Dogodilo se na današnji dan 23. Septembar / Rujan

Danas je Subota 23. Septembar / Rujan 2023. godine, drugi dan jeseni, a 266 dan u godini.

Znači , ako nas abakus ne vara do kraja fodine je ostalo 99 dana. A to je opet, kako nam se čini manje od stojanke. Vala sve sitnije i sitnije.Aferim, eto nam uskoro i nove ljepotice.

Ne znamo što nam u ovom momentu pade Lepa Brena na um. Nije dobro. Ili jeste?

Nije dobro , ono najbitnije, sada se nećemo moći koncentrisati na tekst, već će nam misli bludjeti ka oblinama dana, pardom lijepe blondinke.

Joj kakva li je pusta.

Vala ko i svaka žena. Jer sve su one prelijepe. Valjalo se roditi samo zbog njih.

Od prvog dodire sa ženom vam se ukazuju vizije tog divnog bića. Od samog izlaska u ovaj dunjalučki sjaj , u kome je neprikosnoveni vladar ćula, a bome i duše, ta čarobna žena.

Zatim ide prvi poljubac i osmjeh, polaganje na bjelinu grudi…

Evo ne mremo ni pričat. Stislo nam se u grlu pri samoj pomisli.

I još nam kažu da nismo plačeni da sanjamo. Kako vam boni nije žao ne platiti za te predivne snove i tanane misli.

Joj, a jopet,  nekad nam se i ne radi. Kakve bolan plaća kada se o ženi snovi sniju. Ako treba mi ćemo platiti , samo nas pustite da na miru snijemo.

A bome i… O tom , potom. Nije zgodno sve odavati. Mere nam ko na zlo uzeti.

Ono Tišina i sni. A to je milina i lipo mi je.

Dobro , moramo reći ima tu i bola i tuge. Ali šta je to u srazu sa proživljenom ljubavlju i nježne dodire. Mala maca. A opet koliko smo voljeli te male mace.

Kako je nećeš voljeti tu divnu dušu – ženu. Bijelu damu ili gospođicu? A bome i djevojčicu , što da ne.

Čedne, mazne, lijepe, podatne , snovima nalik.

Mekaa kao kapljica rose.

Mirisna kao Krhka ruža.

Zanosna kao Labudica dok se uranja u ljubavne igre.

Nježna kao Krhko proljeće.

Obasjana kao lepršavi plam ljeta.

Urešena kao zlaćane jesenje boje.

Bijela i čedna kao zimski dan.

A istoričari i prepisivači kažu nama pišite o onome što je bilo.

Ko da će to pobjeći ili će se promijeniti.

Možemo mi i preskočiti ovo pisanje na današnji dan,i napisati ga sutra i promijeniti naslov u desilo se na jučerašnji dan. Ništa bitno.

Ipak da bi sanjali o ženama kad je nama ćeif ( a to znači uvijek) moramo koju kintu nabaciti , jer to nisu bilo kakvi snovi. To su najljepši snovi.

Čudesni.

A snima se obavezno uspijeva prizvati čedna žena u svaki prelijepi dan.

Zatim te žena iz snova, čarobnice, već umoran od čekanja, jednog dana ukradeš iz snova i glavu položiš na mramorne grudi.

Ah te nježne , bjelokosne grudi. Pa se gubiš u mirisima i uranjaš u plavetne oceane strasti i baildišš se. I sve nešto zahvaljuješ nebu:

-Koji li sam ja sretnik? Imao san se rašta i roditi.

Što bi poete rekle:

-Man'te šuplje priče. Radite nešto konkretno.

U prevodu:

-Ako ste blesavi gledajte ili pravite sapunice.

 

A sada posao , prepisujemo i po koju našu dodajemo:

U suštini ništa bitno…

 

A sada posao ( prepisujemo i pokuoju našu dodajemo):

 

64.- p.n.e Rodjen Cezar Oktavijan Avgust, usvojen sin Julija Cezara, prvi rimski car. Pošto je pobedio vojsku Marka Aurelija i Kleopatre kod Akcija 31. godine p.n.e, preuzeo svu vlast i zaveo nov oblik vladavine, principat, i ustanovio Pax Romana, mir u celom Rimskom carstvu. Njegova vladavina smatra se najsjajnijim periodom rimske istorije i naziva Avgustov ili Zlatni vek.

