Daily Archives: 12. Juna 2023.

To veče Baška baŠa je slavio rođendan . Nije bitno koji , samo nek se akšamluči . Svi se okupili , sve je potaman . Muzika lahuri , grlice nabacile anterije i velove , a prije toga na sofru iznijele brizle , džigericu i mozak , vako i nako ,bijele bubrege , begovu čorbu , slastice od mliječnih mezetluka , suvotina svh fela … Bilesim tufahije , ružice i baklavice pristavile. Mezetluci butum mahalu mirisima zarobili a slavljenika niđe .

Čak se i njegova nova pristavila .Svaki čas pogledi bježe kapidžiku ; ali jok , mahnitova nema pa nejma. Sve nešto misle neka ga uhitila i ne mre pobjeći . Gospodin je on . Nikad od fine i čestite čeljadetuše on nije zaždio . Naprotiv.

Oni šta će ? Koga nema , ko ga šljivi? Oli bez njega se mere .

Posegnu za čokanjče , coknu , al jok , ne ide. Tako je vazda bilo. Ako neki od mahnitova izostane , ostalima treba bar po sata da dođu sebi i da onda , ko u inat , bjesomučno navale . Na šta? Na bilo šta , samo da se akšamluči. I uvijek bi neka ,ili više njih nagraisala. Meza , muzika , piće… dabome . A šta ste vi u svojim upaljenim blentarama skontali?

Taman Mojsije trebao armonikom zazvonit početak slavlja , evo ti Baška baŠe . Garib se nije ni sredio za svoje slavlje . U dnevnim , može se slobodno reći radnim haljnkama , iako još uvijek nije ni dana radnog primirisao , a kamol nabo , nogom otvara kapidžik .

Neko htjede prosvjedovati , ali se sjeti da je to Baška baŠin i halvat i ulazna zelenobojna bukovina kapidžika i rođendan . A i čojk pristavio vrlo takarli čehru . Jazuk u belaj pozamašan i obiman glavu turat . Gura japaner, pun papira , gajbi piva i rakijetina . Normalnom insanu bi se mozak , možda i stomak prevrno od te alkoholne simbioze u civarama m ali mahalašimo se oči raširiše od strahopoštovanja . Miriše to na sedmodnevni akšamluk , po njihovj mjeri.
Ni jen ni dva , kroz cvijentjak i tisućbojne i krhke mačuhice drito do Mojsija. Usput pogleda Debu i Lenjeg i podiže palac ka nebu.

-E , hevo ti bukadar nauke da je takar iz raja izašo.

-Ja odakle će drugo .- potvrđuje Deba.

-Aha – vrlo sadržajno muhura Lenji .

-Što to meni takariš pred nos? – nevoljko će Mojsije. – Pusti nauku , hajmo se prifatit rođendana.

I poče štimati 120 basova.

-Nemoj ti meni hajmo slavit. Frka , molim te , dodaj mi jenu hladnu klipaču. Osafunjo sam se skroz naskroz . Ko bi reko da je ova nauka teška? Ovi takarli problem moramo riješiti sad pa sad i za sva vremena .

-Ajd kad ti kažeš – . Živio ti meni bar još ovih par dana , da ovi mezetluci ne propadne . – kucnu čokanjče o klipaču koje se u Baška baŠinoj ruci namah stvorila.

-Nemoj ti meni hajmo slavit , a iskonsko pitanje ja prostro po đardinu i u ime svih đardinki , prisutnih i nažalost neprisutnih .

-Dobro , đe zapelo?

-Zapelo je u nogama !

-Kakvim bolan nogama , jad te zaobišao .

-U ženskim , ja kakvim će drugim?

-Kolko znam ti nisi imo nikakvih belaja sa ženskim nogama.

-I nisam , al hoću da izbjegnem svaku moguću opasnost od belaja prekrštenih ženskih nogu.

-I ti baš na vlastiti rođendan skonto neku belaj priču o ženskim nogama.

