Ah ti tvoga tijela vali
da su samo istinu znali
da doći će galebova dani
suzama sa dlana prizivani
Ma pusti stih u rimi vazduha
jednostavno odiš na raspeće
onog babljeg ljeta u proljeće
zarobljena u plimi neposluha
zaiskriš oči crne oči lažne
čak i prolivene čaše vina
iz kojih osmijeh polako gasne
nudi gorčinu slasti pelina
u ovoj noći uzdrhtalih očaja
poslijendji krici našeg sjaja
nose nam u zagrljaj novi dan
a odimo sahranjivati naš san
Ne dam nikom’ da te dira
ne dam nikom’ duso moja, tugo
kad bih mog'o da te vratim
kad bih mog'o eh, da biram
ja bih opet bio sa tobom
(2x)
Ref.
Nemam cemu da se radujem
samo vinu, kad se napijem
srce stane, kad se seca
sad znam sta je to
jednom im'o, onda nemao
Sta sam hteo, imao sam
svud’ sam bio, duso moja, tugo
prevarih se, poverovah
sada vise niceg nemam
nista vise nije ostalo
Ref.
Jesenja maglica
Noć milosti i sna
Vječna ljubav
Zvuk tišine
ledeni svijet
Rajske dveri
Osluškujući zvuk saksofona zarobljenog tišinom maglicama beskraja a jesenjom tugom stere kišni asvalt uspomena oplemenjenom od boli ljepotom tvojom zaustavi vrijeme Slobodom u očima usnula lebdiš na valima nebeskih oceana kradući muziku čežnje i plima meni sretniku snova rastanaka i boja milujući me mirisom djevičanskih ljubičica ja Konj pognute glave talasajući tango se sudbom oplakujem onu krhku noć kad skršilo se nebo tvoje a dvije crne zmije iz očiju boje ljubavi i snova kliznule na srce moje dračom i tugom milujući merhuma rođenog tvojom nutrinom da krvlju da mesom da jecajem bez kože bez kostiju bez suza tonem ka razmeđi ledenih svijetova vječne ljubavi domu svome
Za mrvu ljubavi
nismo svi rodjeni
brodovi srece odlaze,
odlaze da se ne vrate
Neka se drugi raduju
neka me nocas ne oplakuju
jer cemu zivot, cemu sve
kad srece nema za mene
Jos jedna evo pada noc
mladosti moja, zbogom, moram poc
visoko medju zvijezdama
da nadjem mir, da nadjem sna
gdje ljubav moja pociva
Za mrvu ljubavi
nismo svi rodjeni
godine srecu odnose
odnose al je ne vrate
Neka se drugi raduju…
Sjeti se Barbara
Bez prestanka je kišilo nad Brestom toga dana
A ti si hodala nasmijana
Prokisla radosna očarana
Pod kišom
Sjeti se Barbara
Bez prestanka je kišilo nad Brestom
A ja sam te sreo u ulici Sijama
Smješila si se
I ja sam se smješio
Sjeti se Barbara
Ti koju nisam poznavao
Ti koja me nisi poznavala
Sjeti se
Sjeti se toga dana
Ne zaboravi
Neki čovjek je stajao u trijemu i
Viknuo tvoje ime
Barbara
A ti si po kiši k njemu potrčala
Radosna prokisla očarana
U njegov zagrljaj pala
Sjeti se toga Barbara
I ne ljuti se što ti govorim Ti
Ja kažem ti svima koje volim
Čak i onima koje sam jednom vidio
Ja kažem ti onima koji se vole
Čak i onima koje nisam upoznao.
Sjeti se Barbara
Ne zaboravi
Tu kišu mudru i sretnu
Na svome licu sretnom
Nad ovim gradom sretnim
Tu kišu iznad mora
Iznad arsenala
Tu kišu što je pala na brod iz Cesana
O Barbara
Rat je svinjarija velika
Što je sa sobom sada
Pod kišom kanonada ognja
Krvi i čelika
A onaj koji te je grlio
Zaljubljeno
Je li umro nestao ili još uvjek živi
O Barbara
Bez prestanka kiši nad Brestom
Jednako kao i tada
Ali to nije isto i sve je srušeno
To su korotne kiše, strašne i neutješne
To nije oluja više od ognja,
krvi i čelika
To su naprosto oblaci
Što kao pseta crkavaju
Kao pseta što nestaju
U mlazu vode nad Brestom
Da trunu negdje daleko
daleko, daleko od Bresta
Od koga ništa ne osta.