_Nama žao što je postao Car. Dokrajčio nam milosnicu Kleopatru. Vrlo surov čovjek , koji je po nekim začetnik ono što se zove  zapadan „ civilizacija“. Što bi rekao Gandi. Zapadna civilizacija? To je dobra ideja.

1719.-Lihtenštajn postao nezavisna kneževina u okviru Svetog rimskog carstva.

1817.-Španija i Velika Britanija potpisale sporazum o zabrani trgovine robljem.

-Aha , kako da ne! I dan danas se poštuje? Aha , kako da ne.

1819.- Rodjen francuski fizičar Arman Fizo, 1849. prvi izračunao brzinu svetlosti bez primene astronomskih proračuna.

– Ako je brzina svetjosti ta koja kažu da jeste., onda ih molim da izračunaju brzinu svejtlosti „veliko praska.Bojimo se da neće moći. Parametni se nešto ne slažu. Nesrazmjernost je pgromna.

1840.-Crnogorci na Mljetičku, na Durmitoru, ubili 80 turskih vojnika i muselima Smail-agu Čengića, koji je krenuo da skuplja harač. O tom dogadjaju hrvatski pesnik Ivan Mažuranić ispevao ep “Smrt Smail-age Čengića”.

1846.-Nemački astronom Johan Gotfrid Gale otkrio planetu Neptun.

– Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava. Nazvan po rimskom bogu mora, četvrti je najveći planet po promjeru i treći po masi koja je sedmanaest puta veća od Zemljine. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 AJ. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna.

1866.- Srpski knez Mihailo Obrenović i crnogorski knez Nikola I Petrović zaključili ugovor o zajedničkoj borbi za oslobodjenje od Turaka i ujedinjenje srpskih zemalja. Knez Nikola se obavezao da će se u slučaju ujedinjenja dve države odreći prestola u korist kneza Mihaila.

1870.- Umro francuski pisac Prosper Merime.

– Svojim mladenačkim ukusom za skandal i mistifikaciju kao i dandyjevskim ponašanjem ravno se nametnuo sredini oduševljenih romantičara, željnih povijsti i prošlosti. Čitav život izbjegavao je svakodnevnu realnost, tražeći egzotične note i prostore fatalne strasti, a značajno mjesto daje i fantastičnim elementima.

1914.-U prvom vazdušnom napadu na Nemačku britansko vazduhoplovstvo bombardovalo u Prvom svetskom ratu grad Diseldorf.

-I u drugom  opet taj Diseldorf.

1916.- Rodjen italijanski političar Aldo Moro, premijer Italije, lider Hrišćansko-demokratske stranke. Teroristička grupa “Crvene brigade” kidnapovala ga u martu 1978, a u maju ubijen.

-Aha  , Crvene brigade sa šmekom i potpisom Mafije.

1832.- Nedžd, Hedžas i više drugih oblasti koje je pod patronatom Velike Britanije na Arabijskom poluostrvu pripojila dinastija Saudita, ujedinilo se u državu Saudijska Arabija.

– A tamo vam je i sveta Beka.

1938.- Umro austrijski psihijatar Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize, posebno zaslužan za istraživanja nesvesnog.

-I uveo LSD  na velika vrata u u svijet konzumenata opijata. Ali ovaj je tada bio najrazorniji po mozak.

1956.- Velika Britanija i Francuska prepustile Savetu bezbednosti UN problem Sueckog kanala.

-Skupo ih koštao , a ofucana evropska i svejtska animir rospija Britabska kruna je pala na dno svijih vjekovnih prljavština.