-Ja na čiji ću, nego na svoj rođendan , u svojoj kući i svom đardinu jednom za sva vremena udunut nebuloze o takaru i raju . I nije belaj nego i medicinska i vjerska analiza postanja takara. Zato ću ja ko svaki demostrant ići tragom naučnih i vjerskih ekspertiza , predočit ih pučanstvu i qed-irati.

Jesul , pardon , da li su Eva i Adama nogirani iz raja zato što je Eva raširila noge , a oni se junferli blećak Adam naklatio na ogoljenu , doduše zabranjenu voćku . Dabome da jesu. To je prvi dokaz. Strogo religijski , ali mnogo ljudi , previše ne vjeruje ili ne prihvača taj nauk. Kažu dajte naučne dokaze.

Mi se mahalaši ibretimo kad neko hoće da poveže um , nauku , sa ženskim nogama i takarom . Joj budaletina ! Gdje ba u žemskim nogama i takaru ima zere uma , logike ili nauke. Da ima , zar bi Eva i Adem da su imalo razboriti bili , dopustili da ih zbog je'nog jeidnog takara heknu iz hladovite vječne ljepote , u sumnjivu kratkoću zemaljskog bivstvovanja.

Ele nejse ! Ha su aterirali u zemaljske bašće , namah se javiše prvi žreci i sveštena lica , Kainovi potomci. I uveli ženama pravilo trojno:

U ime šestokrake i krsta ima da sjedite prekriženih , čvrsto stisnutih nogu. Ovi sa polumjesecem su bili malo popustljiviji . Kažu navucite dimije i šalvare o sjedite kako hožete , al pazite šta vam je činiti.

Ne znamo šta je ovim sveštenim hadumima , ali svi odreda vole neka trojstva:

-Tri prsta , sveto trojstvo u Egiptu , sveto trojstvo na Olimpu , sveto trojstvo u Hinduizmu i Budiznu , sveto trojstvo u hršćanstvu , pravilo trojno ,… Jedino ih Arhimed natakario i dao konstantu Pi. Mora da je porijeklom bio zapadni balkanac . Niko anamo onu nije bolje definisao u dva slova , pretvarajući je u beskonačnu kružnu konstantu , odnosno matematički je odrediti kao perpetum mobile za vijek vjekova.

E sad ti bespolni hadumi , (ne vrijeđamo mi nikoga, oni sami sebi izbrisali pol ) uče žene :

Sjediti prekriženih nogu je vjerski utemeljena poza , koju mnogi insani treba da prakticiraju , pogotovo žene  koje vole suknje i haljine . A ni onima sa uskim tajicama , pantalonama i tangicama nek ne nađu mahane. A ni vrtirepkama i silikonkama. Čak ni onim što čine prostiture.

Mnoge žene sjede upravo tako jer ih ubijediše da je to vrlo elegantno , iskonski šik  , koketno i zavodljivo .

Vjerovatno je to postao Pavlovljev refleks  , genezom u birvaktile  vremenima ; pretpostavlja se poslije prvih Evinih kćeri .  Eve nije imala  potrebe da zavodi jer je onazavela onog jetima Adema i ustoličila matrijarhat , koji je dugo odoljevao  atacima muških blentovija. 

Žene su bespolne i lohotne muškinje ubijedile da je to ne samo elegantno i ženstveno već i zavodljivo , a muški tovari samo blenu i puste mozak na pašu . Kao , tako lukavice , bar  privremeno , u monogamne muško žemske odnose , perfidno uvode matrijarhat.

No , elegancija i zavođenje prekriženih nogu ima jednu , ali mnogo značajnu pogubnost po ljudsko zdravlje , napose žena . Što nas dovodi do glavne teze da je takar izašao iz raja.  

Mnoge studije Blekilijevog Instituta za kardiovaskularne i hipertonične bolesti , u saradnji sa sličnim institutima  pri univerzitetima    širom svijeta (Kembridž , Harvard , Oksfor , Yale , Sorbona , …)  objavljene u eminentnim medicinskim časopisima   , skreću pažnju da sjedenje prekriženih nogu nije nimalo zdrav genetski poremećaj , sa implikacijama na loše posljedice u mnogim segmentima  fizioloških , zdravstvenih i socioloških osobenosti  svakog pojedinca , poglavito pojedinke.

