Bleki – Učila si me

 

 

Noć milosti i sna

 

Vodopad suza

 

Svjetlost i violetnoj noći

 

Svitanje nad visovima

 

**

 

Oprosti mi Malena

ali vremenom shvatih

pomalo sam ljut na tebe

u noćima milosti i sna učila si me

svjetlosti

svoj ljepoti

osim

kako kristalno čista

suza

slazi niz lice

 

znam

reći ćeš

ratnici ne krše led

u očima

a i noći su prelijepe

nestašne i čedne

 

umoran  je tvaj ratnik

Mila

za vremena puno je leda

u vodopadima suza nakupljenog

samo još srce odoljeva

ne znam kamo ću njim

a druge da ne povrijedim

u svitanju violetne noći

 






												

Dogodilo se na današnji dan, 20. Septembar/Rujan

Danas je Srijeda 20. Septembar/Rujan 2023.ako nas ne lažu.

A lažu vas garant.

Nogatrans  262,a pri šutu  103. dana. Brzo proleću,što jes, jes.

Napriliku 29,78 km/s ili 107 200 km/h.

To vam je lako izračunati ako znate računati ili imate abakus ili špage. A ako imate obadvoje , vi ste na konju.Možete skontati da je jedan zemljani dan isto što 1.000 , a ponekad i 50.000 tisuća dana kako se to u međugalaktičkim prostorima i danima računa. I praviti se učeni i pametni!

I ne možeš dane zaustaviti, ni pera im odbiti.Svake godine se vrate u isto vrijeme.Ma u sekund. Vrlo su pedantni i tačni.Metu sve koji su im na spisku.

Kod dana nema nepoznanica,nepotizma,korupcije i sličnih insanskih rabota. A-a.

Ali bolje vam je ne trsiti se pred danima.U jednom od njih je zapisano vaše ime, sa svim vašim činjenjima ili nečinjenjima. Mnogima  tada ne bi bili u koži.Ima da im koža cvrči ko cvrkutalo na ražnju.

Najtužnije ,svjesni su toga jer ih odaju pojedini znaci njihovg tijela;riđa brada,nemogućnost gledanja sagovorniku u oči,usta bez usana.I u strahu  izbezumljenom kolutanju očima ko u živinčeta pred klanje.

O kriminalu i ostalim užasima nećemo zboriti.Valjda će im se za to suditi na dunjalučkom sudu.

Vi bi upiranje prstom i imena?

Ne mere.Da im podignemo rejting kod braće po pržunu?

Ne ide to!Jer svaki glas za njih je glas za put u jako belajli mjesto.

Ne smijemo vam reći da ste mnogo blesavi ili slijepi. Ili glupi . Mi smo pristojni ljudi. A svaki ih dan gledate i imate more od njih.

I još im aplaudirate glasovima jer “morate” da im vjerujete ,kao svojim izbaviteljima.

I radije ćete pročitati šta se desilo na današnji dan i ovih dana nego početi razmišljati.

Odakle vam misao kad ste dobrovoljno strpani u torove i pustili mozak na pašu.

Što bi poete rekle:

-Tot ili koncentracioni logor su istoznačni sinonimi za ropstvo.

U prevodu:

-Sve sama živinčad za klanje.

480.-U pomorskoj bici kod ostrva Salamina u Egejskom moru Grci pod komandom atinskog vojskovodje Temistokla porazili Persijance koje je predvodio kralj Kserks I, čime je osigurana prevlast Atine na moru.

Temistoklo je poslije pobjede postepeno gubio naklonost i povjerenje atenskog demosa, dijelom zbog svoje arogancije, a dijelom zbog  podmitljivosti. Temistoklov kraj života nije nimalo bio častan i teško da je svoje ogromno bogatstvo bio stekao zakonitim sredstvima,I Diodor Sicilijski i Plutarh spominju da su se protiv Temistokla iznosile optužbe o korupciji. Naposlijetku je oko 471. pr. Kr. Temistoklo protjeran iz Atene ostracizmom.

