DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 22. Jun / LIpanj

Danas je Četvrtak  22. Jun / Lipanj 2023. godine

A    ovoj godini  172 dan su otpalo lišće ,    a  preostalih 193 dana već žuti.

Što bi poete rekle:

Otpali ili žutjeli pad ponekad i nije let.

Međutim, čak i kad otpadaju  i  milioni ljudi sa njima odlete u neviđeno.

Ali to nije sve!

Pitanje dana:

-Da li su svi fireri sitne iskompleksirane duše , narkomani ,šizofreničari , impotentni, latentni i hronočni pederi i potecijalne samoubice?

-Adolf Hitler , Slobodan Milošević , Dario Kodrić ,Franjo Tuđman, Slobodan Praljak, Vojislava Šešelj, Aleksandra Vućić , Ana Brnabić,Andrej Plenković, Zoran Milanović, (i malo sitniji pederčići Dodik, Izetzbegović i Čović ( između ostalih  ) to dokazuju.

A ostale vođe?

Nisu daleko od navedenih konotacija.

Jednim  dohaka narod, nekim bolest, neki sami sebe međ paklene vatre poslaše ,pojedine ubiše novi fireri…

Sve u svemu horor krug se uvijek zatvara na zadovoljstvo masa.

Sistem : Hljeba i igara!

Ko im kriv što ne jedu kolače?

U svakom slučaju jazuk biti grenocidni vođa .

Kad tad , kak bi rekel filjozofi ,  fataljisti i poete.

U prevodu :

-Vrijediće im djela za  svaku sekundu u vječnom paklu .

A na današnji dan:

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

Danas je utorak  22. Jun / Lipanj 2016. godine

A    ovoj godini  173 dan su otpalo lišće ,    a  preostalih 193 dana već žuti.

Što bi poete rekle:

Otpali ili žutjeli pad nije let.

Međutim, čak i kad otpadaju  i  milioni ljudi sa njima otpadnu.

A na današnji dan:

168.pne.-Bitka kod Pidne u kojoj su Rimljani pobijedili Makedonce, okončavši treći makedonski rat i drevnu makedonsku državu.

Od drevne Makednoske države ostadoše tragovi: Grčka i Makedonija.

1633.-Turski sultan Sulejman I Veličanstveni sa Austrijom potpisao ugovor o miru, poslije drugog neuspješnog pohoda na Beč.

Mirom je Otoman prznao nemoć i polako počeo da se rastaka.Trebalo je dva i po stoljeća da se skroz istopi.

1633.-Crkvene vlasti prisilile su Galilea Galileja da porekne svoju tvrdnju da je Sunce, a ne Zemlja centar svemira.

Sreća nisu se susreli sa njegovom mišlju da je Vatikan velika hrpa anamo onih i pogančera, i još koječega.

1757.- Rođen je britanski istraživač George Vancouver. Plovio je s kapetanom Kukom 1772. i 1776. i istraživao Australiju, Kanadu i Island. Posebno značajna njegova istraživanja pacifičke obale Sjeverne Amerike. Po njemu dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.

I Mujo je čuo za Van Kufer. Zato ga je iz aviona bacio.

1805.-Rođen je Giuseppe Mazzini, italijanski revolucionar i osnivač pokreta “Mlada Italija”.

Giuseppe Mazzini (Genova, 22. lipnja 1805. – Pisa, 10. ožujka 1872.), talijanski revolucionar i političar. Bio je jedan od najistaknutijih republikanaca i najznačajnijih boraca za ujedinjenje talijanskih zemalja u 19. stoljeću. Od 1827. godine član tajne udruge karbonara. Godine 1830. zatvaran a nakon toga živio je u prognantsvu u Francuskoj i Švicarskoj. U Marseilleu osniva organizaciju “Mlada Italija” (tal. Giovine Italia) kojoj je bio cilj osloboditi talijanske zemlje od strane vlasti te ih ujediniti. Aktivan sudionik revolucionarnih događaja 1848.-49., a u Milanu je pristupio Garibaldijevoj legiji. Bio je član trijumvirata Rimske Republike i član vlade u novopostavljenoj revolucionarnoj Rimskoj Republici. Nakon sloma revolucije je ponovno živio u izgnanstvu jer mu je Italiji prijetilo uhićenje. Izbjegao je u London, gdje je utemeljio Europsko demokratski odbor. U Italiji je nekoliko puta organizirao ustanke, no bili si ugušeni. Potkraj svog života se vratio u Italiju.

1826.- U Panami, na inicijativu južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara, održan Panamerički kongres, u cilju ujedinjenja južnoameričkih republika.

Svjedoci smo da nije uspio.Sada su manje više ujeidnjeni po vođstvom CIA_inom narko kartela.

