Ingeborg Bachmann – Odgođeno vrijeme

 

Okrutniji dolaze dani.
Vrijeme  povlačenja odgođeno
na horizontu se ukazuje.
Uskoro ćeš vezati pertle
i tjerati pse u njihova dvorišta.
Jer utroba riba
se ohladila na vjetru.
Očajno gori svjetlost obronka.
Tvoj pogled u magli osjeća:
Vrijeme  povlačenja odgođeno
na horizontu se ukazuje.

Tamo nesuprot ljubljena tone u pijesak,
on se diže ka njenoj raspletenoj kosi,

prekida joj govor,
naređuje joj da šuti,
nalazi je smrtnu,
spremnu za oproštanje
poslije svakog zagrljaja.

Ne osvrći se.
Sveži pertle.
Otjeraj pse.
U more baci ribe.
I pogasi obronka sjaj!
Okrutniji dolaze dani.

 

pB


												

Tagore – Gradinar 6 – Ptice

 

U kavezu je bila pitoma ptica, slobodna ptica bila je u gori.
Kada je došlo vreme, susretoše se, tako je hteo usud.
Slobodna ptica peva: ’O draga, vinimo se u goru.’
Ptica u kavezu cvrkuće: ’Hajde da živimo zajedno u kavezu.’
Slobodna ptica reče: ’Gde je prostora za rešetkom da se rašire krila?’
’Avaj’, vapije ptica u kavezu, ’gde ću se u oblacima odmarati bez šipke?’

Slobodna ptica kliče: ’Miljeno moje, otpevaj mi pesme dubrava.’
Ptica u kavezu veli: ’Sedi do mene da te naučim govoru mudraca.’
Šumska ptica kliče: ’Ah, ne, ne! Pesme se ne mogu nikada naučiti.’
Ptica u kavezu veli:’Teško meni, zaobravila sam pesme dubrava.’

Njihova je ljubav žarka, puna žudnje; ali one ne mogu nikada da lete krilo uz krilo.
Kroz rešetku na kavezu gledaju se i uzalud trude da se upoznaju.
Lepršaju čežnjivo krilima svojim i pevaju: ’Hodi bliže, drago moje!’
Slobodna ptica klice: ’Ne ide, strah me zatvorenih vrata na kavezu.’
Ptica u kavezu cvrkuće: ’Avaj, krila su mi iznemogla i mrtva.’






												

Bleki – Ostani

 

Nikad ne moli

nikad ne reci ostani

samo pruži ruku

dame biraju

 

ako vazduha zatreperi

to je u redu

dvoje se nije našlo

a to nije dobro

 

nedostaje pola priče

onaj važniji

dvoje se našlo

ovaj put mimoišlo

 

nesporazum žali

godila bi riječ krhka

dodir tvojih bedara

nekako … ih osjećam

 

u ovoj noći

kad želim mjesec

s tobom snove

ples da djelim

 

ako padnem samo želim

da vidim kako letiš draga

ocena preko do se uranjam

a Tišina sni iluzija bdi






												

Frano Lasić – Volim te budalo mala / Lyrics

 

 

 

Ljutis se bez veze
brinu te sitnice
tako cesto imas
zamisljeno lice…

Ljutis se bez veze
i iz cista mira
kriv ti je telefon
radio sto svira…

Ljutis se bez veze
pravi razlog nemas
kad bi ja u drustvo
ti se kuci spremas…

Ali ja cu opet
preko svega prijeci
sto puta me pitas
sto puta cu reci…

Volim te budalo mala
kad bi samo, samo znala
nije ovo igra, sala
volim te budalo mala…

Ljutis se bez veze
okreces mi ledja
ponekad pred svima
moj te pogled vrijedja…

Ali ja cu opet
preko svega prijeci
sto puta me pitas
sto puta cu reci…

Volim te budalo mala
kad bi samo, samo znala
nije ovo igra, sala
volim te budalo mala …


												