Valjalo bi ovaj ostracizam,ali doživotni uvesti za sve trenutne političke glavešine i njihove jatake  u BiH,Pa makar sa sobom uprtilu svu opljačkanu narodnu imovinu.

1519.-Portugalski moreplovac Fernando Magelan isplovio iz Sevilje s 5 brodova na put oko sveta. Magelan poginuo u borbi s domorocima na ostrvu Muktan 1521, a u Sevilju se u septembru 1522. vratio samo brod “Viktorija” sa 18 mornara. Tim putovanjem prvi put oplovljena Zemlja.

Džab – džabe mu moreuz.Domoroci ne priznaju moreuze kao dokaz ljudskosti.

1697.-U Rejsvijku kod Haga, Engleska, Španija, Holandija i Nemačko Carstvo potpisali mirovni ugovor s Francuskom, čime je okončan rat Velike alijanse. Veštom diplomatijom Francuska uspela da zadrži gotovo sve osvojene teritorije.

1833.- Rodjen italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907.

Vojnik i revolucionar unatoč snažno izražnom talijanskom nacionalizmu je dobio Nobelovu nagradu za mir 1907. godine. U posljednjim godinama svog života, međutim, Monetino talijansko nacionalizam ponovno se potvrđuje i stavlja se na stranu fašiusta., izražavajući snažnu   javnu potporu i talijanskom osvajanju Libije 1912. i talijanskom ulasku u Prvi svjetski rat 1915. godine.

1842,.Rodjen škotski hemičar i fizičar Džejms Djuer, pronalazač termos-boce. Prvi proizveo tečan i čvrst vodonik.

Boca dobra za izleta i putovanja, i još mnogo toga..Sada se večina pučanstvane ne sjeća termosica, a ostatak nikad nije čuo niti bio upoznat sa njom.

1863.- Umro nemački filolog i pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike. S bratom Vilhelmom sakupio i objavio čuvene priče i bajke za decu. Prevodio srpske narodne pesme koje je sakupio Vuk Stefanović Karadžić.

Jakob i Vilhem Grin su   pisci horor priča za djecu.

1870.-Snage italijanskog kralja Vitorija Emanuela II ušle u Rim čime je završeno ujedinjenje Italije. Papa Pije IX povukao se u Vatikan i proglasio se zatvorenikom.

Papa Pije IX je učinio sve da se fašisti i nacisti domognu vlasti , iuzeo aktivno ućešće u arijevskom pokretu zapadne evrope.

1928.-Veliki fašistički savet postao vrhovno zakonodavno telo u Italiji, umesto dotadašnjeg Veća poslanika.

Sam naziv – Veliki fašistički savet vam sve govori.

1934.Rodjena italijanska filmska glumica Sofija Šikolone, poznata kao Sofija Loren, dobitnica Oskara 1961. za film “Dve žene”.

Naši izvori tvrde da je 1962. osvojila Oscara za talijansku ratnu dramu La Ciociara/Ćoćara , snimljenu po predlošku istoimenog Moravijina romana, i tako postala je prva glumica u povijesti koja ga je dobila izvan engleskog govornog područja.

1945.- Sveindijski kongres i njegovi lideri Mahatma Gandi i Pandit Nehru odbacili britanski predlog o samoupravi i zatražili punu nezavisnost Indije.

Dobra duša (mahatma – dobra duša)  i Nehru su nenasilnim  protestima uspjeli donijeti nezavisnost Indiji 1947. godine.

1957.-Umro finski kompozitor Jan Sibelijus.

Ciklus od sedam simfonija Jeana Sibeliusa smatra se jednim od veoma važnih trenutaka u evropskoj muzici, a sam kompozitor jedan od velikana klasične muzike 20. vijeka.

1960.-Trinaest afričkih država koje su stekle nezavisnost i bivša britanska kolonija Kipar primljeni u UN.

Zar nismo rekli da vas hroničari lažu.1960. godine je u UN primljeno 16 afričkih zemalaj. Mi niusmo lijeni pa vam ih sve nabrajamo.