Barbara , Barbara
Danas je Petak , 22. mart/ožujak, 2024. godine.
Dani furaju ko ludi.
Stoja će za koji čas. Za sada je omjer 81 / 285 .
A opet dani promiču kako kome.Nekome brzo, nekome nikako.
Eto prođe šest godina i jedan dan od presude krvoloku iz durmitorskih vukojebina.
Recimo ima ta jedna pogan, taj jedan počković koji je sebe i ženu mu Ljiljanu Zelen po njemu još i Karadžić znanu,činjenično i faktički u krevetu urnisao čitav život, a ona mu se čitav ,vanrobijaški život svetila štiklom po glavi.
Šta mu znamo, možda je njena štikla dohakala ono malo uma što je imao, ako ga je ikad imao.
Njemu će dani militi kao pužu natovarenom kućicama punim duhova.
Sinoć je kažu pouzdani izvori probdio, kao i mnoge noći prije. I ponovo se vas ubarabatio.
Aveti ubijenih i poklanih se nastanili u njegovoj ćeliji.
Dežuraju s njim. Da im ne pobjegne. I mole se da dugo dugo poživi.
Hoće pogan , zna pobjeći i sakriti se.
Sada više nema kud . Sve adute zemaljske je istrošio.
Jedino se može nadati brzoj selidbi u paklene vatre, svojim koljačkim mentorima Slobodanu Miloševiću , Franji Tuđmanu i Adolfu Hitleru u zagrljaj. Al’ Suđaje su neumitne. Odredile mu da dugo dugo poživi. Daleko , u čamorinji i zaboravljen od svih .
Što bi poete rekle:
-Pogan do pogana se u pržunu na ražnju za vjek vjekova okretala.
U prevodu:
-Pakao je ogroman i vječan Neka se budući stanari ne otimaju za slobodna mjesta. Svi će biti ugošćeni i smješteni na način dostojan zla ,neljudi i pogana.
Da sve ovo preživim
osim stihova
pomoglo mi je desetak-petnaest ljudi,
običnih,
svetih ljudi srajeva,
koje do rata jedva da sam i poznavao.
Danas je Petak, 22. mart/ožujak, 2024. godine.
Dani furaju ko ludi.
Stoja će za koji čas. Za sada je omjer 81 / 285 .
A opet dani promiču kako kome.Nekome brzo, nekome nikako.
Eto prođe šest godina i jedan dan od presude krvoloku iz durmitorskih vukojebina.
Recimo ima ta jedna pogan, taj jedan počković koji je sebe i ženu mu Ljiljanu Zelen po njemu još i Karadžić znanu,činjenično i faktički u krevetu urnisao čitav život, a ona mu se čitav ,vanrobijaški život svetila štiklom po glavi.
Šta mu znamo, možda je njena štikla dohakala ono malo uma što je imao, ako ga je ikad imao.
Njemu će dani militi kao pužu natovarenom kućicama punim duhova.
Sinoć je kažu pouzdani izvori probdio, kao i mnoge noći prije. I ponovo se vas ubarabatio.
Aveti ubijenih i poklanih se nastanili u njegovoj ćeliji.
Dežuraju s njim. Da im ne pobjegne. I mole se da dugo dugo poživi.
Hoće pogan , zna pobjeći i sakriti se.
Sada više nema kud . Sve adute zemaljske je istrošio.
Jedino se može nadati brzoj selidbi u paklene vatre, svojim koljačkim mentorima Slobodanu Miloševiću , Franji Tuđmanu i Adolfu Hitleru u zagrljaj. Al’ Suđaje su neumitne. Odredile mu da dugo dugo poživi. Daleko , u čamorinji i zaboravljen od svih .
Što bi poete rekle:
-Pogan do pogana se u pržunu na ražnju za vjek vjekova okretala.