Stađuni , stađuni naši / Igrokaz na dan 04. April / Travanj

Jesenja fantazija


Jesenji opus I


Ah , to proljeće


Proljetni opus II


Svileno ljeto

Ljetni opus II


Zima


Zimski opus II

Dani ove godine se podjelili: zbogom 93 /  dobro nam došli (valjda)  272

Lijep je, sunčani dan. Ono trebao je biti … ali … Zima došla na svoje. Biće i kiše, u planinskim predjelima i snijega.Čini se, sve se pobrkalo.
Mi volimo sva godišnja doba i kada su ona u svom elemntu.Ali  naopaki kaki jesmo,  sve nam je  jedno koji je vakat i zato ćemo malo lamantirati o birvaktile stađunima.
Recimo, ko je vidio jesen a da u njemu jagode blistaju ,a ljubičice nježnošću mirišu krajolike.
Jesen je da jabuke i kruške zriju. Nekada je bilo da njen dragi ide u armiju.To je značilo čim se vrne eto svadbe,eto takarli dana opet u neku jesen. Jer jeseni su za svadbe, i tako to. Za duboko oranje. I brazde. I sve što uz svadbe ide. Kaže Sveta knjiga: vaša žena je vaša njiva. Mi dodajemo i voli duboko oranje. Kako neće voljeti. To je osnov plodnosti i života.
Proljeća za buđenje života i sve je u cvijeću , beharima i mirisima. Sve oživi i sve se uzbiba. Sve miriše na ljubav. I mirisi donesu tu čuvenu, jedinstvenu, veličanstvenu , uglavnom neponovljivu ljubav. Bude i bolnih. Neka , ako nema boli znači nije se ni voljelo.Stara , jazuk poslovica: Dvoje se nađu pa se onda ne nađu.

O ljetu se sanja, jer trava je narasla, miris pokošenog sijena je tu, da se valja u njemu i kupa u suncu. A ono sunce i valjanje? Pa udari sunčanica počesto. I zaboravi se insan.A kad se zaboravi, eto novog života. Ne odmah. Ima određeni vremenski period kroz koji i priroda i insanka postaju bremeniti.
A šta ste vi mislili, sunce vas mlatne u čelenku, vi se zaboraviti i da nema poslijedica. Ne mere to tako. A poslijedice su lijepe i željene. Neke i nisu. Na prvi mah, ali se prigrle. Djeca su najljepše i najnježnije u ljudskim životima. Čedna i bijela kao zima.
A i ta zima. Hladna je i lijepa. Tjera čovjeka da se grli i stišće, da se zagrije. A kada se zagrijava krv uzavrije i onda zna se ,šta je raditi da se malo insan rahsladi.Igrati se malo kamare.Znate ono , treba posteljinu na kamaru pa u seharu. A kamara ima raznih i uzdisajnih.Te dušeci, te šilteti , te svilene plahte, minderluci ,a napose i meki jastuci. Jer ako je zima, treba grijanje pojačati.Najlakše jastučenjem, a mere i dušečenjem.Ni minderluci nisu za potcijeniti.

Kako je to zabavno ,  i …

Lijepa nam ova godišnja doba, svako.

A ljudi izvoljevaju.

Neko voli ovo , neko ono godišnje doba.

U nekima – u zemlju propadaju, neka mrze i najrađe bi da ih nije.

Neka ih sleđuju , u drugim trunu.

A ljubav gospodo?

A grijanje i valjanje?

Šta sa pupanjem i bibanjem?

Šta sa zrenjem i dubokim oranjem?

Vi bi i to da preskiočite sa godišnjim dobom koji ne volite.

Mislimo da niste svjesni šta ne volite.

Što bi poete rekle:

Mnogo nije volio, pa je zaboravio .svilen dušek , mehki minderluk i nježni jastuk.

U Prevodu:

Samo jednom se živi.na svilenom dušeku, mekom minderluku , nježnom jastuku…

Takarli nam bili svi naši stađuni,

sa puno dušečenja,minderisanja i jastučenja.