1957.-Grčka odbacila zahtev Bukurešta da se Rumunija priključi Balkanskom savezu, koji su ugovorima 1953. u Ankari i 1954. na Bledu zaključile Jugoslavija, Grčka i Turska. Balkanski savez osnovan kao odgovor na vojni pritisak zemalja istočnog bloka na Jugoslaviju.

1973,.Huan Peron izabran treći put za predsednika Argentine. Njegova žena Izabela postala potpredsednik.

– Druga žena. A i prva Evita je bila značajniji faktor u vlasi od Izabele. Dakle Huan  je plesao po strunama žena. Jes da su strune i obline instrumenata biule prleijepe, ali  malo je previše popustljivosti.

1973.-Umro čileanski pisac i diplomata Pablo Neruda, jedan od najvećih pesnika Latinske Amerike i španskog jezika, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971.

-Pretpostavljamo da njegova smrt ima veze sa Pinočeovom strahovladom koja je počela desetak dana prije.

1987.- U Beogradu održana 8. sednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, na kojoj je došlo do prekretnice u idelogiji i politici srpskih komunista. U sukobu 2 frakcije pobedila tvrda struja tadašnjeg predsednika CK SK Srbije Slobodana Miloševića, nad umerenom politikom predsednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića.

-Pobijedila je fašistička genocidna struje na čelu sa monstruoznim Miloševoćem, Čosićem … i guslarskom akamdenijom SANU.

1991.- Armenija proglasila nezavisnost od SSSR.

-I druge sojuznice su.

1997.-Na mirovnim pregovorima u Severnoj Irskoj protestanski unionisti prvi put posle 75 godina razgovarali direktno s vodjama Šin Fejna, političkog krila Irske republikanske armije.

 

-pregovri su propali jert Velikoj zloglasnoj Britanskoj kruni to ne odgovara.

1998.-Savet bezbednosti UN doneo rezoluciju 1199 kojom se zahteva prekid vatre izmedju srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, preduzimanje mera za sprečavanje humanitarne katastrofe i nastavljenje pregovora o okončanju krize na Kosovu. Najavljene dalje akcije i dodatne mere ukoliko rezolucija ne bude poštovana.

-Kosovo je republika , ako niste znali.

2001.-SAD ukinule sankcije Indiji i Pakistanu, uvedene 1998, kada su te dve zemlje izvršile nuklearne probe.

– Ne znamo zašto ali mislimo da je to dobro. A šta to? Od SAD –  amerikanaca nikad dobra.


												

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 08 29

Autor

Hajro Šabanadžović

Plavet i balončići  Zaokruženi snovi

Plavet i balončići                                                        Zaokruženi snovi

Ožiljci  Snovi ko oblaci bijeli

Ožiljci                                                                           Snovi ko oblaci bijeli

Noćni horizont  Livada cvijetna

Noćni horizonti                                                           Livada cvijetna

Kiša proljetna  Bremeniti kjrajolik

Kiša proljetna                                                                             Bremeniti krajolik

Svjetlo i krhkost   Nebeski ružičnjak

Svjetlo i krhkost                                                              Nebeski ružičnjak

Pedro Salinas – Cujes li

Čuješ li kako traže stvarnost,
rasčupane, divlje,
one, sjene, što ih nas dvoje rađamo
u svom neizmjernom ležaju udaljenosti?
Već umorne od beskraja, od vremena
bez mjere, u tajnosti,
ranjene golemom čežnjom tvari,
njuše imena, granice, dane.
Više ne mogu
živjeti tako: na ivici
gdje nestaju sjene, u ništavilu  .
Pribij se, potrči sa mnom.
Pruži ruke, podaj im svoje tijelo.
Tragaćemo  za njih
boju, vrijeme, grudi, sunce.
Neka utihnu u tebi, budi njihova put.
Smirit će se njihova velika, nemirna pasija,
dok ih grčevito potiremo
međ našim tjelima,
gdje će naći hranu i smirajj.
Napokon će usnuti u našem snu
zagrljajem zagrljene. I tako,
kad se razdvojimo, kad se budemo hranili
samo sjenama, izdaleka,
one,
konačno će imati sjećanja, i prošlost
od mesa i kosti,
i vrijeme njihova života u nama.
a njihov tjeskobni san
sejna ponovno će značiti povratak
u ovu tjelesnost, smrtnu i ružičastu,
gdje ljubav stvara svoju vječnost.

pB

Aleksandar Sergejevič Puškin – Exegi monumentum

 

Podigoh spomenik što nije rukom tvoren,

Nece mu prilaze zaboraviti puk.