1874.- Uspostavljena je prva telegrafska veza Brazila i Evrope.

1894.- Afrička država Dahomej, Benin, postala je francuska kolonija.

1898.- Rođen je njemački pisac Erich Maria Remarque. Postao je poznat po antimilitarističkom romanu “Na zapadu ništa novo”, koji je preveden na mnoge jezike i filmovan, a u Njemačkoj zabranjen po dolasku Hitlera na vlast.

Erich Paul Remark je rođen u Osnabrück-u u katoličkoj radničkoj porodici. Sa osamnaest godina mobiliziran je i poslan na front (to je bilo u vrijeme Prvog svjetskog rata), gdje je ranjen komadićem šrapnela. Nakon rata promijenio je prezime u Remarque, što je i bilo prezime njegove porodice, dok ga njegov djed nije promijenio. Poslije rata radio je različite poslove, između ostalog bio je bibliotekar, učitelj, preduzetnik, novinar i izdavač.

1929.-godine objavljuje svoje najpoznatije djelo Na zapadu ništa novo (Im Westen nichts Neues), pod imenom Erich Maria Remarque (mijenjajući srednje ime u čast svoje majke), roman koji daje prikaz okrutnosti rata iz ugla devetnaestogodišnjeg vojnika. Slijedi pisanje izvjesnog broja djela sličnih karakteristika, koje jednostavnim i emotivnim jezikom daju sliku ratnog i poratnog vremena u Njemačkoj. Kao komparacija suprotno viđenje se može naći u djelu Oluja čelika (In Stahlgewittern) od Ernsta Jüngera.

1933.-godine Nacisti zabranjuju njegova djela i vrše zapljenu istih. Paralelno s tim kreću s propagandom kako je Remarque ustvari porijeklom francuski jevrej i da je njegovo pravo ime Kramer (što dobijemo u slučaju da izgovaramo prezime Remark unatrag). I u današnje vrijeme, u pojedinim biografijama ovog pisca stoji ova tvrdnja, sa već navedenim primjerom kao dokazom.

Od 1931 godine živi u Švicarskoj, a 1939 godine emigrira u Sjedinjene Američke Države, zajedno sa prvom ženom Ilsa Jeanne Zamboui (s kojom se vjenčao i razveo dva puta), i njih dvoje postaju naturalizovani građani ove zemlje. Godine 1958 oženio se holivudskom glumicom Paulette Goddard, i ostao oženjen njom sve do svoje smrti 1970 godine.

1948 godine se vraća u Švicarsku, gdje živi do smrti u 72 godini. Sahranjen je na groblju Ronco u Ticinu, Švicarska, a na tom groblju je također sahranjena i Paulette Goddard.

Djela:

“Postaja na obzorju” (1927. / 1928.)

“Na zapadu ništa novo” (1929.)

“Povratak” (1931.)

“Tri ratna druga” (1937.)

“Ljubi bližnjega svoga” (1941.)

“Slavoluk pobjede” (1946.)

“Iskra života” (1952.)

“Vrijeme života, vrijeme smrti” (1954.)

“Crni obelisk” (1956.)

“Nebo nema miljenike” (1961.)

“Noć u Lisabonu” (1962.)

“Sjene u raju” (1971.)

 

Malo pisaca je pisalo na autentičan način o raatu i poratnom beznađu čitave jedne generacije uništene na putu borbe za „slobosu“ Za „slobodu“ po mjeri bogatih, a to znači fašista i arijevaca.

1906.-Rođen je američki filmski scenarista, producent i režiser austrijskog porekla Bili Vajlder. Dobitnik je nekoliko Oskara i nagrada na festivalima u Kanu i u Veneciji.

1910.-Rođen je Konrad Zuse, njemački inženjer zaslužan za kreiranje prvog programski kontroliranog računara, Z1.

1940.-Francuska potpisala kapitulaciju u Konpjenju, mjestu u kojem je francuski maršal Foš 1918. primio kapitulaciju Njemačke u Prvom svjetskom ratu.

U to vrijeme kukavica De Gol je pobjegao u London da bi  pušio i pio viski sa onim pjanom Čerčilom.

1941.-Vojska Trećeg Reicha i njegovih saveznika napala je Sovjetski Savez u sklopu operacije Barbarossa.

Garantujemo im da neće dobro proći.

1941.-Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio je proglas s pozivom narodima Jugoslavije na ustanak protiv njemačke okupacije.

Potonji genocidni koljači četnici i ustaše, nisu se obazirale na taj poziv. Oni su imali svoj poziv na ubijanje i klanje.

1941.-U šumi Brezovici kod Siska formiran Sisački partizanski odred, prva takva jedinica u okupiranoj Evropi.

