Autor
Hajro
Šabanadžović
Kesten Šeboj
Jesenja idila Kruška
Jabuka Jesenji potpuri
Nježni obrisi Čudesno nebo
Plavetno ledenjaci Proljetna igra
Mjesečev vjetar Rajsko drvo
Čežnja zakopana duboko u nama Iskrice u sivilu svakodnevnice
Rose potpuri Njeno svjetlucanje
Sanjati neostvarivi san
Trpeti bol rastanka
Goreti nekom mogućom groznicom
Otići gde niko ne odlazi
Voleti do bezumlja
Voleti suviše, a ipak malo
Pokušati bez snage, bez oružja
Dosegnuti nedokučivu zvezdu
Slediti zvezdu
Smisao je mog traganja
Ne zanimaju me mogućnosti
Nevažno mi je vreme
I moje očajanje
Boriti se neprestano
Bez pitanja, bez odmora
Upropastiti se
Zbog zlata jedne ljubavne reči
Ne znam da li ću ja biti taj junak
Ali srce će mi biti spokojno
Gradovi će praskati plavetnilom
Jer nesrećnik jedan
Još gori, iako je sav sagoreo
Gori još, suviše a premalo
Da raščerečen dosegne
Dosegne nedokučivu zvezdu
Nakon vremena
i još nekoliko godina
a sjećanja lebde
dani se čine kratkim
sve više nedostaju
dok snovima klize lica
anđeoska i mila
svih onih djevojčica
što srce su mi slamale
a ja mahlukat
samo sam znao voljeti
svim srcem preko glave
ponekad i do kragne
oprostite mi mile
u zahvali mojoj shvatićete
zašto još uvijek nosim rolke
bjeličaste i safirne
vezene vašim djetinjim dušama
Autor . Vedad Šabanadćović
Dijete u oblacima
Svijet razaranja i smrti
Ocean
Jedan život
Ima dana kad osjećaš da te godina miluje a stađuni mile,
i da stojiš na vjetrometini autoputa,u kojem ima samo jedna traka,
puna bola , užasa i zla , a ti malena čedna djeovjčica.
Traka vodi samo u jednom pravcu , i ne možeš se ni za tren zaustaviti.
Ako staneš , zlo te pokupi i nepovratno povede sa sobom.
I nema više.
Ne dozvoli to sebi Mila.
Prelijepa si i čista – čak se i Ocean ogleda u tebi.
Znaš li Malena , sretnici često naziru sjenu prelijepe žene obučene u raskošni crni ogrtač ,koja nježno skuplja duše onih koji odlaze.
Ako vidiš tu sjenu uz tvoje pute, nakloni joj se sa najponiznijim poštovanjem,
možda okrene glavu na drugu stranu, jer nije uvijek sve tako crno kako izgleda.
A ako upita :
-Dijete šta radiš ovdje , ova cesta vodi u pakao, u doline bogatih , pođi sa mnom ,tamo ti gdje dukati lice mije mjesto ni’.
Nijemiš i shvatiš da to lice poznaješ kao svoj život , kao vlastiti odraz u ogledalu ,
jer dolazi od potisnutog svjetla i tvojoj nutrini.
I nemoj da bi se plašila!
Sjena je samo došla da ti pomogne da pređeš na mjesto koje je mnogo ljepše i milostivije od ovoga, u njemu rijeke vječno teku i svjetlost i nevinost sve je.
A možda te Milost prihvati za ruku i vrati na stazu ljubavi i snova.
Prepusti joj se Malena , jer , kao što rekoh , nije sve crno kao što se čini,
sve dok dobrota i ljubav u tebi obitava.
I poslušaj je , ni slučajno nemoj zalutati na izgubljeni autoput bogatih i nemarnih.
Nijedan put ne vodi ka nebu, tamo se samo uzneseš.
Svi putevi popločani novcem i zlom vode u pakao.
A dan kao i svaki , prelijep je mila djevojčice.
Da, mi nećemo lutati više
u kasnoj noći ti i ja,
i zalud srce ljubavlju diše
i mjesečina još uvijek sja.
Jer duša kreće već iz grudi
uz mač što hrli sad u boj;
za predahom mi srce žudi,
i ljubav traži kraj već svoj.
I zalud noć sva voljenjem diše
i zalud njoj će uskoro kraj,
nas dvoje neće lutati više
uz mjesečine blistav sjaj.
