Dogodilo se na današnji dan 25. Aprila / Travnja

Danas je utorak 25 .  April 2023. godine.

Ovako su se dani  sučelili:

114  potraćena    kontra   251 dana u nedoumici . Sa danima se ne treba šaliti. Mnogi su  se na smrt natandarili. Što bi poete rekli: rijeke insana  bez povratka.

Na današnji dan krećemo od    ne tako dalekih vakata :

1595.-  Umro italijanski pesnik Torkvato Taso, autor epa “Oslobođeni Jerusalim”. Jedan broj pesama posvetio Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić koja je u svom salonu u Firenci okupljala književnike i umetnike.

1599.- Rođen je engleski političar Oliver Cromwell.

1719.- Objavljuje se prvi put roman ¨Robinson Crusoe¨ Daniela Defoea. Na osnovu ove maštovite autobiografske priče jednog brodolomca, koji je 28 godina proveo na pustom otoku, snimljeno je nekoliko filmova.

1744.- Umro je  Anders Celsius (Uppsala, 27. studenog 1701. – Uppsala, 25. travnja 1744.) je švedski fizičar i astronom. Bio je profesor astronomije na Sveučilištu u Uppsali i ravnatelj prvoga švedskog astronomskog opservatorija. Predložio (1742.) da se kao osnovne točke za mjerenje temperature na termometru sa živom odaberu ledište i vrelište vode pri tlaku od 760 mm stupca žive (mmHg), označivši ledište kao 100°, a vrelište kao 0°. Današnja oznaka ledišta s 0 °C i vrelišta sa 100 °C (Celsiusova skala) potječe od Carla Linnéa i Mårtena Strömera (1750.). Celsius je promatrao dnevne promjene magnetske deklinacije i utvrdio utjecaj polarnoga svjetla na zemaljski magnetizam. Bavio se i metrologijom (zagovarao uvođenje Gregorijanskoga kalendara, mjerio meridijanski stupanj).

1792.- Na pogubljenju drumskog razbojnika Žaka Peletjea na trgu De Grev u Parizu u Francuskoj prvi put upotrebljena giljotina.

1859.- Položeni su temelji za izgradnju Sueskog kanala.

1874.- Rođen italijanski elektroinženjer i pronalazač Guljermo Markoni, jedan od pionira bežične telegrafije, koji je 1909. podijelio Nobelovu nagradu za fiziku s njemačkim fizičarem Karlom Ferdinandom Braunom. Uspio je 1901. da prvi preda bežični signal preko Atlantskog okeana i usavršavao i primjenjivao sopstvene i tuđe pronalaske. Podizao je radio-stanice i eksperimentisao u bežičnoj telegrafiji, ali poslije eksperimenata srpskog naučnika Nikole Tesle i ruskog fizičara Aleksandra Popova. Jedno vrijeme je smatran pronalazačem radija, ali mu je presudom Vrhovnog suda SAD oduzet patent, jer je Tesla već patentirao pronalazak u Federalnom birou SAD za patente.

Čovjek pokro tesline ideje i pljaf, Nobelova nagrada.

1915.- Počela bitka na Galipolju, jedna od najvećih bitaka u Prvom svetskom ratu, u kojoj je Turska pobedila savezničke trupe pod britanskom komandom. To je bila i jedina pobeda Turske vojske u tom ratu. U osmomesečnoj bici poginulo oko 7.000 Australijanaca i oko 2.000 Novozelanđana.

1918.- Rođena  je Ella Fitzgerald (Newport News, Virginia, 25. travnja 1917. – Beverly Hills, Kalifornija, 15. lipnja 1996.), američka pjevačica jazz glazbe.Bila je siroče, te je dio djetinjstva provela u sirotištu. Arie Hendrix, kći Johna Hendrixa, reći će da je Ella bila drago, stidljivo i pažljivo stvorenje, zbog čega će biti omiljena. Imala je fleksibilan glas, pa je mogla pjevati blues, soft jazz i be-bop, te imitirati životinje i pojedine glazbene instrumente. Surađivala je sa nizom velikana glazbe, a često je nastupala s Louisom Armstrongom, s triom O. Petersona i drugima. Gostovala je širom svijeta te svojim osebujnim i vrlo izražajnim pjevanjem postala uzorom u interpretacijama bluesa i be-bopa.Osvojila je čak 13 Grammya, u karijeri dugoj čak 55 godina. Raspon glasa bio joj je čak 3 oktave.Umrla je od posljedica dijabetesa.

