Praznična godina i molitva / Igrokaz na dan 13. Septembar/Rujan

Danas je Srijeda 13. Septembar/Rujan, 20213 slavljeničke godine.

255. dan godine. Do kraja godine ostalo je još 110  dana.

Nemojte se namah ljutiti.

 

Nama je svaka godina slavljenička. Uvijek ima razloga za slavlje .

Dovoljno je da postojimo, i Zemlja i mi, i slavimo ime Gospodnje.

 

Uskoro će dijelu našeg pučanstva  blagdan.

Ugodni im praznici i njihovim komšijama.

Praznici se u Bosni odvajkada slave zajednički.

Neki maloumnici su htjeli da to unište.

E pa neće moći!

Ne znaju na koga su se namjerili.

Na Bosnu zemlju Božije milosti. A ona u svojoj milosti , snenosti i dobroti ima moćnog zaštitnika.

Boga sveopćeg dobročinitelja milostivog.

Silnoga i Moćnoga.

Zato radujte se i slavite Božije blagodati.

Svako dan je Božijom ljubavlju  milošću stvoren radi vas i radovanja.

 

Što bi poete rekle:

 

Samo je jedno Biće  uzvišeno i dostojno moilitve.

 

U prevodu:

Kleknite i molite se griješnici , odmah.


												

Nada Đurevska … In memoriam 13.09.2017.

Iz Arhiva

 

Umrla je Nada Đurevska – Najnježniji , najljepši  i najplemenitiji cvijet naših glumišta.

I dakako , jedna od najboljih glumica jugoslovenskih  obzorja.

 

Vidimo svi su veoma tužni,svi saučestvuju u boli.

Malo im se priklanjamo,ali…

 

Ali ,mi nećemo tugovati.

Zašto? Čemu?

Ovo je tek smrt.

U ovom trenu se širom dunjaluka vrti film života velike Dame i plemenite Glumice.

A mi znamo da je proživjela život kako je željela.

 

Vidimo , u tom prekrasnom mozaiku , jedna ispunjen život,

jedno veliko snoviđenje koje se odvija, dan za danom,punih četrdeset godine.

Sve svoje snove je odsanjala.

Dobro, imaju dvije tri bolne rane i  jedan neostavreni  san.

 

Ni jedna jedina pogrešna riječ ili gest.

Mnogo je tu dobrote i ljepote utkano.

I nadarenosti i umjeća.

Ostvarila se Nada Đurevska i kao žena i kao glimica,

u punim pojmanjima tih značenja.

 

Nikad nikog nije ostavljala ravnodušnim.

Ni glumom , ni plemetišću, ni ženstvenošću.

Nikad se nikom nije zamjerila.

 

Bila je kršna,raskošna žena u kojoj je kucalo krhko djetinje srce,

i obitavala nježna duša žene srne, što svoje tuge vješto skriva,

i  boluje u samoći.

Nikada svojim životom nije opterečivala druge.

Čak ni obizelj.

Svima je poklanjala radosti i tuge svoje glume i uloga.

 

Bila je prelijepa.

Bila je nježna.

Bila je voljena.

Bila je slavljena,

Bila je plemenita.

Bila je nagrađivana.

Bila je mnogopoštovana.

Bila je prva Dama jugoslovenskim glumišta.

U pravom značenju te riječi.

 

Neposredno po uručenju Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva ,

poslije 40 godina rada povukla se sa scene.

Bila je umorna i sama.

Poštovali smo njen izbor , mada…

 

Pitamo  se da li su odgovorni  ljudi Sarajeva grada čednosti i mediji  bili svjesni njene veličine.

O,zahvalili su se  bezbrojnim nagradama.

Ali mislimo da ih je njena urođena ,tiha skromnost zavarala i da joj nisu posvetili pažnju dostojnu njene ličnosti.

I kao glimici i kao časnom i uzvišenom biću su joj dužnici.

 

Voljela je peciva.

Često smo je ,zadnjih godina, gledali kako usamljena  šeće Titovom ,

na potezu od Markala do Vječne vatre ,

sa druge strane glamuroznog šetališta Miskinove ulice.

U ruci je uvijek nosila par pereca, i laganim tihim i dostojanstvenim hodom hodila   predvečernjom tišinom svoga Grada.