Naime, prakticiranje učestalog sjedenja prekriženih nogu , bez obzira koliko ih premetali sa jedne na drugu bandu , uzročno posljedične opasnosti su višestruke i anatomski vrlo neprihvatljive . Studije ukazuju na moguće pogubne  reprekusije na sveukupno zdravstveno stanje pojedinaca , sa posebnim osvrtom na žensku populaciju.

Dakle , nadalje citiramo osnovne teze naučnog rada Transgressus crura et takar , – us (Lat.) ( Prekrižene noge i takar – opa) .

“…Ukoliko  se sjedenje prekrštenih nogu dešava češće i na duže vremenske  vremenski period  , vrlo lako  može doći do paralize peronealnog živca ,  što oslabljuje mišiće zadužene za podizanje stopala. “N. peroneus (fibularis) communis ( L4 – S2), je manja grana n.ischiadicusa i nervira mišiće i kožu anterolateralnog dijela potkoljenice i dorzalnu stranu stopala.

Od gornjeg kuta poplitealne jame pa uzduž medijalnog ruba m. bicepsa te zavija oko njega, ide oko vrata fibulae i dolazi u lateralni dio potkoljenice. Dijeli se na dvije završne grane : n. fibularis superficialis et profundus. Prije podjele na površinski i dubinski peronealni živac, odvaja se n. cutaneus surae lateralis. Taj živac probija kruralnu fasciju i dolazi na lateralnu stranu i dio stražnje strane potkoljenice, koju osjetno inervira. Daje ogranak r. communicans fibularis, kojim se spaja s osjetnim ogrankom tibijalnog živca, n.cutaneus surae medialis, te oba zajedno nastavljaju tok po stražnjoj strani potkoljenice kao n.suralis.

Mali ogranci zajedničkog fibularnog živca inerviraju i koljenski zglob. .Osim one koja često drže noge prekrižene, ova paraliza pogađa i mršave ljude vezane za krevet i koje često leže skupljenih nogu . Isto tako oni koji nisu dovoljno stabilni u invalidskim kolicima su veoma podložni ovom zdravstvenom poremećaj. U svim slučajevima  je najbolja reakcija / tretman polaganje na krevet i širenje nogu.  

 Isto tako učestalost i  hronična  navika dugog sjedenja prekriženih nogu povisuje krvni tlak u tijelu čak i ako problemi s tlakom  inače ne postoje. Ponekad u nekim težim oblicima dolazi do lakših i težih oblika poremećaja krvnog pritiska , odnosno pojave abnormalnih srčanih ritmova (aritmija) . Bez obzira na prvotnu benignost ovih pojava , ne tako rijetko može doći do akutnijih poremećaja srčanog ritma , na koji se nadovezuju slabost, nizak krvni pritisak, bolovi u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti.

Elektrokonverzija je postupak koji se koristi za ispravljanje određenih vrsta abnormalnih srčanih ritmova (aritmija). Ona može biti izvršena u hitnim situacijama ili kao ne-hitna procedura za liječenje postojećih aritmija. Elektrokonverzija takođe može biti izvedena pomoću lijekova. Većina elektivnih ili ne-hitnih kardioverzija se izvodi za liječenje atrijalne fibrilacije ili atrijalnog flatera, benignih poremećaja srčanog ritma.

U hitnim situacijama se koristi da ispravi nepravilan brz ritam srca vezan uz slabost, nizak krvni pritisak, bolove u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti. To može dovesti do nekih abnormalnih ritmova koji mogu biti opasne po život. Tu se prventstveno misli na tahikardiju i ventrikularnu fibrilaciju , čije  liječenje može biti dugotrajno , bolno i sa nekim dodatnim reprekusijama. Maksimalno ozbiljno se preporučuje izbjegavanje takvog sjedenja , i aktivno odmaranje  raširenih nogu , što automatski  vodi boljoj cirkulaciji , a time i smanjenje opasnosti od komplikacija u zdravstvenom pogledu.