Benin,Burkina Faso,Centralno afrička rešublika,Gabon,Kamerun,Republika Kongo,DR Kongo, Madagaskar, Mali,Niger, Nigerija,Obala Slonovače,Senegal,Somalija,Togo i ČAD

1970.-Sovjetski kosmički brod “Luna 16” spustio se na Mesec i pokupio uzorke mesečevog tla..

I nije sreo niti jednog jedinog NLO ili vanzemaljca.I što je jabitnije utvrdio je da su i mjesec i zemlja okrugli.

1976.-Švedska Socijaldemokratska partija izgubila na parlamentarnim izborima, prvi put posle više od 40 godina.

Sasvim je svejedno koja partija vlada,bitno je da je švedska.

1977.-Vijetnam i Džibuti primljeni u UN kao 149. i 150. članica medjunarodne organizacije.

Hroničari ovaj put potrefiše.

1970.-Žan Badel Bokasa, vladar Centralnoafričkog carstva, oboren sa vlasti. Nov šef države, bivši predsednik Dejvid Dako, vratio zemlji status republike. Bokasa 1965. vojnim udarom srušio Daka, a 1976. ukinuo republiku i proglasio se carem.

1981.-Centralnoamerička država Belize na obali Karipskog mora stekla nezavisnost od Velike Britanije.

Robovlasnički sistem na kraju dvadestog vijeka.To može samo trula zapadna imperija.

1984.-U napadu automobila-bombe na ambasadu SAD u Bejrutu poginulo 16 ljudi, ambasador povredjen.

Nismo sigirni, ali pitamo se šta je MOSAD time postigao, osim da je navukao još jednu anatemu kod svih osim kod svojih mentora SAD i CIA.

1989.-Frederik Vilem de Klerk preuzeo dužnost predsednika Južne Afrike.

Frederik Willem de Klerk ulazi u povijest kao predsjednik posljednje bijele manjinske vlade koji je bio dovoljno hrabar da bi vodio bijelu Južnu Afriku iz neodrživog aparthejdskog sustava prema nerasnoj,  prosperitetnoj i demokratskoj Južnoj Africi.Normalno , koliko ima demokratije u bilo kojem dijelu svijeta.

1990.- Parlamenti Istočne i Zapadne Nemačke potvrdili ugovor o ujedinjenju dve države.

Aferim.

1991.-Crnogorski parlament u Žabljaku proglasio Crnu Goru ekološkom državom i prihvatio deklaraciju o zaštiti prirode. Projekat prve ekološke države u svetu prihvaćen 1992. na svetskom eko-samitu u Brazilu pod pokroviteljstvom UN.

Ekolođka orijentacija države neme nikakve garancije protiv organizovanog kriminala, korupcije i sveopće pljačke.

1990.- Multinacionalne snage stigle  u Istočni Timor i zauzele aerodrom u glavnom gradu Dili, pošto su se povukle indonežanske trupe.

2000.- U Moskvi u 65. godini umro ruski kosmonaut German Titov, drugi čovek koji je leteo u svemir. Titov avgusta 1961, u brodu “Vostok 2”, proveo 25 sati u svemiru, obišavši zemlju 17 puta.

Smrt je cijene nezaštićenog boravka kosmonauta u svemiru.

Jutro sa Blekijem- Avaj ,av

 

 

 

Svijet igrački    Oblaci

Svijet igrački                                                                           Oblaci

 

Noćne sjene kraj vodopada    Visovi iznad oblaka

Noćne sjene kraj vodopada                                              Visovi iznad oblaka

Nježna bjelina snježi    Djevojčica s kučićem

Nježna bjelina snježi                                                             Djevojčica s kučićem

 

 

Avaj , av

 

Svijet igrački

ne može sakriti ništa

oblaci su mu strani

tek

noćne sjene kraj vodopada

prostire uduplava

kako bi

visovi iznad oblaka

tražili

oble bjeline nježne

koje kao da sniježe

u noći tamnoj

jošte vriju

kada

djevojčica sa kučićem

kasni doma

a psić je gladan

i glasa se

avaj av


												

Arsen Dedić – Moj stari i ja

 

Iz navike stare
i zbog priča koje čuje
dok ne dođem zaspat neće moći
bez anđela čuvara odavno mu sin putuje
njegov će ga zanat glave doći.