Celom se ponosnim uzneo nepokoren

Nad Aleksandrov ratni luk.

 

Ne, smrti nisam plen; moj duh sa lirom svetom

Van sudbe sveg što mre, nadživece mi prah.

Slavan cu ostati dok traje sa planetom

Bar jednog pesnika dah.

 

O meni Rusijom živ glas pronece ljudi,

Pomenuce me svud naroda njenih krug –

Slovena gordi sin, i Tunguz divlje cudi,

Finac i Kalmik, stepa drug.

 

Dugo cu biti drag i mio svome rodu:

Lirom sam bodrio svih dobrih težnji glas,

U veku okrutnom opevao slobodu,

Za sužnje uvek zvao spas.

 

Najvišu zapovest o, muzo, verno sledi –

Hvala i kletva spokojno slušaj zbor,

Ne traži lovore, pred uvredom ne bledi,

I sa glupakom mani spor.

 










												

Bosna zemlja Božije milosti – Pred ponoćna galerija

Autor

Hajro Šabanadžović

izblijedjeli-zapisi  Vilinski đardini I

Izblijedjeli zapisi                                                               Vilinski đardini

plavetna-dolina-iplavetna-dolina-ii

Plavetna dolina

Miris ženskog tijela   Krhke kapljice

Miris ženskog tijela                                                                 Krhke kapljice

Mjesečeva romansa  Most nad plavetnom provalijom

Mjesečeva romansa                                                         Most nad plavetnom provalijom

Ljubav plamti 1  More Ljubav i pjesma

Ljubav plamti                                                                More , ljubav i pjesma

Nesporazum stađuna  Ugodni zimski krajolik

Nesporazum stađuna                                                             Ugodni zimski krajolik

Poderano jedro  Pauk u ribizlima

Poderano jedro                                                                       Pauk u ribizlama

Ona sa cvijećem u kosi Život je opsjena

Ona sa cvijećem u kosi                                                      Život je opsjena

Dobriša Cesarić – Pjesma o tišini

 

Ona se uvijek javi kad zanoća.
U večernjici svako veče sija.
U tami bdije, u lišću ćarlija,
A njena sestra zove se Samoća.

Ne laže nikad. Ne osvaja zvukom.
Blagoću ima stare mame.
Ko dobar drug je; zagrli te rukom
I punim smisla govori ti mukom,
Ili ti ruku položi na rame.

Ako ti srce sija od vedrine,
Milinom svojom ona je uveća,
Ako je tamno, teret s njega skine,
I otvara mu vidik u dubine.
I katkad u njem zatreperi sreća.










												

Jesenja čarolija

Jesenja milina

Ponekad nas , malo češće nego smijemo to sebi dozvoliti, ljudi zadeveraju nekim svojim izjavama.

Evo , na primer mnogi kažu da ne vole jesen.

Kako ga boni nećete voljeti ?

Ili bilo koje godišnje doba!

Prvo, iz ličnih razloga.

Četvrtina svakog života obitava u jeseni. To nama znači ne voljeti sebe za svo to ljepotom bogato vrijeme.

Da malo zraknemu tu ljepoticu ,

JESEN

Prelijepo, umilno , zlaćano godišnje doba –

Nećemo ga prljati uobičajenim osvrtima na insane ili hajvane. ne zaslužuje to.

Rijeke kola , pretrpane nasušnim , životu prijeko potrebnih bogatstava slijeva se u domove potrebitih. Poslije će doći i do većine insama , čak i do domova koji ne vole jesen.

Svi volimo slatko i slano , i ono što manje volimo. Moramo da jedemo.