Dobri su i iskreni bili ti Partizani. Poslije rata ih vlast i njena vlast naopačke obrnula.

1949.Rođena je američka filmska glumica Meri Luiz, poznata kao Meryl Streep, dobitnica nagrade “Oskar” za filmove “Julija”, “Kramer protiv Kramera” i “Sofijin izbor”. Ostali filmovi: “Lovac na jelene”, “Menhetn”, “Zavođenje Džoa Tinana”, “Senator”, “Žena francuskog poručnika”, “U tišini noći”, “Obilje”, “Zaljubljivanje”, “Moja Afrika”, “Muzika mog srca”.

Mary Louise Streep, poznatija kao Meryl Streep (Summit, New Jersey, 22. lipnja 1949.) je višestruko nagrađivana američka filmska, kazališna i televizijska glumica.

U kazalištu je debitirala predstavom iz 1971., The Playboy of Seville, a 1977. prvi se put pojavila na televiziji u filmu The Deadliest Seasone. Prvi film bio joj je Julia iz 1977., u kojem je nastupila s Jane Fonda i Vanessom Redgrave.

Komercijalni i kritički uspjeh došao je s ulogama u filmovima Lovac na jelene s Robertom De Nirom i Kramer protiv Kramera s Dustinom Hoffmanom, a za potonji je dobila svog prvog Oscara. U karijeri je dobila tri Oscara, sedam Zlatnih globusa, dva Emmya i dvije BAFTA nagrade. Drži rekord po broju nominacija za Oscara s njih 19.Streep se smatra jednom od najcjenjenijih i najtalentiranijih glumica svih vremena. Jedna od je od rijetkih glumaca koji su dobili sve tri najvažnije filmske nagrade (Oscar, Zlatni globus i Nagradu udruženja filmskih glumaca).

Rekli bi krhka dama  američkog filma. Međutim sve je bila , ali krhka svakako nije.

1978.- Otkriven je Haron, najveći od tri poznata Plutonova mjeseca.

1987.-U Los Angelesu je umro Fred Astaire (1899.- 1987.), legendarni američki filmski glumac, plesač i pjevač. Proglašen je za petu najveću mušku filmsku zvijezdu u povijesti zemlje od strane Američkog filmskog instituta.

Kako je taj plesao

2000.- Američka svemirska letjelica “Marsov osmatrač” otkrila naznake o postojanju vode na Marsu.

2001.-Njemačka vlada počinje sa isplatom odštete ljudima koje je nacistička njemačka držala na prinudnom radu za vrijeme Drugog svjetskog rata.

2004.- Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić izjavio je u televizijskom obraćanju građanima Srpske da događaji u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine predstavljaju crnu stranicu srpske istorije i da se učesnici u ovom zločinu ne mogu opravdati ničim.

Za očekivati je od srpskih vlasti da negiraju Genocid i u Srebrenici i u BiH.

2005.-  Italijanski sud osudio je u odsustvu 10 bivših nacista, SS oficira na doživotni zatvor, zbog učešća u ubistvu 560 toskanskih seljana iz mjesta Sant Ana di Stacema. To je bio jedan od najstrašnijih masakara u Italiji tokom Drugog svjetskog rata.

Kasno , vrlo kasno su se sjetili. Možda zbog fašističke bliskosti sa njemačkim monstrumima.

2006.-Savjet međunarodne organizacije OSCE službeno potvrđuje primanje Crne Gore, na mjesto 56. zemlje članice.

2009.-Međunarodni sud za zločine počinjene u Ruandi osudio je bivšeg visokog funkconera Ruande, Kaliksta Kalimanzira, na 30 godina zatvora, zbog genocida.

Aha, kazna za šminku.

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 08 29

Hajro Šabanadžović

Roze svijet  Plavetni ružičnjak

Roze svijet                                                             Plavetni ružičnjak

Sunca sjaj   Planeta ljubavi

Sunca sjaj                                                                               Planeta ljubavi

Pomračenje   Blagodarje

Pomračenje                                                               Blagodarje

Plodnost   More i vjetar

Blagodarje                                                                                   More i vjetar

Ledena pustoš   Maska

Ledena pustoš                                                                             Maska

Crno  Nježno plava

Crno                                                                                            Nježno plava

Jutro sa Blekijem – Uvijek izroni to djetinje lice

 
 
 

 

 

 

Plavetno svitanje

 
 

Ledeno jutro

U đardinu ljubavi sniježi

Naše nebo

 

Poslijednja molitva

 