Oduvijek je bilo –
prati stari moje pute
al ne pita nikad i ne kori
godine su prošle, sin i otac vječno sute
u loži pred kućom kiša gori
Malo zato što nam prija
i da suze ne poteku
ispit ćemo još poneku
moj stari i ja.

Navikli smo tako
odao se nikad ne bih
ne pričamo, na licu se vidi
dobar je moj stari, privinuo bi me sebi
ali nježnosti se svoje stidi.

Svu noć priče, priče…
otkrivamo se bez mjere
ti si čula što on nikad nije
već polako sviče, sad moj stari smokve bere
ti me ljubiš a on me razumije
malo zato što nam prija
i da suze ne poteku
ispit ćemo još poneku
moj stari i ja…

 





												

Jesenjin -Ti me ne voliš

 

Ti me ne voliš i ne želiš, zar

lijep nimalo nisam , malena?

Ne gledajući , od strasti u žar,

na rame mi je tvoja ruka pala.

 

Sa keženjem,mlada osjećajnim,

ja s tobom nisma ni nježan ni zao.

Koliko si ih milovala sjajnih?

Ko ti je sve do sad ruke,usne dao?

 

Znam, oni su prošli kao sanke, malena,

ne dodirnuvši tvoj oganj u snima.

Na koljenima mnogima si bila,

a sada,evo,sjediš na mojim.

 

Neka ti oči trepavica rubi,

mela ti u misli dođe drugi neko

.

Ta i ja te baš jako ljubim

tonuć u nešto drago i daleko.

 

Ovu vatru szdbinom očajno

ne zobi,veza lakoumna to je.

Kao što smo se susreli slučajno,

rastaćemo se uz smešak nas dvoje.

 

Svojim putem otići ćeš u smiraj

da prokockaš dane i plač novi.

Neljubljene samo ti ne diraj,

negorene nikako ne zovi.

 

U ćorsokaku sa drugim ćeš se naći

o ljubavi brbljajući bez svesti.

Tada ću možda u šetnju izaći

i sa tobom ponovo se sresti.

 

Bliže pleća okrenuvši drugom

i malo se pognuv ne misleći:

“Dobro veče” , reći ćeš mi sa tugom.

“Dobro veče, is” i ja ću reći.

 

I ništa neće duđu da zanjiše.

Nit u drhtanje može da je svali.

Ko je ljubio,taj ne ljubi više.

Izgorelog niko da zapali.






												

Bosna zemlja Božije milosti – Pred ponoćna Galerija

Autor

Hajro Šabanadžović

Prozračni snovi  Duša moje djevojčice

Prozračni snovi                                                                                    Duša moje djevojčice

Ljubičasto-ružičasta dolina  Snovi lebde

Ljubičasto ružičasta dolina                                                      Snovi lebde

Kraljica čežnje 1  Rijeka priča snove

Kraljica čežnje                                                                             Rijeka priča snove

Njen poslijednji san  Zalutali božuri

Njen poslijednji san                                                                 Zalutali božuri

Stela  Luna

Stela                                                                                   Luna

Zlatni pehar ljubavi i sna  Konačan odabir

Zlatni pehar ljubavi i sna                                                Konačni odabir

Nebo puno proljeća  brdo i plavet

Nebo puno proljeća                                                              Brdo i plavet

Sunčeve igre  Cvijetna šuma

Sunčeve igre                                                                   Cvijetna šuma

Vislava Simborska – Cutanje bilja

 

Jednostrano poznanstvo izmedju mene i vas
ne razvija se najgore.

Znam sta je listic, sta latica, klas, sisarka, stabljika,
i sta se s vama dogadja u aprilu, a sta u decembru.