Tahikardiju i ventrikularna fibrilacija u sprezi sa pojavom abnormalnih srčanih ritmova vodi ozbiljnim poremećajima u dopremi kiseonika staničnim jedinkama što izaziva umor , apatiju i anksioznost širokog spektra.

Jedna ne manje štetna posljedica sjedenja prekriženih nogu može dovesti do neravnoteže u zdjelici  . Dugotrajna izloženost unutarnjeg bedrenog mišića pritiscima izazvanih ovim načinom sjedenja uslovljava da on postaje kraći   , a vanjski bedreni mišić postaje sve duži. Takvo stanje potencijalno može povećati  rizik od pomicanja zglobova iz ležišta .

Ono što bi žene moglo posebno brinuti sa estetske , ali i zdravstvene strane je da ova poza  povećava šanse  za nastanak tzv. paukovih vena. Iako kod pojave vidljivih vena   genetika ima važnu ulogu  ,  sjedenje prekriženih nogu također može biti uzročnik  nastanka vidljivih vena .  Naime, u svim krvnim sudovima  postoje mali ventili koji onemogućuju da krv teče u pogrešnom smjeru. Skupljene ( prekrižene )  noge  pojačavaju pritisak na krvne sudove   i otežavaju  protok krvi.

Sveobuhvatna istraživanja  veoma jasno pokazuju   kako sjedenje s prekriženim ( skupljenim) nogama duže od tri sata na dan može dovesti do pogrbljenog držanja tijela, što dovodi do pojave  bolova u donjem Lumboischialgičnom pojasu leđa i stvaranja nelagodnog osjećaja u bokovima i karlici . A sve to ima odraz  na bolove u kičmenom stubu , koji se širi do  kičme u vratnom dijelu. To sve vodi da bolova u koštanim dijelovima ,  sve do  sulkus vertebralis atlas, arterioskleroze , glavobolja i migrena.

Navedeno sasvim argumentovano implicira da sjedenje sa prekriženim nogama nije nimalo bezazleno sa zdravstvenog aspekta , a uzročno posljedično vodi do psiholoških problema. Isto tako neke druge studije tog istog Blekilijevog instituta vrlo jasno su se odredile o blagodatima  permanentnog , relaksirajućeg i aktivnog  širenja nogu , po mogućnosti u ležećem položaju. I sve će boljke biti prošlost. 

I zato , dame  , zarad genetike , zdravlja , psihe , estetike  i ličnog užitka oprez i što manje skupljajte noge u bilo koju pozu  , a više širenja u ležećem položaju  , je osnovna preporuka svih studija.”

**

Baška baŠa se nije usudio falsifikovati naučni ekspoze i neprimjetno ubaciti ličnu opservaciju o dimijama i šalvarama kao doprinos suzbijanju pandemijske pošasti prekriženih nogu. Takođe se nije želio baviiti moralnim spodobama i paganstvom vezano za dehumanizirajuću bljutavost opscene prostitus (- re ) i eventualne koincidencionalne implikacije glede naučnog ekspozea. Znao je da će to auditorij podrazumjevati i prihvatiti.

Kad završi , strese se , kao da je neku strašnu boljku otfikario sa leđa, jer je znao da se ova tema omalovažava , i od klera , lažnih moralista i malograđanštine na vile i bajonete dočekuje . A oni zli iskompleksirani pogančeri ; jumferi , pederi i hadumi kamama i macolama prijete.

 Mojsije se cereka i gladi Zlatu po butinama .

-Viđu ovog jada. Zna sam ja da si ti pametna , proniciva i oštroumna žena.

Deba ” zgranut” besjedom se okreće Miki :

-Nemoj da bi mi ikad više skupila noge , inače belaj. Vidi bona šta nauka , a bome i religija kazuju. I upamti za sva vremena zdravlje je najpreče .

