”, “Filozofija istorije”, “Nauka logike”, “Estetika”, “Filozofija religije”, “Enciklopedija filozofskih nauka”, “Filozofska propedevtika”, “Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama”.

-Hegelove bilo pa prošlo. Ne vratilo se, A da nije bio pametan bio je. Nije čudno kriza idealizma.

1838.- Rodio se jedan od velikana hrvatske književnosti – August Šenoa. Pjesnik, romanopisac, kritičar i feljtonist  najplodniji je i najutjecajniji hrvatski pisac 19.stoljeća. Najveći je umjetnički domet ostvario kao romanopisac. Šenoini povijesni romani zauzimaju središnje mjesto u njegovu opusu. Napisao ih je pet: “Zlatarovo zlato”, 1871, “Čuvaj se senjske ruke”, 1875, “Seljačka buna”, 1877, “Diogenes”, 1878 i “Kletva”, 1880-81; nedovršeno djelo.

1840.-Rođen je francuski slikar Klod Mone (Claude Monet), jedan od osnivača impresionizma. Po njegovoj slici “Impresija, izlazak sunca”, izloženoj 1874. u Parizu, nazvan je cijeli slikarski pravac, koji će imati veliki utjecaj na razvoj likovnog stvaralaštva.

– Zlatni period slikarstva i umjetnosti.

1847.- U Švajcarskoj je izbio građanski rat između snaga Švajcarske konfederacije i sedam katoličkih kantona (Zonderbund), koji je okončan krajem istog mjeseca porazom Zonderbunda.

-Pogodite ko je podstrekao Zonderbudere na pobunu. Vatikan dabome.

1851.- Prvi puta je štampan roman Moby Dick Hermana Melvillea.

-Da nije američkog EPP – a nikad ne bi dostigao svjetsku slavu . U evropi je prošao nezapaženo. Istopok i jug pojma nemaju ko je Mobi Dik.

1863.-Rođen je belgijski hemičar Leo Bakeland (Baekeland), koji je postupkom kondenzacije formaldehida i fenola pronašao čvrstu plastičnu masu bakelit.

-Da nije Bakelanda , ne bi bilo ni bakelita. To nam sasvim logički zvuči.

1885.- Kraljevina Srbija objavljuje rat Bugarskoj koji će završiti njenim potpunim porazom i nastankom moderne Bugarske.

1889.- Rođen je indijski državnik Džavaharlal Nehru, prvi premijer Indije nakon stjecanja nezavisnosti (1947-64), jedan od osnivača i istaknuti lider Pokreta nesvrstanih zemalja.

1891.- Rođen je kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao insulin. Godine 1923. podijelio je Nobelovu nagradu za medicinu s Džonom Meklaudom, profesorom koji je nadgledao njihov rad. Smatrajući da je Best neuporedivo zaslužniji od Meklauda, svoju nagradu je podijelio s njim.

1907.-  Rodila se Astrid Lindgren, švedska književnica, poznata po romanima za djecu Pipi Duga Čarapa.

-Nestašna pjegavka je bila rado viđen gost u kućama mnogih generacija.

1918.- Čehoslovačka je proglašena za republiku a Tomaš Masarik je izabran za prvog predsjednika Čehoslovačke.

1921.- Osnovana je Komunistička partija Španjolske.

1922.- BBC započinje s radio emitiranjem u Velikoj Britaniji.

-Poslije je BBC postao leglo pedofila.

1935.- Rođen je jordanski kralj Husein, koji je u 18.godini nasljedio oca, svrgnutog kralja Talala. Godine 1956. otkazao je britansko-jordanski ugovor iz 1948, nakon čega su Britanci napustili Jordan. U ratu sa Izraelom u junu 1967. borio se na strani Egipta, ali su njegove vojne snage 1970. likvidirale oružane formacije Palestinskog oslobodilačkog pokreta u Jordanu.

-Bio je nesvrstan. Ne zbog pokreta nesvrstanosti , već ni tamo ni vamo politike .

1940.- Nacističko bombardiranje Coventryja. Engleski grad Coventry poznat je u povijesti kao mjesto najžešćih njemačkih bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Najgori dan za Coventry bio je upravo na današnji dan 1940., za vrijeme Bitke za Britaniju. Čak 515 njemačkih bombardera napalo je Coventry u sklopu operacije Mondscheinsonate (Mjesečeva sonata). Nakon bombardiranja jedva da je ostala koja neoštećena zgrada u središtu grada. Nijemci su bacali zapaljive bombe punjene magnezijem i benzinom, što je uzrokovalo nezaustavljive požare. Grad je bio zahvaćen vatrenom stihijom. Bačeno je oko 36,000 zapaljivih bombi. Oko 60,000 zgrada bilo je uništeno ili oštećeno. Slučaj je postao toliko poznat da je nacistički ministar Joseph Goebbels kasnije koristio njemački pojam Coventriert za gradove koji su bili do slične mjere razoreni.

