Autor
Hajro Šabanadžović
Ponoćna Modra rijeka Torzo i velovi
Oluja se sprema Cvijetna bašta
Modrozeleni krajolik Dah milosti
Danas je utorak 28.Decembar / Prosinac 2022. prvi dan poslije Božičnjih blagdana.
Otfikarili smo 362 dana, restovano ješ tri dana. Pažljivo nemojte se opuštati. U tri dana će se pokupiti hejbet pučanstva. Ni po babu ni po stričevima, već po zapisima.
Malo smo „umorni“ i ne radi nam se. Moramo nekako otaljati ova poslijednja četiri ovogodišnja dana da bi se opet malo „umarali“.
Baš su ovi praznici nezgodni izmore insane. Neke boli stomak. Prežderali se. Neke boli glava. Prepili se. Neke ostadeoše nemilovane , zbog ovih što se prežderavaju i prepijaju.
A opet , ima oni umjerenih. Takve najviše vole one milovane.
Što bi bilo dobro ko u inozemstvu, spajat blagdane. I one nemilovane bi se osladile. Valjda bi oni što ne miluju došli tobe pa se pokunjeni oprosta igrali.
A prosinac prođe. I jedino što je prosijavao , to je bukadar par/nepar magle. Još da hoće snijeg nešto tonu na m2 zapadati. Uhvatio bi komunalce nespremne, kao i uvijek. Trebalo bi im sedam osam dana da se snađu i otpetljaju snježni čvor.
Nama niko ne bi zamjerio ako ne bi išli na posao. I šta onda raditi ? Ostati kod kuće , zarobljeni , odsječeni od svih nepoželjnih gostiju , imamo samo jedan izbor. Milovanje.
Što bi poete rekle:
Veju veju pahulje, sniju žene metarske smetove.
U prevodu
Snile ne snile, isto im se piše. Nekoj ovo , nekoj ono. U prosjeku malo zadovoljnih.
Stavim ruku pod lijevu sisu
tu ono obično traje
stavim ruku a nema ga
kako nema gdje je gdje je
pa udesno za dva prsta mičem
tu ono pokatkad otkucajem skrene
i pomjerim ruku i nema ga
kako nema gdje je gdje je
nogama se ponajlakše ruka spušta
ponad nogu vlažno granje pretražujem
ovdje ono ne bi potrajalo
u koljenu ni u rebru
ni pod desnom sisom nije
poludjeću ne znam šta ću
tko me stvori bez kucanja
ima li me i kamo ću
pa za glavu ruku hvatam
ne tražeći klanjajuć se besrcenju
a glava me smijehom zdravim
i porugom raspameti
otkucajem
srca krajem
Na nježnim prtinama proživljenih zanosa
sa bolnom čežnjom leluja život
kroz vrijeme trajanja
svi voljeni
u tragici
postaju sleđena djeca
Ljubav ne umije računati
i nije je briga za godine što minu
kao ni klepetava trošna vrata sjećanja
za posustale baglame koje okivaju prošlost
Danas je utorak 28.Decembar / Prosinac 2022. prvi dan poslije Božičnjih blagdana.
Otfikarili smo 362 dana, restovano ješ tri dana. Pažljivo nemojte se opuštati. U tri dana će se pokupiti hejbet pučanstva. Ni po babu ni po stričevima, već po zapisima.
Malo smo „umorni“ i ne radi nam se. Moramo nekako otaljati ova poslijednja četiri ovogodišnja dana da bi se opet malo „umarali“.
Baš su ovi praznici nezgodni izmore insane. Neke boli stomak. Prežderali se. Neke boli glava. Prepili se. Neke ostadeoše nemilovane , zbog ovih što se prežderavaju i prepijaju.
A opet , ima oni umjerenih. Takve najviše vole one milovane.
Što bi bilo dobro ko u inozemstvu, spajat blagdane. I one nemilovane bi se osladile. Valjda bi oni što ne miluju došli tobe pa se pokunjeni oprosta igrali.
