Da li si mogla da zaboravis
da je tvoja ruka nekad u mojoj lezala,
i da se neizmerna radost
iz tvoje ruke u moju,
s mojih usana na tvoje prelila,
i da je tvoja kosa plava
citavo jedno kratko proljece
ogrtac srece mojoj ljubavi bila,
i da je ovaj svijet, nekada mirisan i raspjevan,
sada siv i umoran,
bez ljubavnih oluja
i nasih malih ludosti?
Zlo koje jedno drugom nanosimo
vrijeme brise i srce zaboravlja;
ali casovi srece ostaju,
njihov je sjaj u nama.
Mali prilog, o bosansko hercegovačkim katolicima Bošnjacima, koji nas vodi do nedjeljivosti bosanskog bića i opstojnosti Bosne i Hercegovine.
Istina se ne može sakriti!
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu je jedan najčuvenijih Božijih hramova u Bosni i Hercegovini i šir.
Slijedom proviđenja u sebi nosi Božije svjedočanstvo.
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu
Početak gradnje urezan je Temeljni kamen :
A D MDCCCLXXXIV 20. XI.
U luku poviše ulaznih vrata u kamenu je zapisan kronogram:
„ZA PAPE LEONA XIII, ZA CARA I KRALJA FRANJE JOSIPA I., ZA MINISTRA BENJ. PL. KALLAYA, ZA POGLAVICE ZEMLJE IV. BARUNA APPELA, ZA NADBISKUPA Dra STADLERA, BJE OVA CRKVA SAGRAĐENA PO ARHITEKTU JOS. PL. VANCAŠUU, DNE 14. RUJNA 1889. POSVEĆENA”
O katedrali , gradnji,njenoj ljepoti , tradiciji i njenim graditeljima naći ćete mnogo materijala , zapisa , dokumenata , impresija, fotografija u medijima, Google,vikipediji itd.
O onome što je nama zapalo za oko , što nas brine i što nas boli nigdje ni riječi.
Tabu tema!
Srušila bi novokomponovane nacionalističke mitove.
Krenimo redom:
Vitraž I u katedrali Srca Isusova u Sarajevu , 1887.
U prvom prozoru do oltara Bezgrješnog Začeća prikazani su sv. Ivan Krstitelj i sv. Ilija, dar
Katolika Bošnjaka Grada Sarajeva.
KATOLICI HERCEGOVCI GRADA MOSTARA 1887
Vitraži II i III u katedrali Srca Isusova u Sarajevu , 1887.
U prvom prozoru istočne lađe, do oltara Svete Braće, prikazani su sv. Franjo Asiški i sv. Juraj, dar Katolika Hercegovaca grada Mostara.
U istočnoj sporednoj lađi nalazi se oltar svete braće Ćirila i Metoda
(No, danas nećemo širiti temu o bosanskoj humanosti , otvorenosti ,univerzalnosti i sveobuhvatnosti.)
Svi vitraži u Katedrali su završeni 1887. godine . Ima ih mnogo kao i darovaoca.
Ima mnogo imena , hriščanskih svetaca , lokalnih i religijskih odrednica i opredeljenja .
Pominju se papa Leon XIII, car Franjo Josip , ministar Kalay…
Primjećujete li nešto , za današnje pojmove , reklo bi se , neobično ?
Predstavljeni vitraži su pokloni : KATOLICI BOŠNJACI GRADA SARAJEVO I KATOLICI HERCEGOVCI GRADA MOSTARA.
Sasvim normalno , bilo je to vrijeme vladavine Austro-Ugara i Vatikana na ovim prostorima .
Oni nisu morali , niti smjeli da lažu u Božijem hramu.
Znaju , Bog je Jedan i Svjedok svemu.
Crkva je posvećena i otvorena za bošnjačko pučanstvo 1889.
Dakle , 1887. godine u Sarajevu i Hercegovini/ Mostaru su živjeli Katolici Bošnjaci.
Ni Austrogarska država , ni Vatikan , ni graditelji , ni pučanstvo ne pominju Hrvate.
Sasvim logično .
Tada , u Bosni i Hercegovini nije bilo Hrvata .
Nije bilo ni Srba.
Nije ih bilo za života Cara Franje Josipa I , koji je umro 1916.
U Bosni i Hercegovini su uvijek živjeli Bosanci/Bošnjaci bogumilskog svjetonazora , da bi vijekovima potom , dolaskom Turaka , polako počelo da se vrši raslojavanje stanovništa na pripadnike rimokatoličke, pravoslavne i islamske vjere.
1918 . godine stvaranjem hegemonističke Kraljevine Srba Hrvata Slovenaca počinju velikosrpske i velikohrvatske nacionalističko-šovinističke pretenzije na teritorij Bosne i Hercegovine.
I zamislite odjednom , preko noći, dekretom svi bosanskohercegovački katolici bivaju proglašeni Hrvatima , a svi bosanskohercegovački pravoslavci Srbima. Kontinuitet raslojavanja je nastavljen pod komunistima.
Završni udarac , nož u leđa Bosni i njenoj opstojnosti je pokušala udariti fašističko zločinačka udružena neman Franjo Tuđman- Slobodan Milošević.
Njima na ruku se glatko pridružila udbaško-fašistička klika okupljena oko ostarjelih , osuđivanih robijaša proustaških Mladih muslimana .
Izdajice bosanskog bića i bosanske opstojnosti , megalomanski i naučno neutemeljeno preuzeše na sebe ulogu tvoraca kvazi , hibridne nacije Bošnjaci , čiji bi pripadnici trebali da budu svi muslimani sa južnoslavenskih prostora.
Kojih li oridinarnih gluposti!
Bosna i Hercegovina zemlja Božije Milosti je jedna i jedina , sa jednim Bosanskim narodom Bogu milim Bošnjacima.