Tako je svikla i u životu.Biti tiha i dostgojnastvena.

Mi bi joj klimnuli,ona bi , sa smješkom na usnama ,odklimala i nastavila svoj hod , ka, samo njoj znanim  noćnim tišinama.

A sjećamo se ,čim se  refletorska svjetla ugase, Nada Đurevska ,glumica koja je mogla istom ubjedljivošću da odglumi bilo koji cvijet,Mašu,Hasanagincu, ali i Muberu…,postajala je žena i majka,poslije i nježna baka.

I vjerujemo da bi samo ona mogla da odrecituje naše stihove, koje smo namijenili anđeoskim ženama kao što je ona:

 

Ženi čarobnoj

**

Ne znam ti ja reći prelijepa si
a jesi prelijepa
Ne znam ti ja reći čarobna si
a jesi čarobna
Ne znam ti ja reći istina si
a jesi istina
Neznam ti ja reći duboka kao ocean
moji sni su ocean
Ne znam ti ja reći fascinantna
jer fasciniran sam

Mnogo toga ja ne znam reći
u jednoj riječi
ali ljepotu i čednost znam prepoznati

**

Veliko ti Hvala Malena za sve  što si nam poklanjala.

 

 

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 15 03

Autor

Hajro Šabanadžović

Život je

Nevjerica  Čari proljeća

Nevjerica                                                                            Čari proljeća

Život je izbor            Život je taština

Izbor                                                                                     Taština

Život je krhko cvijeće Život je zbroj slika

Krhko cvijeće                                                                Zbroj slika

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 14 o2

Autor

Hajro Šabanadžović

Evergreen love  Magla i iskrice

Evergreen love                                                                    Magla i iskrice

Frezije   Arabeska i ljubav

Frezije                                                                                    Arabeska i ljubav

Tisoč in ena noč  Balončići lebde

Tisoč in ena noč                                                            Balončići lebde

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 13 o1

Autor

Hajro Šabanadžović

Bijela ruža u nedoumici  Srce vene

Bijela ruža u nedoumici                                                            Srce vene

Proljetna zima  Buđenje prirode

Proljetna zima                                                                           Buđenje prirode

Ljetna čarolija   Izgubljeni horizonti

Ljetna čarolija                                                                             Izgubljeni horizonti

Marko Vešović – Uštap u vodi

 

Zvala se Milica. Otac joj doktor prava:
čim uđe na vrata – stane te propitivati.
To je bilo poslije drugih barikada u Sarajevu
na kojima su Srbi za rat se birikali.
To nisu bile barikade. Već birikade.

Na sastanak je došla s kosom moderno počešljanom:
kao u mačka Toma kad izađe iz eksplozije.
Zvuči ko da se zezam, ali njena frizura
istinski mi se sviđala. Ko i sve njeno, uostalom.
Njen parfem osobito. Rasipala je ulicom miris
ko junska lipa iz Vilsonovog šetališta.

Došla da raskine. Pa valjda vidim koja su vremena?
Ide sa svojim narodom. Šta dalje da se priča?
Skroz sam je razumio: utjerivanjem straha od Drugih
vođe su majstorski probudili u svakoj ptici nagon
da se svom jatu vrati.
I malokad se osjetiš toliko izlišnim
ko kad te voljena žena ostavi. Prosto neupotrebljiv
ko puška bez zatvarača. A svijet – sav od džombi.
Na zemlji izlokanoj stoji suvišan stvor.

Ponekad, u rovu, kad negdje lipa zamiriše,
sjetio bih se Nje. I njene rečenice: Nije ovo Sarajevo
više ono. I pitao se: bože, gdje li je sad? Šta radi?
I shvatio, postupno, da moja draga,
moja besmrtna ljubav zbog koje
htio sam i umrijeti, da ipak nije bila od punog drveta.
Nego od šperploče.

A ko zna, možda ni o kom, do ovog rata, nisam
saznao ništa važno. Prijašnji život sam prosto
prokunjao ko da je svijet bio čekaonica
na uskotračnoj pruzi, recimo u Ustiprači.
Rodiš se, i svoje prodrijemaš, a da nikad ne doznaš
kakav je ko pod kožom. Tek smak ti svijeta
objasni sve do kosti. U miru, truditi se
da bližnjeg upoznaš, isto je ko kad kušaš
mjesec u vodi kamenom pogoditi.