A prosinac prođe. I jedino što je prosijavao , to je bukadar par/nepar magle. Još da hoće snijeg nešto tonu na m2 zapadati. Uhvatio bi komunalce nespremne, kao i uvijek. Trebalo bi im sedam osam dana da se snađu i otpetljaju snježni čvor.
Nama niko ne bi zamjerio ako ne bi išli na posao. I šta onda raditi ? Ostati kod kuće , zarobljeni , odsječeni od svih nepoželjnih gostiju , imamo samo jedan izbor. Milovanje.
Što bi poete rekle:
Veju veju pahulje, sniju žene metarske smetove.
U prevodu
Snile ne snile, isto im se piše. Nekoj ovo , nekoj ono. U prosjeku malo zadovoljnih.
Kažu da se desilo ,nekad prije u sličnim vaktima:
1612.-Galilo Galilei postaje prvi as koji je detaljno promotrio našeg udaljenog susjeda iz Sunčevog sistema, planet Neptun. Iako jedan od pionira moderne astronomije i Galileo je bio samo čovjek pa je tijekom tog prvog promatranja donio krivi zaključak i Neptun u katalogu neba zabilježio kao fiksnu zvijezdu. Bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof. Galileja se dogovorno naziva ocem moderne astronomije, ocem moderne fizike, ocem znanosti i ocem moderne znanosti.
1836.- Španija je priznala nezavisnost Meksika, koji je porobila između 1519. i 1522, nemilosrdno istrebljujući Indijance. Pod špansku krunu, zvanično sa statusom vicekraljevine, Meksiko je potpao 1535. Ustanak protiv kolonijalnih upravljača izbio je 1810, a nestabilnost u Meksiku iskoristile su SAD, otevši Teksas 1822, a u krvavom ratu od 1846. do 1848. i Novi Meksiko i Kaliforniju.
1856.- Rođen je američki državnik Vudro Vilson, predsjednik SAD od 1913. do 1921, prethodno univerzitetski profesor i rektor i guverner Nju Džersija Dvaput je vojno intervenisao u Meksiku, okupirao je Haiti i Dominikansku republiku. Pristupio je Antanti i 1917. uveo SAD u Prvi svjetski rat protiv Centralnih sila. Kao protivnik Oktobarske revolucije zalagao se za vojnu intervenciju protiv sovjetske Rusije.
Vidite šta je ova individua radila,samo je ratovala a dobila Nobelovu. nagradu za mir 1919.Vi nama ne vjerujete da uglavnom 90 posto nagrada za mir dobijaju ublehe koje sa mirom nemaju nikakve veze.
1869.- Vilijem Sempl (William Semple) iz Ohaja prvi je patentirao žvakaću gumu.
Rodila se još jedna nepristojnost.Nas učili ne pričaj dak žvačeš.Sada je to sasvim normalno i usput sagovornika počastiš milijardama bacila,smješeći vam se u lice..
1870.- U udesu putničkog voza na liniji Edinburg-Dandi u Škotskoj, koji se survao u reku kada je popustio most preko kojeg je prelazio, poginulo je 90 ljudi.
1882.- Rođen je astronom i matematičar Artur Stenli Edington, direktor Opservatorije u Kembridžu,Predsjednik je Međunarodne astronomske unije od 1938. do smrti 1944. Bavio se strukturom unutrašnjosti zvijezda i njihove atmosfere, pulsacijom zvijezda, međuzvjezdanom materijom, kretanjem i rasporedom zvijezda u našoj galaksiji. Organizovao je prvu eksperimentalnu provjeru teorije relativiteta Alberta Ajnštajna za vrijeme potpunog pomračenja Sunca 1919. Uspio da utvrdi teorijski predviđeno skretanje svjetlosnog zraka u gravitacionom polju Sunca.
1895.- U pariskom restoranu “Gran kafe” braća Luj i Ogist Limijer organizovali su prvu filmsku projekciju. Prve “pokretne slike” bili su kratki dokumentarni filmovi o izlasku radnika iz fabrike, željezničkoj stanici s putnicima i vozom koji juri. Predstava je oduševila publiku i smatra se datumom rođenja kinematografije. Jedan novinar je tada zabilježio da je to “nesumnjivo najčudniji izum u našoj epohi”.