Ти не плачи мајко што сум далеку и сам,
и не кревај магли, силни јадови,
својот пат, затрупан, сеуште го знам,
ако згрешам, нека изгорам.
Припев:
Еј ридови, сини мориња,
сам ќе морам да ве пробијам,
еј кораби, назад пловете,
ако згрешам, нека изгорам.
Ќе препливам води, назад ќе се вратам пак,
во градите едра, распнувам за пат,
огнови високи, сам ќе изодам,
ако згрешам, нека изгорам.
Припев:
Еј ридови, сини мориња,
сам ќе морам да ве пробијам,
еј кораби, назад пловете,
ако згрешам, нека изгорам.
Ako zgrešim neka izgorim
Ti ne plači majko što sam daleko i sama
i ne podiži koprenu , jako boli,
svoj put, suđeni , još prepoznajem,
Ako zgrešim, neka izgorim
Ref.
Hej brežuljci, plave tegobe ,
Moraću da vas prebrodim,
hej brodovi, nazad jedrite,
Ako zgrešim neka izgorim
Kad preplivam vode, vratit ću se nazad,
sa jedrima u grudima , lepršava za drumove,
plameni visoki, sada odlazim,
Ako zgrešim, neka izgorim.
Ref.
Hej brežuljci, plave tegobe ,
Moraću da vas prebrodim,
hej brodovi, nazad jedrite,
Ako zgrešim neka izgorim
Autor
Hajro Šabanadžović
Božično slavlje Blagdan
Božićni duh Božićna čestitka
Božićno nebo Spokoj
Autor
Hajro Šabanadžović
Božić je!
Božije blagodati Noć Slavlja
Božićna ljubav Božićni sjaj
Božićni vatromet Božićni ukrasi
Sretan i blagoslovljen Božić uz puno sreće i zdravlja želimo svim pripadnicima Rimokatoličke vjeroispovjesti.
Neka slavlje traje!
Danas je Ponedeljak 26. Decembar / Prosinac 2022. godina.
Po zapisničarima je to 360 u godini, a Sarajevska katedrala , Big Blento , Kvazimodov dom, bazilka sv.Petra , jekom aminuju i odbrojavaju:
10,9,8,7,6,5…
Sada nam na prste jedne ruke mogu stati preostali ovogodišnji dani.
Malo nam tužno. I 2022. godini .Odjednom smo tako siromašni , da pogrešno pomislismo da smo siromašni ko crkveni miševi.
A nismo .
Bogatiji smo Božijim Duhom i vjerom nego svo sveštenstvo svijeta.
Oni su licemjeri. Ogromna većina. Dok oni ogrezli u grijehu i bogatsvu , oblokani leže ispod prekrcatih božićnih božićnih trpeza, pučanstvo umire i gladuje. Gladuje i umire. Nije bitno kojim redom.
To je realnost u kojem tijare i zlatno prstenje sa draguljima sveštenstvo prinosi gladnim usnama puka na prićešće i oprost.
I licemjeri daju svaki oprost, jer će im pučanstvo dati i poslijenji penezi da im se proste grijesi. A nemaju ga , osim što vjeruju tim paganima i licemjerima, koji ih zavode sa Božijeg puta , šupljom antihristovskom pričom.
Pogledajte bilo koje Jevanđelje. Pročitajte bilo koju Isusovu riječ. Ako u djelu i govoru sveštenih bogohulnika nađete jednu jedinu riječ Hristovu riječ ili nauk bićete uvršteni u Riplijevu knjigu za sva vremena.
Ako u Hristovom učenju nađete i jednu riječ kojom bi po dobru mogli prepoznati svešteno lice bilo koje religije , zaslužićete titulu meštra od riječi.
Ali danas je praznik. Dan je lijep. Vaša trpeza je vaša sloboda. Nije bitno šta je na njoj , bitno je da je blagoslovljena i čista. Bitno je da ste Božija djeca koja svojim djelom zaslužuje njegovu ljubav.
I daće Milostivi Bog. Uvijek bezuslovno dariva želeći svojoj djeci dobro.
Nek sveti se ime Gospodnje.
Alelujah.
Prazna, odjekujem i sa najsitnijim korakom,
Muzej bez kipova, veličajan zbog stupova, trijemova, rotunda.
U mom dvorištu vodoskok prska i tone nazad sam u sebe,
Opatičkog srca i slijep za svijet. Mramorni ljiljani
Isparavajući svoju bljedoću miomirisom
Zamišljam se silnom publikom,
Kao majku bijele Nike i nekoliko golookih Apolona.
Umjesto toga, mrtvi me ponižavaju pažnjom,
I ništa se ne može dogoditi.
Mjesec polaže ruku na moje čelo,
Bezizražajnog lica i nijemi nalik bolničarki.
pB
Gordani V .
Plišana magla nad Modrom rijekom
Bolna praznina
Plišani dodiri
Svjetlost u violetnoj noći
Krajolik čežnje
Ona budna sanja
Dok srce sniježi
ledenim stalaktitima diše
plišanom maglom zarobljeno
bolna praznina prijeti
danas ću molitvu
sa tobom Mila
da oćutim
kao i uvijek
noć je prelijepa
nalik tebi
mirisom nevinosti okupala krajolik
tiho je kao u snu
moja Malena se umorila
na počinak mora poć
uhh , zaista
na počinak mora poć
oči rosa vlaži
šapatom milujući
odlazeću gordost
koja budna sanja
ljepoto mila
nije trebao posrednik
tvojoj predanoj dobroti
nikad
pogledaj u nebo
prozračnom dušom prozbori
hvala na prelijepom životu
ON će doći
uznijeće te krajoliku čežnje
domu jedinom tvom
selamom vječnim