Iako je moja zainteresovanost neuzvracena,
nad neke od vas specijalno se saginjem, a pred nekim dizem nos.

Imam za vas imena:
klen, cicak, lijander,
vresak, venja, imela,
nezaboravak,
a vi za mene nijedno.

Nase putovanje je zajednicko.

Za vreme zajednickih putovanja razgovara se,
razmenjuju opaske o vremenu,
ili o stanicama minulim u zaletu.

Ne bi nedostajale teme, jer nas mnogo sta vezuje.

Ista nas zvezda u istom radijusu drzi.

Na osnovu istih zakona bacamo senke.

Pokusavamo nesto da znamo, svako na svoj nacin,
a i ono sto ne znamo slicno je.

Kako znam i umem objasnicu, samo pitajte:

sta je to gledati ocima,
zasto mi srce kuca

i zbog cega moje telo nema korenje.

Ali kako odgovarati na nepostavljena pitanja,
ako si uz to neko
za vas tako nistavan.

Siprag, sumica, livade i rogoz –
sve sto govorim je monolog,
i vi ga ne slusate.

Razgovor sa vama je nuzan i nemoguc.

Neodgodiv u uzurbanom zivotu,
mada odlozen za nikad.


												

Bleki – Titrali su jecaji

 

 

Ona budna sanja

Životoslik MC

 

Ruka ljubavi

 

Ljubavna čarolija

 

 

Na mirisnoj svili dodira

sinoć smo sadili krhke snove

neznano dugo međama naših skuta

titrali su jecaji ubrane nevinosti

titrali su jecaji…

 

jutros nakon stidljivog rumenila

kojim si umila djetinje lice

čudom se osvrćem za leptšavom ženom

hudim ko je krao moju djevojčicu

ko je krao…

 

ništa ne rekoh zaplašen

ženom raskošnom oka vragolastog

kakva će ona tjeranja smisliti

mene ludog na muke pristavljati

mene ludog…






												

Frka Frkica – XI Dio: Hiljadu pahulja bijelih / Četvrti dio

Taksi polako uzbrdo klizi do ulice kradenih poljubaca, do malene kučice u cvijeću u kojoj ljubav stoluje.

Pred  vratima zelenim i ispranim Frka u rubin  anteriji leđima okrenuta stoji. Sa kapidžika se čini malo većom i krupnijom. Anterija se raspucava i nudi. Priđem i saginjem se da  je poljubim , ali ona okreće glavu i poljubac na obraz pada.

Žena se se smješi kroz suze . To nju Dobri za majku Mariju zamjenio. Gledam je .Bijaše dijete kada je zadnji put vidjeh. Znao sam da će na majku ličiti. Malo je krupnije , valjda je nedavno rodila. Drago joj što je se sjećam  i bez riječi uvodi prosjedog zbunjenika u kuću.

A tamo, odar boli i tuge.

Na odru ; svilenom od bjeline ; nježnom od ljepote ,urešenom đulama svih boja, prekrasno dijete u anteriji bijeloj , onoj istoj , skoro sinoćnjoj , plavičastim safirima  optočenoj , sanja. Strast svoju, neutoljenu, vedrinu svoju, nepatvorenu,  žeđ za životom, nevinost neugaslu sa sobom, na nebo nosi.

Buket djevičanskih ljubičica joj u ruci i jedna slika. Znam je, lica anterijska i nevina sa nje glede. Igrom slučaja ja pored nje i zagrlio je, lagano kosu joj ljubim.

Sada joj lice mirno i spokojno ; kao da je odahnula i samo mene čeka da na pute krene. Smiješi se.

Piano!

I u smrti –  ljubav i muzika  sve je.

To  dijete moje Mala Velika Frka Frkica  je usnula.

Kraljica vrišteće boli ,Marija Magdalena čini se sni.

O Frko, Frkice , Marijo ljubljena , otvori oči, mladoženja tvoj , Princ Mali je došao.