Ledenim  dobro d'bro jutro

izgubljenom u sjećanja

uvijek izroni  to djetinje lice

te oči dubine tirkiznog  sna

osmjeh nježnih pahulja

što  ledu se otima

 

pitam se

ne

više se čudim

odakle toj nestvarnoj ženi

toliko ljepota

 

spoznah Nebo sve daruje,

a opet …

 

ne preostaje ništa

zaista ništa ništa više

osim…

 

zahvalnost  na milosti podarenoj

a me  taj mili anđeo dotakao

 

klize otkucaji srca

vremenima bezgrešnim

u molitvi  skrušenoj

podari joj sreće

koliko  ljepota

sedefaste  nježnosti

u svojoj  čednosti ima

 

Reći prelijepa je

glasa se kao  nemoćni pokušaj

da srcem progovori ushićenje

koje lebdi u svakoj pori vijekova

a lagano kolaju stazama

što vode  beskraju

 

Ja koji snivah krajolike nježnih  riječi

toj ženi čudesnoj

još uvijek  šapatom

daljine bojim

pružo mi ruku

jube moja

 

uvik i zauvik

nijemim  bez daha

nasuprot  duboke tišine i sna

i samo blejim

ko položeni kurban

u čudesno  Božije  janje

 














												

Vilijam Batler Jejts – Među vrbama





Tu dole kraj vrbaka

ja draganu sretoh milu,

tu slušah je kraj vrbaka,

belonogu i čilu,

kad reče: ljubav je prosta –

k'o lišće raste lako;

Al’ ja sam lud, zelen, bio,

i sam ne mišljah tako.





U poljani ja sam staj'o

sa draganom nad rekom

kad pleća mi obujmi ručicom

belom i mekom,

pa reče: ljubav je prosta –

k'o trava raste lako;

Al’ ja sam lud, zelen bio;

Sad tužan ja bih plak'o.

Aleksandar Puškin – Preživio sam









 Preživeo sam svoje želje,

odrekao se sanka svog.

Stradanje teško sad me melje:

mog pusta srca to je plod.





Pod olujama sudbe krute

povenuo mi venca sjaj,

ubog mi život boli mute

i čekam da mi dođe kraj.





Kao što, shrvan kasnim ledom,

slušajuć vjetra fijuk znan,

na nekoj goloj grani bednoj

posljednji list treperi sam.

Langston Hughes – Dok sam stario

 

Bilo je to davno. Skoro zaboravih svoj san.

Ali tada, on bio je tu,

Preda mnom,

Kao sunce sjajan –

Moj san.

 

A onda se podiže zid

Polako,

Polako,

Između mene i mog sna,

Podizao se polako,

Zatamnjujući,

Zaklanjajući,

Svetlost mog sna.

Podizao se sve do neba –

Taj zid.

 

Senka

Crn sam

 

Ležim u senci

Svetlosti mog sna više nema preda mnom,

Nada mnom.

Samo široki zid.

Senka samo.

Ruke!

Moje crne ruke!

Srušite taj zid!

Nađite moj san!

Pomozite da ovu tamu razvejem,

Da uništim ovu noć,

Da razbijem ovu senku

U hiljadu sunčevih svetlosti,

U hiljadu uskovitlanih sunčanih snova!


















												

Bleki – Kako ću te zaboraviti

Kako će te Bona ovo maksumče zaboraviti

kažem ja tebi Jube moja moja?

Da samo oči imam vidio bi ljepotu koja se ne smije ostaviti

Da  malo uma imam shvatio bih

vidio bi da neizmernu dobrotu i tihu mudrost

poput sjene a nježnost sniva

da treba je prviti na srce i unijeti u dušu

Ali jok

blentovija mora iza onog brijega ići

tamo su ažbahe koje treba tjerati

grlice nove spašavati

pa iza tog brda ima još jedna planina

puno je to dolina boli

Kako ću te zaboraviti Krhka ružo?

Tebe bi bilo lako voljeti za čitav život

Tebe koja si nestašno lijepa

Tebe koja mojim Gradom čednošću sjajiš

Tebe kojoj cvijeće mirise krade

kao kapljica rose poslije kiše

Tebe koja samo za ljubav živiš

Tebe koja sjaj sa suncem dijeliš

Kako ću te zaboraviti Bijela damo?

Tebe koja se uranjaš u ljepotu duge

Tebe koja nevinost djeteta nosiš

Tebe koja plavetnilo neba oslikavaš

Tebe koja dubinom mora zračiš

Tebe koja u očima zvijezde nosiš

Ne mogu te nikako zaboraviti Princezo

Zato dođi da ti snove sanjane poklonim

Zato dođi da ti pjesme ljubavne pjevam

Zato dođi uhvati me za ruku

Zato dođi zagrli me čvrsto jako

Zato dođi meni i ne boj se više Malena

Dođi svojoj ljubavi ljubavi jedina

I jednom kada usnijem

nemoj da bi mi plakala

razmaženo derište moje

ljubavi jedina moja