1920.- Poljske trupe upale u Ukrajinu, potom brzo napredovale i 6. maja zauzele Kijev. Mirom u Rigi 12. marta 1921. Poljska dobila od sovjetske Rusije teritoriju s više miliona Ukrajinaca i Belorusa.

1940.- Rođen je američki glumac i producent Al Pacino.

1945.- Počinje prva konferencija Organizacije Ujedinjenih Naroda (OUN) u San Franciscu, no tek nekoliko mjeseci kasnije pedeset država potpisuje njenu Povelju. Od 1950. OUN mijenja ime i naziva sa samo – UN.

1945.- U   na rijeci Elbi, u Njemačkoj, susreću se američke i sovjetske snage.

1953.- Naučnici Francis Crick i James Watson objavljuju strukturu i opis prvog lanca DNK (deoksiribonukleinske kiseline).

1971.- U Vašingtonu oko 200 000 ljudi demonstriralo protiv Vijetnamskog rata.

Bio je to labuđi poj jedne divne i nevine generacije koju su nazvali djeca cvijeća ili u prevodu hipici.

1974.-U Portugaliji u udaru, poznatom kao “revolucija karanfila”, Pokret oružanih snaga bez prolivanja krvi oborio autokratski režim Marsela Kaetana, okončavši tako period od 48 godina diktature. Vlast je preuzela Hunta nacionalnog spasa generala Antonija Ribeira de Spinole, koja je portugalskim kolonijama priznala pravo na samoopredjeljenje.

1975.- U Portugaliji na prvim slobodnim izborima poslije pola stoljeća pobijedila Socijalistička patija Marija Soareša.

1980.- Misija američkih komandosa, koja je trebalo da spase u Teheranu 53 člana ambasade SAD, pretvorene u taoce, propala je u iranskoj pustinji, poslije pogibije osam Amerikanaca u sudaru helokoptera s avionom.

1980.- Srušio se danski “boing 727”, koji je čarter-letom prevozio britanske turiste na liniji Mančester-Tenerife. Poginulo svih 146 putnika i članova posade.

1982.- Poslednji izraelski vojnici napustili Sinaj, okončavši petnaestogodišnju okupaciju tog egipatskog poluostrva.

1983.- Samantha Reed Smith (1972.- 1985.) američka učenica iz Manchestera postaje popularna širom svijeta, nakon što šalje pismo sovjetskom vođi Andropovu u kome naglašava svoj strah zbog odnosa Amerike i Sovjetskog Saveza za vrijeme Hladnog rata. Andropov šalje Samanthi odgovor i poziv za posjetu Moskvi, koji ona prihvaća. Uz veliku medijsku pozornost Samantha dobija naziv ¨najmlađe američke ambasadorice¨ i  ¨ambasador dobre volje¨. U obraćanju novinarima u Moskvi desetogodišnja Samantha je rekla da su Rusi bili ¨isti kao i mi¨.

Prije toga je , valjda ,  mislila da su Rusi bili isti ostali urđenici koje je Zapad bespoštedno tamanio.

1992.- Tokom opsade Sarajeva izgorjela sarajevska Vijećnica zajedno s mnoštvom nenadoknadivih djela iz oblasti historije i kulture.

Nije izgorjela gospodo hroničari.Granatirana  zapaljivim eksplozivom sa namjerom da se totalno razori i uništi. Barbare nikad nije interesovala kultura, već samo klanje, pljačkanje i ubijanje nevinih.

1993.- Na referendumu u Rusiji 62 odsto glasača podržalo reforme predsednika Borisa Jeljcina.