I najveći cirkus.
1908.- Snažan zemljotres pogodio je Messini na Siciliji.
Možete misliti koja je to bila razorna snaga.tada nije bilo višekatnica,a gradnja je bila više nego solidna. Po današnjim standardima, zemljotres koji je pogodio Mesinu, oblast između Sicilije i Kalabrije 26. decembra 1908. imao je snagu od 7,5 stepeni Rihtera.
Cunami koji se javio kao posledica potresa stigao je na italijansku obalu u vidu talasa visokih i po 12 metara.
Više od 80.000 ljudi je poginulo, a nekolicina gradova potpuno sravnjena sa zemljom. Izbeglice iz Mesine prebačene su u druge gradove širom italije, ali je veliki broj njih na posletku završio u Severnoj Americi.
1923.- Umro francuski inženjer Aleksandr Gistav Ajfel, graditelj kule u Parizu, koja je dobila naziv po njegovom prezimenu. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i mostove i među prvima je primijenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.Od ostataka te kule Sarajevo je dobilo most na Skrenderiji,odmah do novog mosta.
1925.- Tragično završio život ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin u 30 godini.. Melodičnim i slikovitim stihovima poetizovao boemiju i skitnju,ali ljubav prema majci,ženama,stepi,domovini. Slutio oluje nad Rusijom i sopstveni udes. Konflikt epohe i pjesnikove lirske duše najviše je izražen u dramatičnim ciklusima “Kafanska Moskva” i “Povratak u zavičaj” i nizu pjesama nastalih 1924. i 1925. koje su pripremili pjesnikov tragičan kraj, Zamisao ciklusa “Persijski motivi” i poeme “Ana Snjegina” – svojevrsni su poetski testament.. Snažno je uticao na generacije pjesnika širom svijeta. Ostala djela: zbrike pjesama “Zadušnice”, “Ispovijest mangupa”, “Triptih”, “Stihovi skandalista”, “Sovjetska Rusija”, pripovijetka “Urvina”, dramska poema “Pugačov”.
1937.- Umro je francuski kompozitor Žozef Moris Ravel, jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Oslanjao se na klasično francusko muzičko nasljeđe, ali se inspirisao i španskom muzikom i džezom, koristeći raznoliki ritam, s orkestom punim boje i slobodnim harmonijama. Virtuozni pijanista i dirigent, održavao je koncerte širom Evrope i Amerike. Djela: opera “Sat Španije”, balet “Dafne i Kloe”, orkestralna kompozicija “Bolero”, klavirski ciklusi “Ogledala”, “Gaspar noći”, “Kuprenov grob”, “Sonatina” za klavir, mnoštvo solo pjesama, uglavnom na stihove francuskih simbolista.
1942.- Japanski avioni su u Drugom svjetskom ratu bombardovali indijski grad Kalkutu.
1945.- Umro je američki pisac Teodor Drajzer, beskompromisan kritičar američkog društva. Njegov prvi roman “Sestra Kari” zabranjen je 1900, pa je potom njegov autor desetak godina bio prinuđen da se izdržava pisanjem za ilustrovane, zabavne i modne listove. Smatrao je da spasenje svijeta leži u socijalizmu i pred kraj života postao je član Komunističke partije SAD. Ostala djela: romani “Dženi Gerhard”, “Finansijer”, “Titan”, “Stoik”, “Genije”, “Američka tragedija”, “Tragična Amerika”, “Vrijedi li Amerika da se spase”.
1945.- Rođen je kralj Nepala Birendra koji je nakon smrti oca Mahendre 1972. nasledio presto. Vladao je do 1990, kada ga je narodni pokret primorao da prihvati parlamentari sistem i legalizuje političke partije. Zajedno sa članovima porodice ubijen je 1. juna 2001. u kraljevskoj palati u Katmanduu. Masakr nad kraljevskom porodicom izvršio je prestolonaslednik Dipendra, koji je potom pucao u sebe.