Danas je nedelja 26. oktobar/listopad, 299 . dan 2025.sporazumno nezavisne godine. Do kraja godine ostalo je još 66 dana.
Okrugli brojevi.
Dva devet devet i še'set šest dana.
Vama broj 299 nije okrugao?
Nama svaka devetka vrlo okruglo izgleda.
Kao prelijepa žena obdarena ljepot kruškastim grudima.
A mošte misliti 299 okruglih prstatih žeme. Koji li je to tek okrugao broj okruglih žena?
I još, sigurno mislite da še'set šest nije okrugao broj? Na volju vam.
Šestica je broj okrugao kao trudna žena.
Vama trudnice nisu okrugle?
Baš ste levati, ili u najmanju ruku čudni insani.
Joj ,mile naše trudnice.
Hem lijepe, hem punačke , hem okrugle ko Viljamovke.
Ma nije nam naum pala viljamovka radi rakije. Jok , nikako!
Nego radi krušaka
Naravno onih rumenih, zdravih i oblih. Merak ih pomilovati po stomaku.
Trudnice , dabome.
Ne kruške. One su za havljanje ili za kazana. I što ste zapeli za tu viljamovku?
Ko da nema drugih rakijetina?
Ima rakije i od šljive, i od duda, i kukurza, višnje, čak i jabuke.
Neki su pokušali praviti brlju i od tikvenjače i krompira.
Ništa, tankosava.
A neki pamtnjakovići pokušali jagode nagovoriti da se pretvore u rakiju.
Ono mere, ali skuplja rakija no kazan. I mora se namah piti. Lako kvarljiva roba.
Isto ko ulične prodavačice. Naravno cvijeća, a šta ste vi mislili?
Neke ženske prodaju rakiju na trotoraru. Mere bit da bidne, ali mi ne nalećesmo na take žemske.
Insan ko insan, samo što nije hajvan.
Počeli dumati od čega se sve rakija može praviti. Samo što nisu počeli peći rakiju sirnicu ili burek rakiju praviti. Gluho i ćoravo bilo !
Kontaju pite se peku isto ko rakija. A nikako nije isto.
Evo na primjer pite se peku u tepsiijama i rerni od špahreta. Najbolji je fijaker.
Normalno ne onaj sa konjima. Taj je za trudnice i lijenštine, oliti gospodu.
A od rakije u fijakeru niko ne bi hajra imao. Ne onom sa konjima.
A nekima , jopet ,brlja draža od svih pita. Ili bilo kakvog ića. Čak ni vodu ne begenišu. Ni za kupanje.
Njih ćete lako prepoznati. Suhi ko ljeskova grana usred zime.
I modri, haman ko ledenjak sa Antartike.
Kako ne bi bili modri?
Rakija im udari ili na jetru ili na bubrege. I jene i druge.
Koincidencija. Crna i bijela đigerica. Crni i bijeli bubrezi.
Specijaliteti za meze. Nećemo širit priču.
I oni modri se naglo istope. Valjda i njih zahvatilo ovo globalbno zatopljavanje.
Pa kopne ko jetre i bubrezi natopljeni u čisti alkohol, a mere i u formaldehid.
Što bi poete rekel:
-Zlo se zlim vraća.
U prevodu:
-Wilijamka i žena nemaju nikakve veze. Osim što su oble, rumene, sočne, jedre, slatke…i mogu se konzumirati.Svaka na svoij način , dakako.
Vako se može čitav dan , a bome i čitavu obnoć. Bolje prestati dok je vakat. Ima se pametnijeg posla sa ženama raditi.
Ha, šta vi mislite.
Valja ova?
U Blekijevom pojmovniku stigosmo do izraza : preživčari.
Neobična i nepoznat riječ. Nikad čuli.
Vjerujemo ni vi.
Odlučili smo da vam napravimo ispis te stranice:
Preživčari
Preživčari – kovanica dvije riječi: preživati i čari ( neumitni Deba uključuje i rigoleto: šta ćemo, kooautor se more poslušati )
Znači oni koji uživaju u čarima hajvanjskog preživanja i insanskog rigoleta;osobe koje jedu i piju,preživaju,nekad se obaljeste,ali najčešće povraćaju hranu i pri tome uživaju.
Mnogo komplikovano. Naš narod bi to skratio i rekao izjelice (poguzija). Naš narod je fin.U svijetu te individue nazivaju žderonje.
Inače , riječ preživčari ima smisla u jednom dijelu, u drugom i nema. Naš izjelica može pojesti bruku jednu, ali rijetko , skoro nikad, ne povraća.