1993.- U prisustvu mirovnog posrednika lorda Ovena predsednici Jugoslavije, Srbije i Crne Gore Dobrica Ćosić, Slobodan Milošević i Momir Bulatović pokušali da ubede lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića da potpiše korigovan Vens-Ovenov mirovni plan. Narednog dana Skupština Republike Srpske odbila plan, rat u Bosni nastavljen, a Jugoslaviji pooštrene sankcije međunarodne zajednice.

Koje li smijurije. Klovnovi uvijek ostaju klovnoci čak i kada su genocidne ubice.

1994.- Na sastanku u Londonu predstavnici SAD, Rusije, Velike Britanije i Francuske donijeli odluku o formiranju Kontakt grupe radi usklađivanja akcija SAD, Rusije, UN i Evropske unije u BiH i pripreme cjelovitog mirovnog plana. Dogovoreno je da Kontakt grupu čini pet zemalja – SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

I šta učiniše, normalno ništa. Tako Vatikan i papisa Ivana Pavla II naredili.

1995.-Umrla američka pozorišna i filmska glumica Džindžer Rodžers. Svetsku slavu stekla u mjuziklima kao partnerka Freda Astera, “Oskara” dobila za film “Kiti Foil”.

1999.- Avijacija NATO srušila drumsko-železnički “Žeželjev most”, već oštećen u tri napada prethodnih dana. Time Novi Sad ostao i bez poslednjeg od tri mosta na Dunavu.

2000.- U Beogradu ubijen direktor “Jugoslovenskog aerotransporta” Žika Petrović.

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 08 29

Autor

Hajro Šabanadžović

 

Prohladan jesenji dan                                                          Dan radovanja

 

Plišani dodiri                                                                            Krajolik čežnje

 

Sunčano i plavo                                                                   Jesen u gorju

 

Jutarnja šema                                                                Sanjar

 

Nježni obrisi                                                                               Kruška

Herman Hese – Aprilsko veče

 

Boja plava i breskvinog cveta,
ljubičica i crveno vino.
Tako je cvetala,
tako je plamtela
vaša vatra u meni!

Kasno se vraćam u svoj dom
i dugo kraj prozora bludim,
osećam da san mi dolazi
a moje srce strepi.

Strepi od obilja i života.
Treperi duša u meni.
Kome da je poklonim?
Tebi, najdraža moja.






												

Рада Рай – Забыто… / Lyrics – prevod na Bosanski jezik

Забыто!

 

Забыто!

И нам не надо вспоминать,

Что прожито – забыто

Я всё что можно отдала

И в душу дверь закрыта

Я крылья обожгла,

Но улететь сумею

Прости за то, что я была

И что тобой болею

 

 

Свела меня судьба с тобой

Она и разлучила

И где то на окраине земли

Как в сказке было

Я не жалею ни о чём

И ни о чём не плачу

Я брошу в море синее

Колечко на удачу

 

Забыто!

Так словно было не со мной

От боли всё забыто

Из сердца вырвано тобой

Слезой моей умыто

Но я любила, как люблю

Иначе не умею

И возвращаясь к алтарю

Обманываясь верю…

 

Zaboravljeno

 

Zaboravljam!

I ne mogu nade da se sjetim

One što živi – zaboravljena

Dala sam sve što se moglo

I vrata duše su zatvorena

Spalila sam krila

Ali mogu da letim

Oprosti mi što sam učinila

Da boluješ

 

Sudbina me je dovela do tebe

Razdvojila se

I negde na kraju zemlje

Kao u bajci je bilo

Ne žalim ništa

I ne plačam ni za čim

Baciću u plavo more

Prsten za sreću

 

Zaboravljam!

Nije bilo po mome

Od bolova je sve zaboravljeno

Izbačena iz tvog srca

Moje suze isplakane

Ali voljela sam kako te volim

Ne mogu drugačije

I vraćajući se oltaru

Još uvijek  vjerujem …

 


												

Sergej Jesenjin – Ja sam samo Sanjar

 

 

Šta sam? Ko sam? Ja sam samo sanjar,

Čiji pogled gasne u magli i memli,

Živio sam usput, kao sve da sanjam,

Kao mnogi drugi ljudi na ovoj zemlji.