1947.- Umro je bivši italijanski kralj Vitorio Emanuele Treći, posljednji monarh Italije, na prijestolu od 1900. do 1946, koji je podržavao fašistički režim Benita Musolinija. Proglasio se 1936, poslije agresije Italije na Etiopiju – “carem Etiopije”, a 1939, poslije agresije na Albaniju – “kraljem Albanije”. Abdicirao je poslije pobjede republikanaca na izborima 1946.
1948.- Tokom višemesečnih socijalnih nemira i nasilja u Egiptu je ubijen premijer Nokraši Paša (Nokrashy Pasha).
1948.- Nestao avion u Bermudskom trokutu, pri letu iz Puerto Rica prema Miamiju na Floridi. Okolnosti nestanka nisu nikada razjašnjene, niti su pronađeni ikakvi ostaci aviona. Dogodilo se to na području tzv. Bermudskog trokuta, koji se najčešće opisuje kao trokut s vrhovima na Floridi, Puerto Ricu i Bermudskom otočju. U avionu je bilo 29 putnika i 3 člana posade (pilot, kopilot i stjuardesa). Vrijeme je bilo lijepo, s dobrom vidljivosti. Posljednje javljanje pilota zemlji bilo je u 3:40 ujutro, kad je izvijestio da je udaljen 80 kilometara od Miamija.
1950.- U Korejskom ratu, kineske trupe prešle 38. paralelu.
Nije nam jasno zašto su stali.sada bi Koreje bile jedna država,a onaj imbecilnim glavonja ne bi se šepurio to tovljenik pred klanje.
1959.- U Vinči kod Beograda pušten u rad prvi nuklearni reaktor u Jugoslaviji, što je omogućilo domaću proizvodnju radioizotopa koji se koriste u medicini, industriji, poljoprivredi i istraživačkim institucijama. Da su Ameri dosljedni iskoristili Vinču kao razlog za intervenciju i okončanje rata u BiH.
Ima jedna caka, u Bosni još nije početa eksploatacija nafte.
1959.- Umro je Ante Pavelić, hrvatski fašistički političar, osnivač Ustaškog pokreta, predsjednik NDH i ratni zločinac.
Uz Miloševića,Dobricu Čosića i Radovana Karadžića najveći balkanski kasapin.
Njegovo „djelo“ je poznato.rezukltiralo je preko milion i po mrtvih,najviše zaklanih ili macolom uvijenih u hrvatskom spomen par – muzeju Jasenovcu.
Nas intrigiraju slijedeće čibnjenice:
-Nakon rata živio u američkoj okupacijskoj zoni.
-Pavelić javio Američkoj obavještajnoj službi, ni Amerikanci ni Britanci nisu radili ništa po pitanju njegova uhićenja.
-Pavelić se preselio u Rim gdje su mu u skrivanju pomagali i svećenici Katoličke crkve, kako navode američki tajni dokumenti.
-Amerikanci ga i dalje nisu pokušavali uhititi.
-Tito i njegov komunistički režim optuživali su katoličku crkvu zbog pomaganja Paveliću i “anglo-američke imperijaliste” zbog pokušaja oživljavanja nacionalsocijalizma i rušenja komunističke Istočne Europe.
-Komunističke optužbe su bile utemeljene, jer je Američka obavještajna služba koristila bivše fašiste i nacionalsocijaliste, pa tako i Pavelića, u borbi protiv komunizma.
-Zaštitu Paveliću je poslijer Rima pružila Evita Peron,pa potom najveći španski kasapin generalisimus Franko,ljubuimac španske kraljevske porodice.
Inače Pavelić je idol loknice, Miljenka Jergovića.To nas ne čudi,to je samo slijed životnog ciklusa brenovane gospojice.