U prevodu:
-Pakao je ogroman i vječan Neka se budući stanari ne otimaju za slobodna mjesta. Svi će biti ugošćeni i smješteni na način dostojan zla ,neljudi i pogana.
A u proletjelim vijekovima se bivalo:
238.- Gordijan I i njegov sin Gordijan II proglašeni u Kartagini za careve protiv legitimnog cara Maksimina I Tračanina.
1312.- Papa Klement V ukinuo francuski monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.
Dok bijasu dobri li bijahu. Kaže crkva i sa Francuskim kraljevima ih pokla.Ne bez motiva.Pokupiše im ogormna bogastva koja su teplari pljačkom i krvlju otimali.
1589.- Rođen je flamanski slikar Anthonis van Dyck, istaknuti predstavnik Flamanske slikarske škole, na koga je snažno utjecao Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao u Italiju, pa u Francusku, a u London je došao 1632. i postao dvorski slikar kralja Čarlsa Prvog i portretista engleskog visokog društva. Njegove religiozne kompozicije osrednje su vrijednosti, ali se proslavio portretima, koje odlikuje plemenitost izraza, suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza.
1622.- Indijanci ubili oko 350 belih naseljenika u Virdžiniji, što se smatra prvim indijanskim masakrom evropskih kolonista u Severnoj Americi.
Bili su naoružani lukovima i kopljima i sa tri kubure.Ti ih koštalo tzv.Istrage Indijanaca.
1687.- Umro je francuski kompozitor, violinista, dirigent, pjevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porijekla Žan Batist Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima, arijama i scenskim efektima.Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje. Dok je početkom 1687. dirigovao “Te deum” za oporavak bolesnog kralja Luja Četrnaestog, ozlijedio se dugim dirigentskim štapom i rana se pretvorila u smrtonosnu gangrenu. Djela: opere “Tezej”, “Persej”, “Kadmis i Hermiona”, “Alsesta”, “Psiha”, “Amadis od Galije”, “Asmida”, Asis i Galateja”, “Prozefina”, “Feton”, komedije-baleti “Ženidba na silu”, “Žorž Dandin”, “Gospodin od Pursonjaka”, “Građanin-plemić”, crkvene kompozicije “Te deum”, “De profundis”, “Mizerere”.
1794.- Kongres SAD-a usvojio je zakon kojim je američkim brodovima zabranjen prevoz robova iz Afrike u Ameriku.
Kongres nije rekao, ali se podrazumjevalo , da neamerički brodovi sasvim legalno mogu prevoziti lancima okovane robove i SAD .
1797.- Rođen je pruski kralj i njemački car Vilhelm Prvi Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da “krvlju i gvožđem” ujedini Njemačku. Na pruskom prijestolu bio je od 1861., a 1871. je postao prvi car novostvorenog Njemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nijemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864., porazili Austriju 1866., a u francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. “Izuzetni zakon”, kojim je socijalistički pokret u Njemačkoj stavljen van zakona.
1832.-Umro je Johann Wolfgang von Goethe (28.8. 1749. – 22.3.1832.) je njemački književnik, filozof i naučnik. U svojoj mladosti se priključio književnom Sturm und Drang pokretu i sa svojim romanom Jadi mladog Vertera te dramom Faust pomogao njemačkoj i evropskoj književnosti da iz neo-klasicizma prijeđe u romantizam. Poznat je i po svojim dostignućima na polju fizike i biologije koja će poslije poslužiti kao inspiracija za Darwinovu teoriju evolucije.
Djela: romani “Faust”, “Vilhelm Majster”, “Jadi mladog Vertera”, “Izbor po srodnosti”, drame “Gec od Birlinhema”, “Egmont”, “Ifigenija na Tauridi”, “Torkvato Taso”, tragedije “Klaviho”, “Vanbračna kći”, ep “Herman i Doroteja”, putopis “Putovanje po Italiji”, autobiografsko djelo “Iz mog života”, poezija “Marijenbadska elegija”, “Rimske elegije”, “Zapadno-istočni divan”, epigrami “Ksenije”, optičko djelo “Teorija boja”.
Bio je svestrani ubleha koji je pomogao da neuki imbecili skontaju da su ljude napravili majmuni. Majmuni se davno odrekli srodstva sa majmunolikih ljudima, iako neke njihovwe vrste zagovaraju teoriju da su majmuni postali od ljudi.