 

I tebe sad  po navici ljubim, dijete,

Zato što sam ljubio mnoge , boleći,

Zato uzgred, ko što palim cigarete,

Govorim i šapćem zaljubljene riječi.

 

„Uvijek” i „ljubljena” i „upamtiću”,

A u duši stalno ista pustoš zrači;

Ako dirneš strasti u čovjekovom biću,

Istinu, bez sumnje, nikad nećeš naći.

 

Zato moja duša ne zna šta je jeza

Odbijena želja, neshvaćene tuge.

Ti si, moja gipka, leprtšava breza,

Stvorena za mene i za mnoge druge.

 

Ali, ako tražeć neku srodnu dušu,

Vezan protiv želje, utonem u sjeti,

Nikad neću da te ljubomorom gušim,

Nikad neću tebe ružiti ni kleti.

 

Šta sam? Ko sam? Ja sam samo sanjar,

Čiji pogled gasne u magli i memli,

I volim te usput, kao sve da sanjam,

Kao mnoge druge ljude na ovoj zemlji.

 

Ali, ako tražeć neku srodnu dušu,

Vezan protiv želje, utonem u sjeti,

Nikad neću da te ljubomorom gušim,

Nikad neću tebe ružitii ni kleti.

 

Šta sam? Ko sam? Ja sam samo sanjar,

Čiji pogled gasne u magli i memli,

I volim te usput, kao sve da sanjam,

Kao mnoge druge ljude na ovoj zemlji.

 

pB

 

 






												

Apoliner – Mjesečina

 

Sladunjavi mesec sa usnama ludaka
I voćnjaci i sela pohlepni su noćas
Dok zvezde blistaju kao hitre pčele
Svjetlonosnim medom koji kaplje s grana
Jer eto sve je slatko što pada sa neba
I svaki zrak mjesečev je kap meda
A ja skriven shvatam preslatku pustolovinu
U strahu od strele te pčele Zornjače
Koja mi stavlja u ruke varljive zrake
A mjesečev med uzima od ruže vjetrova

Pred ponoćna Galerija Bosna zemlja Božije milosti

Autor

Hajro Šabanadžović

 

Plavetna snježna noć                                                                        Jabuka u jesnjem cvatu

 

Čedni djetinji dani                                                             Cvijeće u nizovima

 

Medena u šumi čudesa                                             Sunce i ljubav

 

Djelići krhkog cvijetnjaka                                                Prozračni krajolik

 

Ples zaljubnljenih                                                               Svileno ljeto

 

Krajolik ćežnje                                                                       Jesenje svjerlucanje

 

Sneno talasanje                                                           Zimski velovi

 

Iskričava staza                                                         Vali se pjene

Pol Verlen – Pariški kroki

 

Mjesec je oblivao bojom cinka splet

tupih uglova

Perjanice dima,kao cifra pet,

vijorile ,crne , sa oštrih krovova.

 

Nebo bješe sivo.A a plač vjetruštine

ko fagot, u basu.

Jedan premrzli mačor iz daljine

mjaukaše tanko, sa tugom u glasu.

 

A ja sma išao, misleć o Platonu,

o ljepiti Fidijasa

i o Salamini i o Maratonu

pod treptavim okom jezička gasa.










												

Bleki – Još samo jednu noć pokloni mi

ne idi Malena

ostani

još samo jednu noć

pokloni mi

molim te

trebaš mi

san da dosnijem

o našim noćima

a zvijezdama milovana

naša tijela su gorjela

poljubi me zadnji put

molim te

još samo jednom

za rastanak

i odlazi

i volim te

kao dijete

voli me

bez suza i straha

i odlazi

iako voliš me

neka su sretna radovanja tvoja

nebu poklonjena

a mi šutiš

Luce mila nebesnice