-Sve se vraća sve se plaća kada dođe čas.

1941.-  Nijemci ubili 9000 Židova u jednom danu. Njemačka je vojska bila u pohodu na Sovjetski Savez, u sklopu operacije Barbarossa. Na putu im se našao grad Slonim u današnjoj Bjelorusiji, koji je imao znatan broj židovskih stanovnika. Nijemci su u samo jednom danu ubili oko 9000 Židova u Slonimu, uništivši tako 70% židovske populacije. Sljedeće masovno ubijanje Židova dogodilo se 1942. godine. Uništenje židovskog geta odvijalo se po sljedećem obrascu: Nijemci bi blokirali sve izlaze iz geta, zatim bi ukrcali Židove na kamione i odvezli ih na rub grada. Tamo su već čekale iskopane rupe u koje bi bacali trupla nakon ubijanja.

-Nijemci su uvijek bili pedantni i sistematični. Naročito po pitanju regilisanja arijevskog rasnog problema po uzoru na Vatikan.

1955.-  Umro američki pisac Robert Eme Šervud, koji je u dramama, pisanim poslije Prvog svjetskog rata, prikazao s gledišta pacifiste poslijeratno razočarenje i zalagao se za mir u svijetu. Docnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubijeđeni pristalica rata kao jedinog načina da se svijet oslobodi nacističke tiranije. Djela: drame “Okamenjena šuma”, “Idiotova radost”, “Neće biti noći”, scenariji za filmove “Duh putuje na zapad”, “Najbolje godine našeg života”.

1969.-NASA lansirala Apollo 12, drugu misiju na Mjesec predvođenu ljudskom posadom.

– Kažu druga misija i uzvanično potvrdila da mjesec ima stanovnike.

1971.- Vasionska sonda Mariner 9 je ušla u stacionarnu orbitu oko planete Mars kao prva letjelica koja je dosegla neku drugu planetu.

-Još uvijek nisu detetkovani mali zeleni marsovci.

1982.- Lech Wałęsa, vođa poljskog pokreta Solidarnost, oslobođen nakon 11 mjeseci zatočeništva blizu ruske granice.

1983.- Prve američke krstareće rakete stigle su u britansku vazdušnu bazu Grinhem Komon, uprkos protestima pacifista.

1984.- U Los Anđelosu je uhapšen ustaški ratni zločinac Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. U SAD je pobjegao 1948. ali su američke vlasti uporno odbijale da ispune jugoslovenski zahtjev za ekstradiciju. Izručen je 12. februara 1986, a u maju iste godine osuđen je na smrt. Umro je u zatvoru 1989.

-Igre bez granica i sa jedne i sa druge strane. Sve sami fašisti.

1985.-Erupcija vulkana Nevado del Ruiz uzrokovala smrt 23 000 ljudi u gradu Armero, Kolumbija.

-Hoće ljudi graditi gradove na rubovima vilkana. Kažu lava je plodno zemljište.

1988.-Palestinsko nacionalno vijeće prihvatilo je rezoluciju 242 UN, a time i novu političku strategiju koja podrazumjeva priznavanje države Izrael, mirovne pregovore o Bliskom istoku i odbacivanje terorizma.

-Priznavanje Izraela je bila  velika greška PLO  i čin legalizovanja  zapadnog  terorizma i sionističkog genocida pod patronatom SAD , Velike Brijatnije i Zapada.

1989.- Crnački pokret SWAPO izvojevao ubjedljivu pobjedu na prvim izborima u Namibiji.

1991.- Kambodžanski princ Norodom Sihanouk vratio se u Phnom Penh nakon što je bio 13 godina u egzilu.

– „ … a do smrti ostao je Kralj-otac Kambodže te je time zadržao mnoga prava koja je imao kao prijašnji konstitucionalni kralj.“

1999.-Stupile su na snagu sankcije UN protiv Avganistana donijete zbog odbijanja avganistanskih vlasti da izruče Osamu bin Ladena, koji je, prema tvrdnjama SAD, glavni organizator bombaških napada na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji.

-Počinje priprema za kontrolu narko tala na prostorima makovnjačke kraljevine.

2001.-Napad na Afganistan: Saveznici ulaze u glavni grad Kabul.

-I napad se , očekivano , desio. CIA i vodeći svjetski dileri su zadovoljni.

2001.- Pet država nasljednica bivše SFRJ postigle su dogovor o početku priprema za preraspodjelu 74,5 miliona dolara u zlatu, što bi bila prva tranša ukupne zostavštine od oko dvije milijarde dolara.

2002.- Argentina je bankrotirala zbog nemogućnosti vraćanja kredita MMF-u.

-Ako ovako nastavi sa zaduživanjem i BiH čeka ista sudbina, ali sa mnogot ežim poslijedicama.Troglavata nacionalistička ažbaha ima rezervne domovine, narod nema ništa osim bijede.