Čuti dijete. Ne progovara.  Neispavana od čekanja mene neuviđavnog, umorila se,  pa spije .

Oko nje nema nikoga , samo kćer joj, tuga i ja.

Kapi kiše po penđerima  liju i pjesmu nose:

-Ti si mi bila u svemu naj, naj, naj; u sve'mu naj….

Priđem meleki i poljubacem joj, kao nekad , orosim  onaj dio između kose i čela i samo jedna jedina suze kanu na usne njene.

Znam , sada bi se smijala i ne bi dala da joj tu suzu brišem,već nestašno čekala da se sama u usne upije.

Kćer kaže :

-Ma'ma bi htjela i poljubac nježni koji sve znači.

Sve zna . Majka ispričala. I šta se zbilo i što se nije zbilo ; a trebalo je da  se zbude.  Glupava mladost ili dušmani neki zli, ili jednostavno sudba, na put nekoj sreći uvijek nesavladive prepreke nose.

Zastidi me ova mlada žena, načisto.

Kćer mi kafu, žestoke cigar plave kutije , za koju su francuzi ukrali Frke Frkice ples, bez filtera i kurvoazije, čitav bocun i dvije kristalne čaše  na sto iznijela.

Kaže, ma'mo mame joj rekla  šta volim, a i trebaće mi. Dignem obrvu na ono ma'mo mame. Ona se nestašno smješka, kao nekad Frka.

Na tacni srebrenoj pismo. Kaže za vas je. Osvrćem se i gledam, nema nikoga  doli nas troje. Žao mi , persira me . Zaboravilo dijete da joj je čika Dobri napravio kavez za grdelinku.

Ide ona sada nazvati brata i ka'sti mu da je majka umrla. Brat joj u tuđini radi. Otac ga tamo povukao.Nije bio doma već pet godina.

Majka joj znala da ću  , po običaju , odocniti kad treba odocniti i sve pripremila za to kašnjenje. Poželjela  jednom glavnu ulogu po svom scenariju odigrati. U tom scenariju  sa njom se oproštam na njen način. Nema vrdanja.

Još jednom joj život scenario po njenoj zamisli poklonio. Bjehu to dani ljubavi , dosanjanih snova  i grijeha. I d4rugi put joj nebo život sa ljubavlju poklonilo .I pride , za rastanak ,ona  nestavrna veče bjeline i oproštaja .Veče milovanja , iza zatvorenih vrata  i  hiljadu pahulja  bijelih.

Ode  Frkina kćer u drugu odaju.

Ista ljepota . Mila i blaga.Vrckava i vesela. Ni tuga to ne može ukrasti. Diskretna. Nadam se da je bolju sreću u životu no ma'mo mame pokupila.

Primičem sto odru blještavom  i čitabe što sam za nju pripremio iz đepova vadim. Uzimam njenu desnu ruku u moju lijevu prinosim usnama i ljubim je.Prinosim čelu i opet usnama , i opet čelu i usnama.

I  čitam joj.

Izgubi se pojam o vremenu.Ponekad mi se čini da me njena ruka stisne kad je  nešto u srce bolno dotakne. Ja bi je u lice pogledao. Ali ona miruje . Tišinom miruje i smiješi se.

Predah pravim, hoću da joj ljepotu upijam . Znam joj svaku nevidljivu pjegicu na licu. Svaku otpalu trepavicu . Sve nevidljive dlačice što se iza osmjeha kriju.Čak i sada vidim nejasne obrise onih  bora koje se nikad neće roditi.

Cigar palim. Dim polako uvlačim i otpuhujem. ;mnijem , dim joj nikad smetao nije, a i pušila je u ona naša vremena. Poslije nije. Za cigar treba kafa, piće i društvo. Pića i kafe imala, društva nije. Šta će joj onda cigar go golcat , da je truje. I piće bacila. Samo joj kafa ostala. U praznu ispijenu šolju gledala ,Okretala je, iz navike u njoj znamenje tražila.. A njenog Dobrog nema, pa nema. Znala je da tako mora biti. Ne treba joj fildžan za to.