												

Bleki – Bella , čedo moje

 

 

Buran život Misao o srcu  Ona Sanja

 

Bella

čedo moje

boli me bol tvoja

neumoljivo

 

Bella

Dušo moja

pogledaj u srce moje

krvari u tebi

 

Bella

djevojčice krhka

duša moja  bolna je

nestaje sa tobom

Bella

dijete moje

ne plači molim te

dolaze dani lijepi plavetni

 

****

Divna i bolna  pjesma Franceske Gagnon

zaslužuje prevod

 

Bella

Je krhko dijete

Koje spava u  srcu  mom

izgubljena, razočarana

Usamljena  na otoku

Od svega želi pobjeći

 

Zbogom moji jecaji

U  bjesu života

Ostavljam dane

Koje  slamaju kožu

A udišu ljubav

 

Bella

To je dijete koje zagledano preko

Naših  skrivenih  želja

Od edenskih vrtova

Sa hiljadama čuda

Zaboravljenog  blaga

 

Odlazi od

Brodoloma i bura

Oh, moj život je tukao

Da ne  bi   umrla

I udisala ljubav

 

Zato smo zatvarale oči

Stajale moleći da nam naš Bog

Da  ključ

Nebeskih  tajni

Da oslobodimo  sve svoje snove

I dišemo ljubavju

 

Zašto slamamo naša srca

Bježanje i crtanje naših strahova

Daj mi ključ

I beskrajne zemlja

Da da dođem iznad oceana  i svijeta

 

Zato smo zatvarale oči

Stajale moleći da nam naš Bog

Da  ključ

Nebeskih  tajni

Da oslobodimo  sve svoje snove

 

Bella

To je krhka dijete

Koje spava u  srcu mom






												

Dogodilo se na današnji dan 13. Septembar / Rujan

 

Danas je Srijeda  13. septembar/rujan, 256. dan ive nenagodne 2023. godine. Do kraja godine ostalo je još 109  dana.

Dijelu našeg pučanstva je blagdan

Ugodni im praznici i njihovim komšijama. Praznici se u Bosni odvajkada slave zajednički.

Neki maloumnici su htjeli da to unište.

E pa neće moći.

Ne znaju na koga su se namjerili. Na Bosnu zemlju Božije milosti. A ona u svojoj milosti , snenosti i dobroti ima moćnog zaštitnika.

Boga sveopćeg dobročinitelja milostivog.

Silnoga i Moćnoga.

Zato radujte se i slavite Božije blagodati.

Svako dan je Božijom ljubavlju  milošću stvoren radi vas i radovanja.

 

Što bi poete rekle:

 

Samo je jedno Biće  uzvišeno i dostojno moilitve.

 

U prevodu:

Kleknite i molite se griješnici , odmah.

****

 

Hroničari  tvrde da se na današnji   dan dešavalo:

1506.- Umro italijanski slikar i graver Andrea Mantenja. Izradio veličanstvene freske u crkvi eremita u Padovi, srušenoj u Drugom svetskom ratu, i u dvorcu eremita u Mantovi.

1592.-Umro francuski pisac i filozof Mišel Ejkvem de Montenj, obnovitelj intelektualnog skepticizma i vesnik slobodne misli u 17. i 18. veku. Smatrao da je ljudski razum nemoćan u traženju istine i pravde, ali da je svaki čovek dužan da nađe izvesne norme u privatnom i javnom životu kako bi živeo razumno, svestan svojih opšteljudskih odgovornosti.

-Dobro bi to  bilo , kad bi ljudi htjeli biti svjesni svojih opšteljudskih odgovornosti. Ljudi ipak rađe žele biti svjesni svojih zlatnih rezervi i odgovornosti za prinjihovo pribavljanje.

1598.- Umro španski kralj Felip II. Predvodio zemlju u ratovima protiv Otomanskog carstva od 1571. do 1578. i protiv Engleske od 1588, okončanom 6 godina posle njegove smrti. Posle sloma njegove “Nepobedive armade” 1588. u bici sa engleskom mornaricom u Lamanšu, Španija nikad više nije bila svetska sila.

– Ali to ne znači da njihova inkvizicija u dosluhu sa Vatikanom nije nastavila pomor američkih starosjedioca, uzduž i popreko dva kontinenta.