1962.- U Mozambiku, portugalskoj koloniji u Africi, osnovan je Front za oslobođenje Mozambika (Frelimo), pod čijim je vođstvom zemlja posle dugotrajne borbe stekla nezavisnost 1975. Nakon sticanja nezavisnosti izbio je građanski rat između Frelima i rivalskog pokreta Renamo koji je trajao gotovo dve decenije.
1966.- Kina je izvršila petu nuklearnu probu.
Toliko nuklearnih bacanja i proba,plus Černobilj i Fukušima i ko zna još koja,a ljudi se čude rakomornim bolestima.
1968.- U napadu na aerodrom u Bejrutu izraelski komandosi su uništili 13 arapskih aviona.
Začudo UN se nije oghlasila besplodnom rezolucijom.
1973.- Aleksandar Solženjicin objavljuje literarno-povijesno djelo ¨Arhipelag Gulag¨, gdje govori o zloglasnim zatvorima za vrijeme SSSR-a.
1974.- Vlada u Bangladešu uvodi vanredno stanje kojim se premijeru Mujibu Rahmanu daje velika politička moć.
1974.- U zemljotresu koji je razorio sela u pakistanskoj planiskoj oblasti Karakom, poginulo je oko 5.200 ljudi.
1981.- Rođena je u Norfloku (SAD) prva američka “beba iz epruvete”.
Mogla je da krene era rađanje djece nez predivnog takar njihanja.Šteta,svijet ljubavi je obešćašen.
1984.- Umro je američki filmski režiser Sem Pekinpo, autor vesterna i kriminalističkih filmova koje karakterišu izraziti likovi, krajnji realizam prizora, montažno savršenstvo i stilska perfekcija. Filmovi: “Pucnji popodne”, “Divlja horda”, “Balada o Kejblu Hogu”, “Šampion rodea”, “Psi od slame”, “Bijeg”, “Bivši prijatelj Kid”, “Elita ubica”, “Gvozdeni krst”.
1989.- Parlament Čehoslovačke za predsjednika izabrao Aleksandra Dubčeka.Kambek poslije jedanaest hodina. Uklonjen je vojnom intervencijom zemalja Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj u avgustu 1968.
1989.- Litvanija je postala prva država Sovjetskog Saveza u kojoj je uveden višepartijski politički sistem.
1992.- Inflacija u SR Jugoslaviji postigla je svetski rekord – 19.810,2 odsto za 1992. godinu.
Dobro je.Mi se zamislili samo da će postizati koljačke svjetske rekorde.
1995.- Na beogradski aerodrom Surčin sletela su tri transportera NATO sa trupama iz sastava mirovnih snaga UN za Bosnu i Hercegovinu.
Opravdanje za neto je bila rekordna inflacija tri godine prije.Morali malo genocidce pogurati dolarima ,da se bar malo izvade iz bule i navale na Kosovare.
2000.- Crnogorska vlada usvojila je Platformu za redefinisanje odnosa Srbije i Crne Gore na osnovu koje bi te dve federalne jedinice SR Jugoslavije trebalo da postanu suverene i nezavisne države.
Tako dva oka u glavi postadoše razroka.
Sada nam je jasno odakle fukari razrokost.
2001.- Evropska unija je objavila listu organizacija koje se smatraju terorističkim, posebno navodeći radikalne baskijske separatiste, kao i grupe u Severnoj Irskoj i Srednjem Istoku.
Primjetili samo da na listi nema : Vatikana,Velike Britanije SAD i ostalih članova „kolijevke civilizacije“.Ako oni zaboravljaju svoj terorizam,ostatak svijeta ga pamti i osjeća na svojoj grbači.
2002.- Na godišnjem kongresu Islamske reformske partije u Sani (Jemen) ubijen je istaknuti član vodeće opozicione partije u zemlji, Socijalističke partije, Džaralah Omar (Jarallah Omar). Ubio ga je Alija Džaralah (Jaralah), član islamske opozicione partije Islah.
Djelilo ih samo jedno slovo da postanu braća i da se dogovore.
2004.- Specijalna jedinica Policije distrikta Brčko uhapsila u centru Brčkog Konstantina Simeunovića, zvanog Kole, optuženog za ratne zločine počinjene tokom proteklog rata na području Brčkog.