Godišnja doba se pobrinu da se ostvare Milodarja Boga Milostivog, a jesen je konačnica njihovog djelovanja.

Jesen je ugodna i blaga. Titrava i uzbibana. Prelijepa. Pada lišće zlatno, sve se stapa sa zalazećim suncem u jedan nestvarni kolorit koji nas opija i zavodi. Boje pripisujemo magiji , Te , nestvarne čarobnice Žene i poželimo da se nikad ne mjenjaju. Ni žene , ni te jesenje boje . Da uvijek nose radost našim srcima .

Zamjerka jeseni je da nosi kišu i tmurne, nešto hladnije dane.

Šta će tek reći kada dođe bjelina snene zime.

Kiša. Kapljica . Svaka kap je jedan život. Jedna radost. Ljubav.

A ta ljepota , to milodarje ne može nastati iz vedra neba. Moraju se stvoriti ti, plodonosni, budućim životom obilni oblaci. I oni su radi ljudi, kao i sve na ovom dunjaluku i univerzumu.

Ako dobro brojite, kiša i tmurni oblaci su samo povremeni . Mnogo je više jesenjih dana obasjanih suncem nego vlagom.

Hladnije. Šta to znači?

Da li je to radi oblačenja koje krpice više?

Ne , mile naše. Nije.

Domovi su puni jesenjeg obilja, ljudi su sitiji i usporeniji. Ali nije vrijeme za pripremanje uslova za zimski san. Za spavanje,To nije za insane. Njima je nanijećeno ono najljepše. Vrijeme je za ljubav.

Milostiv je odredio da uvijek bude vrijeme za ljubav. I svako godiišnje doba ima svoj način da nas zavede i uputi na ljubav.

Jesen to čini raskošem boja i plodova, kišom i hladnijim vremenom.

Tada poželite da imate nekoga, da se stisnete uz nju, zagrlite , milujete , mazite. I još svašta nešto. To svašta nešto ostavljamo u privatnosti domova. Toplih od jeseni i ljubavi. Možda blagorodne jesenje noći ( a bome i dani) doneseu nove plodove, koji će u naše domove unijeti ciku i vrisku, i radovati nas krož život.

Mi se nisamo ni dotakli jeseni i njenih milodarja , a moramo prekinuti, da bi mogli uživati u jeseni kako dolikuje našim ljubama.

Molimo vas , nastavite razmišljati o jesenjoj ljepoti i darovima tamo gdje mi stadosmo.


												

Bleki – Sjeti se , dame biraju

Bijaše to novi početak

obično snijem

sjećaš se rečem

ovaj san ne ide tako

obrnut ćemo ga

dame biraju

Ti pružaš desnu ruku

( recimo ) od straha

ja prihvatim lijevom

od srca

ruka u ruci

tako nas učila Marina C.

duša uzdrhtala

i onda tvoje lijeva ruka

o’ od srca

na mom ramenu desnom

šta ću nemam izbora

moram dame biraju

a tijela blude


moja desna ruka

ona izdajnička

na tvojim leđima iza srca

stojimo

malo nervozni

prvi je dodir

čekamo muziku

čujemo je

tango za Evoru

Zakoračimo


i…


Zaboravih

dame biraju …








												

Tatjana Lukić – Strah – od ravnice

 

II

 

prije nego je glasno izustim

moram razvlačiti s usne na usnu

riječ

 

da joj drhtaj osjetim

korijenje da joj presiječem

nikne li slabašnog jeka

 

da je se same najprije nasitimžkad posluša meži izleže se

jeidno preda mnom pitoma i smjerna

 

da joj usnom blagosiljam znanje

 

prohtjev moj

nad rječju mojom

i šapatom

nikada nije dopuštala ravnica

 

poslije njenih pohoda

duboke brazde-rane

usne su ostale

 

neću joj se vratiti ni koraknuti

dok je svu ne prekriju suncokreti

dok se ne bud eu šta imala zalijetati riječ

kad joj volje bude

i jek mi vraćati