1788.- Njujork proglašen prvom federalnom prestonicom SAD.

-Tako je počela priča o američkoj mafiji.

1804.-Vođa Prvog srpskog ustanka Đorđe Petrović Karađorđe u Rusiju uputio prvu ustaničku delegaciju da bi je zainteresovao za ustanak i tražio pomoć u oružju za borbu protiv Turaka. Prota Mateja Nenadović, Petar Čardaklija i Jovan Protić primljeni hladno na ruskom dvoru i rečeno im da Srbi mogu da se nadaju samo moralnoj pomoći.

1819.-Rođena nemačka pijanistkinja Klara Šuman, koncertnu karijeru počela u 9. godni, jedan od najvećih klavirskih majstora 19. veka.

-Nešto nam poznato prezima. Provjerili smo.Širom Evrope popularisala je djela Roberta Šumana (za koga se udala 1840), Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Johanesa Bramsa, Feliksa Mendelsona.

1842.-Aleksandar Karađorđević, sin vođe prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, proglašen za kneza Srbije pošto su ustavobranitelji proterali Mihaila Obrenovića.

1874.-Rođen austrijski kompozitor Arnold Šenberg, osnivač i teoretičar modernog muzičkog ekspresionizma, profesor muzičkih akademija u Beču, Berlinu, Bostonu i Los Anđelesu.

1882.-Posle ustanka koji je ugrozio planove Londona o korišćenju Sueckog kanala, Britanci porazili egipatsku vojsku kod Tel el Kebira u donjem Egiptu i nastavili osvajanje te zemlje i Sudana.

-Sada se ofucana svjetska animir dama koprca u blatu svoje prošlosti.

1894.- Rođen engleski pisac Džon Bojnton Pristli, autor dela koja se odlikuju vedrinom i humorom, ali i društvenim kritikom.

-Ako je kritika ocrniti kralja pri odlasku u toalet , onda je to vrhunac humora.

1905.-Rođena američka filmska glumica francuskog porekla Klodet Kolber, najčešće igrala u komedijama.

-Prlijepa nevina žena , mahom nevina djevojčica.

1913.-  Rođen je bh. književnik Ćamil Sijarić.

-Ćamil Sijarić (13. septembra 1913. Šipovice, Bijelo Polje – 6. decembar 1989. Sarajevo) je bio bosanski pisac, porijeklom iz crnogorskog dijela Sandžaka. Tema većine njegovih romana su ljudi i običaji iz regije Bihora a jedno od njegovih najpoznatijih djela, roman Bihorci je upravo nazvan prema stanovnicima te regije. Prevođen je na mnoge svjetske jezike uključujući engleski, ruski, njemački i francuski jezik.

1922.- U Al Aziziji u Libiji izmerena najviša temperatura u hladu, 58 stepeni.

1923.- U Španiji vlast prigrabio general Migel Primo de Rivera i uz blagoslov kralja Alfonsa Trinestog zaveo profašističku diktaturu kojom je privremeno ugušen revolucionarno-demokratski pokret.

-I neko će nam reći da ššpanska kruna nije dovela monstruma  Franka na vlast. To što se on osilio i odugovlačio sa vraćanjem vlasti je druga priča.

1933.-  Rođen je Duško Trifunović, bosanski  književnik, scenarist i tekstopisac.

-Duško Trifunović, književnik, pjesnik i televizijski autor, je rođen 13.9. 1933. godine u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Zasigurno jedan od najvećih književnika južnoslovenskih prostora sa dvadeset knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama.

Nije bio član sekcija, ni mladi pjesnik pionir.

1943.-. Narodnooslobodilački odbor za Istru donio je odluku o priključenju Istre matici Hrvatskoj.

1953.-Otvoren je fudbalski stadion Grbavica, na kojem domaće utakmice igra FK Željezničar. Stadion je izgrađen u “engleskom” stilu, bez atletske staze. Tokom postojanja stadion je renoviran i dograđen u tri navrata. Radovi su počeli 1949. u okviru radne akcije koju su pokrenuli članovi Radničkog Sportskog Društva Željezničar, a završeni su 13. septembra 1953. godine.