Da bi se izbjegle nejasnoće i eventualni nesporazumi, kao svi kojima je istina primarna, navodimo neka obrazloženja uvezi etimologije preživčara. ( Vidjeste li. Ote nam se. Nije da ne znamo te učene izraze, ali ih ne upotrebljavamo. Zašto bi? Naš , Bosanski jezik je tako bogat i sočan da mu ravnoga nema.)
Stari Rimljani su najveći preživčari u povijesti. Njihove krkanluke,gozbe i orgije zapisali su najčuveniji oratori tog i poslije tog vakta. Nije čas oratorstva pa ih ne moramo nabrajati.
Ni drugi barbari nisu zaostajali za njima. Avari, Huni, Goti, ,Briti, Germani, Gali su ih u Debinom kontekstu debelo nadmašili.
Rimljani su to radili sa stilom i dozom elegancije .Normalno oni bogati. Gdje ste vidjeli da siromah u bilo kom vaktu pravi alave gozbe. Dakle kod Rimljana je preživčarski pir uključivao: izobilje raznovrsne hrane, pića i slastica. ( I sasvim normalno takara, ali o tome neki drugi put, jer takar u biti nema veze sa preživčarima.)
Čari sofre su tamanili uz muziku, ples i seks,do bjesomučnosti. Malo bi preživali; neki bi se obaljestili, pa jeli i ponovo malo preživali. Potom obavezno prst u usta i rigoleto. Pa opet isponove. Dok neko ne rikne ili neko cezara ne ubije.
Tada se fešta prekidala; cezar bi se na brzaka pod ledinu metno , pa ope’ isponove. Dok se svi ne urokaju ili obeznane;ovako ili onako.
Avari,Briti,Goti ,Germani i drugi varvari su se prežderavali samo mesom i alkoholom. Na to ih tjerala milenijska glad, pustare i močvare. Nije im uošpte bilo bitno koje je meso, samo nek je sa ražnja.
Mesa nije smjelo nedostajati. Ako nema hajvanskog dobro je i insansko. Nisu se libili okrenuti insanski ražanj. Jok, nikako. Samo su Bizantinci bili iznimka koja potvrđuje pravilo.Oni su prvo žive insane čerečili ili na kolac na bijali, pa onda radili šta im volja.
Kad se ko preždere, on povrati, otkunja, pa ponovo. I tako sve dok im krv ne provri , pa se među sobom pokolju. Najčešće su pravili pauze da kolju one za njihove pojmove nenormalne. One koji nisu ni preživčari ni kanibali.
Ne znamo, možda su zato Rimljani stalno kukali: Kanibal Ante portas.
Kurtizane su taj stil čarobnih preživarsko rigoletskih čari pretvorile u nešto mnogo suptilnije i isplativije i bez mrtvih,barem ne masovnih smrti. Ako nekom srce crkne , nema veze. Kolateralna šteta.
Kleopatra je to dovela do savršenstva. Dionizije i bahinalije joj nisu mogle pera odbiti. Što bi pučanstvo reklo : ni opepeljiti. Tada se to zvalo Kleopatrizam. U prevodu kleo domovinu. Ima li to nekog smisla ne znamo ? Neki drugi put ćemo opet navratiti kod Blekija.
Tada je ljubomorni Dionis organizovao usud. Učinio je da Kleopatri sve dosadi i na gozbu pozove kobru. Naivna bila; vjerovala Dioniziju , zmiji otrovnici.
Od tog vakta, kleopatrizam i preživčarenje su polako padali u zaborav.
Termine je oživio konvertit i žbir Savle oliti Pavle, proturivši hin bogatim Rimljanima i zapadno europljanima i njihovim jatacima. Ovi su se tih uzansi strogo pridržavali, proširivši ih do neslućenih mogućnost.
Kanibal Ante portas.
Šta je riječnik ovim pasusom htio rjeti nije nam jasno, tu se objašnjenje završava , kao i naše pisanje o preživčarima oliti mesožderima.
Jesenja idila I
Kesten
Šeboj
Jabuka
Kruška
Trešnja u cvijetnjaku
Jesenja milina
Jesenja idila II
Naše nebo
Nebeska čarolija
Autor
Hajro Šabanadžović
Pahuljasto ljeto Jesen cvate
Nebeska svjetlucanje Đardin orošen suncem
Ruže u polju ljubičica Život priiča