1848.- Pobunjena Venecija proglasila je nezavisnost od Austrije.
1859.- Rođen je Josip Vancaš (Sopron, 22. mart 1859. – Zagreb, 15. decembar 1932.) je poznati arhitekta.Josip Vancaš studirao je na Visokoj tehničkoj školi u Beču 1876-81 a u oktobru 1882. seupisuje na Arhitektonski odjel Akademije likovnih umjetnosti gdje se kod Friedricha Schmidta posvetio studiju gotike. Schmidt je na tom polju bio najpozvaniji autoritet.Na poziv bosanske vlade dolazi 1883. u Sarajevo, gdje je proveo najveći dio života i bio vodeća ličnost u arhitekturi. Proučavao je bosansko narodno graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih karakterističnih elemenata ostvariti “bosanski stil”. Bio je neobično produktivan. Za vrijeme djelatnosti u Bosni 1883.-1921. sagradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka,10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, 6 hotela i kafana i izveo niz pregradnja.Kao zastupnik u bosansko-hercegovačkom saboru podnio je 1911. rezoluciju o zaštiti spomenika kulture u Bosni i Hercegovi. Josip Vancaš uradio je projekat za izgradnju Katedrale u Sarajevu kombinujući elemente romanike i gotike, i tako stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekat izdvaja od ostalih te vrste.
1876.-Rođen je pisac Borisav Stanković, slikar prolaznosti života i ljudske tragike i dubok analitičar političkih i psiholoških procesa u srpskom društvu, uzdrmanom socijalnim suprotnostima. Pisao je o Vranju i jugu Srbije, raslojavanju i degeneraciji starih trgovačkih porodica, talasu promjena u gradskom životu, moralu žitelja rodnog grada i patrijarhalnoj atmosferi, potčinjenosti pojedinca svemoćnom sudu čaršije. Sjajan poznavalac ponora ljudske duše, naročito je rado slikao likove kojima potpuno gospodare strast i dert, dovodeći ih u žestok sukob s moralnim nazorima male sredine. Djela: knjige pripovijedaka “Iz starog jevanđelja”, “Stari dani”, drame “Koštana”, “Tašana”, roman “Nečista krv”, memoari “Pod okupacijom”.
1895.- Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer u Parizu prvi put su demonstrirali pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.
1904.-U londonskom listu “Daily Illustrated Mirror” na nsslovnoj stranici objavljena prva novinska fotografija u boji.
1917.- SAD, poslije pobjede Februarske revolucije u Rusiji, prve su priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog.
Kada su vidjeli da komunizam uzima maha,SAD su okrenule ploču.Priklonile su se ujedninjenom zapadno-evropskom frontu da unište SSSR.Sedamdeset i četiri godine se neprestano rovarilo i devastiralo dostignuća SSSR.Tek uz pomoć ruskih oligarha i mafije su uspjeli razbiti SSSR.Sada svi zajedno suvereno vladaju svijetom.
1919.- Letom između Pariza i Brisela, jednom sedmično, uspostavljena prva avionska međunarodna linija u svetu.
1923.- Rođen francuski glumac i pantomimičar Marsel Marso, koji je obnovio umetnost pantomime. Poznat po svom “Bipu”, modernizovanom Pjerou iz tradiconalne komedije.
1933.- Otvoren je prvi nacistički koncentracioni logor Dachau, u Njemačkoj, u kojem je bilo smješteno preko 200.000 zatvorenika.
Takvih logora je bilo 2.000. I oni nama 11 miliona ubijenih logoraša za 12 godina.
Mi njima :
2.000 X 10 ( ubijenih logoraša dnevno) X 4 ( ratne godine ili 1461 dan ) =
29.000.000 ubijenih logoraša. Ostale godine vi skontajte.
Friziranje gospodo, friziranje.
1945.- Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija u Kairu su osnovali Arapsku ligu.
1948.- Rođen kompozitor Endrju Lojd Veber, koji se proslavio mjuziklima “Isus Hristos superstar”, “Evita”, “Mačke” i “Fantom iz opere”.