Teorija malog mozga naukuje: zločinački apetiti obrnuto proporcionalni inteligenciji.
2004.- Na ukrajinskim predsjedničkim izborima Viktor Juščenko pobjeđuje Viktora Janukoviča sa osvojenih 52 posto glasova.
2005.- Evropska unija je lansirala svoj prvi navigacioni satelit “Galileo”.
Nema nuklerne bojove glave,garant.Ameri ih imaju dovoljno,a i ne treba im više.Rusi riknuli.
2007.- Privremena vlada je proglasila Nepal Demokratskom Saveznom Republikom. Tim činom označen je kraj monarhije koja je 238 godina vladala tom malom i siromašnom državom u kojoj se nalazi ‘krov svijeta’, te jedinom državom na svijetu koja nema pravokutnu službenu zastavu.
2008.- Ruska državna televizija objavljuje rezultate glasanja za izbor najpopularnije povijesne ličnosti. Glasala je cijela Rusija a na trećem mjestu je bio diktator Josef Staljin.
Šta će te,ljudi rahat od pameti.Zato Putin može da radi to što radi.
Pitalo me jednoć
poput eha
vrlo vrlo davno
jedno dijete Milo
Tko si ti?
Znadoh
uvijek sam znao
ali Maksumče mi reče
Ne govori
uplašićeš je
pobjeće ti
samo joj reci
Volim te
biće joj dovoljno
Nije bilo
nikako ni slučajno
nije bilo
Zato sada rečem
Hvala Ti mila
Molim Te
Ti oprosti mi
****
Sada se Maksumnče kaje
mene kori
što poslušah njega neukog
što je ne uputih
Pogled baci mila
na stranicu
Bosna zemlja Božije milosti
tamo u Tišinu sniju pet Galerija
svaka svoje dane usamljena bdije
Romani , pripovijesti i pjesme
iz dubine djetinjeg srca mog sniju
Tamo se riječi i snovi moji
sa bojama moje duše stope
istinu o mom životu zbore
možda prepoznaš
tko sam ja
Jednom u čas tužan noćni, dok razmišljah, duh nemoćni,
nad knjigama koje drevnu nauku u sebe skriše,
bejah skoro u san pao, a neko je na prag stao
i tiho je zakucao, kucnuo što može tiše.
„Posetilac neki – šanuh – kucnuo što može tiše,
samo to i ništa više.“
Ah, sećam se toga jasno, beše zimnje veče kasno;
svaki tinjav odsev žara utvare po podu piše.
De čekajuć, srce snažim u knjigama zalud tražim
za Lenorom bol da blažim. Ime koje podariše
njoj anđeli, divna draga kojoj ime podariše
anđeli, nje nema više.
I šum svilen, šumor tmurni, šum zavesa tih purpurnih,
neslućenom, čudnom strepnjom obuzima sve me više;
da umirim srce rekoh: „To zacelo sad je neko
na pragu se mome steko, kucnuvši što može tiše,
posetilac neki pozni, zakuca što može tiše
na vrata i ništa više.“
Najednom mi strepnja minu i zureći u tamninu:
„Gosparu il gospo – kazah – ne ljutite vi se više,
bejah skoro u san pao, neko od vas na prag stao
i tiho je zakucao, kucnuo što može tiše,
da i ne čuh“… Tad mi ruke vrata širom otvoriše –
samo mrak i ništa više.
I dok pogled tamom bludi, bojazan mi puni grudi,
slušajući, sanjajući, snovi mi se teški sniše,
i zagledan u tišinu, samohranu pustu tminu,
„O Lenora“ reč jedinu, izgovorih tiho, tiše,
„O Lenora“ odjek vrati što mi usta prozboriše,
samo to i ništa više.
Vratih se u sobu svoju a duša u nespokoju.
I uskoro nešto jači udarci se ponoviše.