Kurvoazije sipam i cokćem.

Čašu odlažem i Mariju Magdalenu čudorednu  gledam.

Ne javlja se, ćuti. Zeru ublijedila, kao insan koji  nešto sprema, a tuga ga mori.

Joj,Frko Frkice,ljubavi moja gdje si sad?

Gledam to djetešce , u anteriju bijelu svoju ljepotu obukla. Misli se kovitlaju u dane kada  su anterije bile sve .

Anterija je haljina nad haljinama, kao meleka među djevojkama. A kako li su Mariji , ljepoti mojoj pristajale..Imala je instikt proročice . Nepogrešivo je znala kada sam umoran , utučen od boli i skitanja.

Tada bi Jeli Leli Jeleni prišla i nešto joj šapnula. Zlate se pomalo ustručavala. Plašila se   ozbiljnosti njenih godina. Jela Lela Jelena bi s ozarila i  šapat Zlati  prenijela . Ova bi zagrlila Frku Frkicu i sve tri bi ušle u kuću.

U kuću bi ušle tri prelijepe insanke , iz kuće bi izašla tri nestvarna anđela , tri  nebeske hurije , u anterijama različitih boja.

Mojsije i Herco bi se baildisali . To njihove ljube za njihove duše ples nebeskih hurija  spremaju.  Harnmonika bi zatitrala. Tarabuk bi se tupom tišinom oglasio. Krneta bi zajaukala, gitara bi zacvilila.

Furije bi se rukama dotakle ,šalove u vis bacile i muzika bi krenula.Lagano , iz daljine , kao da se javlja iz dubine duše .

Ruke bi treperile , pogled se ka nebu uzdisao , velovi bi lebdjeli, praćeni bolerom , koji je i valcer , i tango  , ali nešto novo. Mahalski bolni sevdah sa ciganskim zovom duše.

Zlata je iskustvom srednjoškolske  prvakinje u trbušnom plesu Mojsiju mozak ko kanafu  u čvor vezala. On bi dušu u harmoniku izlijevao , a Zlata je to srcem i plesom uzvraćala.

Jela lela Jelena bi do Herce odlutala nježno se uvijala ne radeći nagle pokrete skutima i grudima da ga hercika ne bi heknula.

Frka Frkica je bila mnogo mlađa i najljepša od tri hurije. Njen ples je bio malo drugačiji , vođen usudom Koštanine čežnje i tuge . Bio je to ples jermenke , haremske čengije , koju su od dragog oteli i u harem zatvorili.

Svi su znali , to ona svom  Dobrom pleše. Na njegovom licu traži dopadanje i nježnost  kao refleksiju njenih pokreta.

Ja bih je netremice gledao ,u časnom čekanju da godine njene zrelost za ljubav sustignu i  dane o  bolu skrivao , da dijete ne uplašim.

Usporen ritam se polako pojačavao , hurije su lepršale. Muzikanti su glavu gubili, instrumenti su plakali , jecali , cvilili. Ali život je prelijep . On neće tugu rastanaka , hoće ljubav , hoće radost  dodira .

 Anterije lebde , žene ih ne stišću , raskoš ponekad bljesne. Muzika već divlja skoro da izmiče kontroli , a onda naglo prestaje.Prvo ukipi  gitara .Za njom krneta tiho pisne i utihne.Harmonika ostaje bez basova i samo vjetar šimi. Tarabuk samo tri lagana zvuka dijeli:

Tam  …Lela Jela Jelena do skuta Herčinih liježe.

 tam … Zlata se pored Mojsija Gnijezdi.

tam…. Frka Frkica koljena Dobrog grli.

On bi je u kosu ljubio i skrivao milsi:

-Eh Marija Magdaleno ,ženo vječna , gdje se gube  naša proljeća sretna.

Tišina. Mirišu zvijezde.Srca su puna ljepote i ljubavi.

Oni , mahalaši istinu znaju :

„Život je prelijep.“