1955.- U Moskvi su završeni pregovori između Savezne Republike Njemačke i Sovjetskog Saveza, o granicama, o povratku 9.628 njemačkih zarobljenika, te o uspostavljanju diplomatskih odnosa.

-Istočna i Zapadna Njemačka nisu.

1971.-U napadu američke policije i Nacionalne garde, kojim je okončana petodnevna pobuna u njujorškom zatvoru “Atika”, poginuo 31 robijaš i 11 zatvorskih čuvara.

-Tako se brani teroristička sloboda.

1972.-Jedan od najboljih i najtrofejnijih bh. klubova, fudbalski klub “Željezničar”, nastupio je prvi put u svojoj historiji u najvećem klupskom natjecanju Evrope, tadašnjem Kupu šampiona, a današnjoj Ligi prvaka. Željezničar je igrao u Engleskoj, protiv ekipe Derby County-a.

 

1989.-Najveće ikad održane demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi u Kejptaunu predvodio nadbiskup Dezmond Tutu.

– Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1984., zatim Nagradu Albert Schweitzer za humanost 1986., Gandhijevu nagradu za mir 2005., Predsjedničku medalju slobode u 2009. godini i mnoge druge nagrade. Tutu je sastavio nekoliko knjiga svojih govora i izreka te je jedan od autora brojnih drugih knjiga. Pojavljivao se u brojnim tv-emisijama.

Dezmondov EPP je dobio punu podršku vatikana. Pogodite zašto?

1991.- SSSR i SAD se sporazumeli da obustave doturanje naoružanja zaraćenim stranama u Avganistanu.

-Satelitski snimci dokazuju suprotno. Narko kartelima / vlastima  i jedne i druge zemlje odgovara  ratni status kvo.

1992.-Umro američki filmski glumac Entoni Perkins.

-Psiho.

1993,. Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija u Vašingtonu potpisali mirovni sporazum.

-Ni prvi ni poslijednji put. Carevo novo ruho.

1995.-Grčka i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija u Njujorku potpisale sporazum o normalizaciji odnosa, priznavši se međusobno kao države, a Skoplje se obavezalo da promeni izgled državne zastave i zapiše u Ustav da nema teritorijalne pretenzije prema južnom susedu.

2000.-U Zagrebu uhapšen hrvatski general Ivan Andabek, blizak saradnik Mladena Naletilića Tute, optuženog za ratne zločine pred Haškim tribunalom. Andabek osumnjičen za ubistvo zamenika ministra unutrašnjih poslova FBiH Joze Leutara

2004.-Specijalno odjeljenje Tužilaštva BiH za organizovani kriminal i korupciju podiglo je optužnicu za ratni zločin protiv Abduladhima Maktufa, državljanina BiH iračkog porijekla, zbog otmice pet civila u Travniku 1993. godine. To je prvi predmet za ratne zločine pokrenut pred Sudom BiH.

-Jad i bijeda bosanskog pravosuđa. Pet godina zatvora za najteže zločine. Strah od otkrivanja narodbodavaca.

2010.-Međunarodni sud u Haagu počeo je sa saslušanjima vezanim za gruzijske optužbe protiv Rusije, za vrijeme rata 2008. godine.

– I ?


												

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 08 29

Biseri prethodnih dana

Prijeteće nebo  Usamljena lađa

Prijeteće nebo                                                              Usamljena lađa

Jesen i Modra rijeka  Sunce u raljama oblaka

Jesen i Modra rijeka                                                                          Sunce u raljama oblaka

Proljeće u oblacima 1  

Proljeće u 0blacima                                                       Zimsko talasanje

Skršeno srce  Naš đardin plače

Skršeno srce                                                                         Naš đardin plače

Okovana plavet  Plavetna bura

Okovana plavet                                                                 Plavetna bura

Jutro sa Blekijem – Milo moje ne hiti suzama

 

Svitanje nad mirisnom  dolinom

 

Poklanjajući mi ovu noć

koja briše prošlost

obasjanu budućnošću

u tragovima uspomena

postaješ svitanje

nad mirisnom dolinom

naših   života

brišući zaborav

 

Milo moje

ne hiti suzama

dan je tako nježan i snen

obasjan rastankom

a kajanja ni

jer i u neveri

sve milosne riječi  dunjalučke

udomljene u  ljubav i snove

rasuh vjetrom

i poklonih tvojoj čednosti