Herco skriva suze u Jele Lele Jelene grudima :

Joj , jesam pametan ko nilski konj. Ma , nikad ti ne dadoh da skupljaš noge , čak ni kad hoš da zaspiš.

Lenji se gledajući Malu guzu zakocjenio od smijeha . Svi skrivaju glave i okreću ih od Male guze , da ne bi prasnuli u smijeh. Opšte poznata je činjenica da je njene špicaste karlične kosti žuljaju pri sjedenju , A prekrstit noge živa bol. Zato ko i Lenji najviše voljela ležat i … Ma dobro , i širiti noge .

Iz zdravstvenih razloga dakako. -Aha, jašta .- upečatljivo zaključuje Lenji.

Oma se češka po glavi i gorke suze lije. Svi pognuli glave . Znaju na pameti mu rahmetli Kosara . Umrla ni dvadeset ljeta napunila , a ni jednom nije raširila noge. A Oma sebe krivi . U svoj svojoj mahalaštini i blentovluku igrao se časnosti. Nije atakavao na njenu čednost , i niti jedan od prisutnih blentovija. Čednost je lični izbor i treba ga poštovati i cijeniti ; ali ostaje žal kad ljepota umre , a život je skoro dotakao nije.

Dobri sjetno , skoro tužno gleda u u nebo , ko da se obraća nekom i nemoćno sliježe ramenima . Zna da je sve tako , ali prelijepi život ne čeka , ide dalje . Ako za tren zastaneš put postaje nesiguran , džombast , blatnjav sa mjestimičnim odronima i često vrlo pogibeljan. A onda se nasmješi. , jer zna koja homogenizirajuća pouka heterogenom pučanstvu slijedi.

– Joj ljepote, – misle mahalaši. – Eh , da  sve žene   hoće  poslušati ove naučne konkluzije i bezrezervno početi  širiti noge , to bi bio raj na zemlji . Ne bi pučanstvo imalo vremena za zle rabote i ratove i dunjalukom bi bivstvovao raj.

Normalno , sve za cirkulaciju i zdravlje krasotica .

A šta ste vi pomislili ?

Baš ste , blago rečeno , za…frkani.

Nama to nikad ne bi palo na pamet. Ono ,  da tu  vašu pomisao prezentiramo javnosti.

Osim ako bi govorili o priraštaju , porastu i drastičnim  razlikama u natalitetu glede  skupljanja i širenju noga i slijednih fizičkih reprekusija .

Ali , to je već za neke druge , već postojeće i  dugo očekivane naučne ekspoze il’ studije , koje nam  niko ne bi zamjerio, osim ako bi ih povezivali sa fenomenom raširenih nogu i takarli vremenima kada su… ali o tome drugi put.

Dakle mile naše,  i nauka vam preporučuje da ne skupljate noge.

Radi zdravlja!

Širite ih što više i  što češće možete . Po mogućnosti u ležećem stavu . Tada je najsvrshishodnije i najučinkovitije.

Kao što vidite širenje nogu ima veze sa religijom , rajem i pržunom , fiziologijom , hemijom , bilogijom , genetikom  , filozofijom , tradicijom , natalitetom…, a bome i sa estetikom i umjentošću.

Na taj način se održava linija .

Pleše se : balet , tango , valcer , samba , … čak i salsa i lambada , a pametni i hudi čak i stiskavac . Slikaju se dobre slike , portreti i još poneki dijelovi tijela. Recimo i ruke i noge . A bome oni zaguljeniji i ono što je među njima.

A dobro  je i za ten.

Ma , bukadar blagodati .

Dobro razmislite šta vam je raditi. A valja se i paziti. Jerbo …

Ma , ća vam jeman pripovidat ?

Pametne ste vi grlice. A one su plahe i sramežljive . U tišini i skrovito , daleko od očiju puka , svijaju svoja gnijezda. I sasvim izvjesno legu tiće. Ili bar rade na tome. Zakon preživljavanja i opstanka.