„Na prozoru, u kapcima, mora biti nekog ima,
miruj srce, da u njima vidim kakvu tajnu skriše,
miruj srce da uvidim kakvu tajnu oni skriše,
vetar samo, ništa više!
I otvorih kapke tada, kad ulete iznenada
lepršajuć gordi Gavran iz dana što srećni biše,
gospodski ga izgled krasi, pozdravom se ne oglasi,
niti zasta, nit se skrasi, dok mu krila se ne sviše
povrh vrata, na Paladin kip mu krila se ne sviše,
slete, stade, ništa više.
Videć pticu ebonosnu, osmeh tužno srce kosnu,
zbog važnog i strogog sklada kojim lik joj sav odiše.
„Mada ćube čerupane – rekoh – plašljiv nisi, vrane,
što sablasan traješ dane sred žalova noći, kiše –
kaži kakvim imenom te sile pakle okrstiše?“
Reče Gavran: „Nikad više.“
Začudih se vesma tome, odgovoru prejasnome,
mada smislom reči ove meni malo jasno biše:
al priznajem, nema zbora, ne čuh takvog odgovora,
i ne videh takva stvora crnih krila što se sviše,
zver il ticu čija krila na Paladin kip se sviše,
s’ tim imenom „Nikad više.“
No Gavranu s’ kipa bela ta reč beše mudrost cela,
reč jedina s’ kojom mu se misao i duša sliše.
Nit rečju tom zbor mu presta, nit pomače on se s’ mesta
a u meni sumnje nesta: „Svi me znanci ostaviše,
odleteše i on ko i Nade što me ostaviše.“
Reče Gavran: „Nikad više.“
Čuvši, duhom sav uzbuđen, taj odgovor brz, rasuđen,
„Stvarno – kazah – to što zbori, reč jedinu nikad više,
valjda reče njegov gazda, zlom sudbinom gonjen vazda,
dok sve misli koje sazda u jedan se pripev sliše,
tužbalicu mrtvih nada i dana što srećni biše,
tužni pripev: „Nikad više.“
Ali Gavran, stvor stameni, tužnu maštu bodri meni,
naslonjaču ja približih vratima što mogah bliže,
i glave na plišu sjajne, mnih znamenje tako tajno
u govoru svom nejahno nosi tica ta što stiže,
šta sablasna i odvratna, stara tica koja stiže,
misli, grakćuć: „Nikad više.“
Sedeć, slutnjom srce morih, i ni reči ne prozborih
tici čije plamne oči do srca me prostreliše:
i u misli zanesena, meni klonu glava snena
sa uzglavlja tog svilena gde svetiljke odsjaj sliše,
prileć neće nikad više!
A vazduh sve gušci biva, kao miris da razliva
kadionik kojim anđo kadi sobu tiho, tiše
„Nesrećniče – viknuh tada – božija milost to je rada
da ti dušu spase jada, uspomenu da ti zbriše:
pij napitak sladak da se na Lenoru spomen zbriše.“
Reče Gavran: „Nikad više.“
„Proroče il stvore vražiji, đavole il tico, kaži,
zaklinjem te nebom sklonim i Gospodom ponajviše,
dal’ ću dušu namučenu priljubiti u Edenu
uz devojku ozarenu koju svi mi snovi sniše,
uz Lenoru kojoj ime serafimi podariše?“
Reče Gavran: „Nikad više.“
„Sad umukni, kleta tico, – skočih, viknuh – zlosutnico,
u paklenu noć se vrati, u oluj i nedra kiše!
S’ tamom crno perje spoji, beleg laži gnusnih tvojih,
samoćom me udostoji, vrh vrata ne sedi više;
izgled i kljun tvoj ukloni što mi srce ojadiše.“
Reče Gavran: „Nikad više.“
I Gavran, stvorenje žalno, sedi stalno, sedi stalno,
krila mu se oko bledog Paladinog kipa sviše,
oči su mu zlokob prava, ko zloduha koji spava,
svetiljka ga obasjava i sen mu po podu piše:
duša mi se od te senke što se njišuć podom piše
spasti neće – nikad više!