1950.- Rođen je Goran Bregović, bosanskohercegovački kompozitor rock i etno-pop muzike i osnivač Bijelog dugmeta. Bijelo dugme je sigurno najpopularniji i jedan od najutjecajnijih rock sastava svih vremena na prostoru bivše Jugoslavije. U petnaest godina rada objavili su devet studijskih, tri koncertna albuma i mnogobrojna kompilacijska izdanja.
Največi muzički pozajmljivač, neko tvrdi i kradljivac sa prostora Balkana i šire, koji je skupo naplaćivao svoje poskočice.
1979.- Irski teroristi u Hagu ubili britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa.
1980.-Najviša indijska nagrada “Dragulj Indije” uručena misionarki Majci Terezi.
1991.- Irak oslobodio 1.150 Kuvajćana zarobljenih tokom Zalivskog rata i zatražio ubrzanje puštanja na slobodu 60.000 zarobljenih Iračana.
To se u matematici zovu obrnute proporcije. Htjenja i posljedice.
1992.- Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji ubedljivo pobedila Demokratska partija, čime je okončana vladavina komunista i njihovih naslednika.
Mafija je mrtva,živjela mafija.
1996.- Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio tri bosanska muslimana i jednog bosanskog Hrvata za ubistva, torture i zlostavljanje Srba 1992. u logoru “Čelebići” kod Konjica, što su bile prve optužnice za zločine nad Srbima počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
2001.- Savjet bezbjednosti UN-a jednoglasno je usvojio Rezoluciju 1345 kojom se oštro osuđuje nasilje albanskih ekstremista u Makedoniji.
2001.-U 91. godini umro američki crtač Vilijam Hana, koji je s Džozefom Barberom stvorio Toma i Džerija, junake crtanih filmova, koji su uz “Kamenka i Kremenka”, “Medveda Jogija” i niz drugih animiranih filmova, autorima doneli sedam “Oskara”.
2001.-SAD donele odluku o proterivanju oko 50 ruskih diplomata pod sumnjom da su se bavili špijunažom. Rusija uzvratila proterivanjem četvorice američkih diplomata.
2002.-Vrhovni sud Velike Britanije uvažio molbu jedne žene i dozvolio da aparati koji je održavaju u životu budu isključeni, čime je prvi put u Engleskoj izvršena
2004.- Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji koji predviđa spajanje postojećih obavještajnih službi entiteta.
2004.-U Mostaru je izvršena primopredaja međunarodnog aerodroma Mostar, koji je iz nadležnosti SFOR-a prešao u nadležnost grada Mostara i Federalne direkcije za civilno vazduhoplovstvo.
2004.- Umro je Slobodan “Bodo” Kovačević, bosanskohercegovački gitarista. Karijeru je započeo u sarajevskom bendu “Lutalice”. Sredinom šezdesetih godina pridružio se “Indexima”. Bodo Kovačević je bio najplodniji autor u Indexima, potpisujući mnoge od njihovih najznačajnijih pjesama, odnosno kompozitor, aranžer i producent koji je grupu vukao prema stalnim eksperimentima. Najslavije muzičke teme Indexa potpisao je upravo Bodo Kovačević samostalno (Plima, Negdje na kraju u zatišju, Modra rijeka) ili u saradnji s Fadilom Redžićem (Balada, Svijet u kome živim). Remek djelo Indexa, konceptualni album Modra rijeka iz 1978. godine zamisao je Slobodana Kovačevića, koji je i autor gotovo svih tema na albumu. Svirao je gitare i učestvovao u aranžiranju prvog i jednog od najboljih, po mnogima zapravo i najboljeg albuma Josipe Lisac, “Dnevnik jedne ljubavi” iz 1973. godine, komponirao muzičke teme za ceremoniju ZOI Sarajevo ‘84, surađivao je sa Esadom Arnautalićem na njegovom projektu “Muzika raspoloženja”, napisao muziku za predstavu “Mandragola” Kamernog teatra 55 u Sarajevu i “Posljednja potraga za zlatom” Narodnog pozorišta Sarajevo, a u posljednje dvije godine života bio je muzički producent BH Eurosonga.
2006.- Baskijska sepratistička organizacija ETA proglasila je stalni prekid vatre.