Jah, plahe stigme.

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 15 03

Autor

Hajro Šabanadžović

More i zabranjeno voće   Planeta ljubavi

        More i zabranjeno voće                                                    Planeta ljubavi

More ljubavi , ti i ja  Godine samoće i tuge

 More i ljubav,ti i ja                                                                 Godine samoće i tuge  

Roze svijet    Plavetni ružičnjak   

   Roze svijet                                                                      Plavetni ružičnjak

  

Dogodilo se na današnji dan 4. Aprila / Travnja

Danas je  četvrtak 4. April / Travanj 2024.

Dani ove godine se podjelili: zbogom 94 /  dobro nam došli (valjda)  272 .

Lijep je, sunčani dan. Ono trebao je biti … ali … Zima došla na svoje. Biće i kiše, u planinskim predjelima i snijega.Čini se, sve se pobrkalo.
Mi volimo sva godišnja doba i kada su ona u svom elemntu.Ali  naopaki kaki jesmo,  sve nam je  jedno koji je vakat i zato ćemo malo lamantirati o birvaktile stađunima.
Recimo, ko je vidio jesen a da u njemu jagode blistaju ,a ljubičice nježnošću mirišu krajolike.
Jesen je da jabuke i kruške zriju. Nekada je bilo da njen dragi ide u armiju.To je značilo čim se vrne eto svadbe,eto takarli dana opet u neku jesen. Jer jeseni su za svadbe, i tako to. Za duboko oranje. I brazde. I sve što uz svadbe ide. Kaže Sveta knjiga: vaša žena je vaša njiva. Mi dodajemo i voli duboko oranje. Kako neće voljeti. To je osnov plodnosti i života.
Proljeća za buđenje života i sve je u cvijeću , beharima i mirisima. Sve oživi i sve se uzbiba. Sve miriše na ljubav. I mirisi donesu tu čuvenu, jedinstvenu, veličanstvenu , uglavnom neponovljivu ljubav. Bude i bolnih. Neka , ako nema boli znači nije se ni voljelo.Stara , jazuk poslovica: Dvoje se nađu pa se onda ne nađu.

O ljetu se sanja, jer trava je narasla, miris pokošenog sijena je tu, da se valja u njemu i kupa u suncu. A ono sunce i valjanje? Pa udari sunčanica počesto. I zaboravi se insan.A kad se zaboravi, eto novog života. Ne odmah. Ima određeni vremenski period kroz koji i priroda i insanka postaju bremeniti.
A šta ste vi mislili, sunce vas mlatne u čelenku, vi se zaboraviti i da nema poslijedica. Ne mere to tako. A poslijedice su lijepe i željene. Neke i nisu. Na prvi mah, ali se prigrle. Djeca su najljepše i najnježnije u ljudskim životima. Čedna i bijela kao zima.
A i ta zima. Hladna je i lijepa. Tjera čovjeka da se grli i stišće, da se zagrije. A kada se zagrijava krv uzavrije i onda zna se ,šta je raditi da se malo insan rahsladi.Igrati se malo kamare.Znate ono , treba posteljinu na kamaru pa u seharu. A kamara ima raznih i uzdisajnih.Te dušeci, te šilteti , te svilene plahte, minderluci ,a napose i meki jastuci. Jer ako je zima, treba grijanje pojačati.Najlakše jastučenjem, a mere i dušečenjem.Ni minderluci nisu za potcijeniti.

Kako je to zabavno ,  i …

Lijepa nam ova godišnja doba, svako.

A ljudi izvoljevaju.

Neko voli ovo , neko ono godišnje doba.

U nekima – u zemlju propadaju, neka mrze i najrađe bi da ih nije.

Neka ih sleđuju , u drugim trunu.

A ljubav gospodo?

A grijanje i valjanje?

Šta sa pupanjem i bibanjem?

Šta sa zrenjem i dubokim oranjem?

Vi bi i to da preskiočite sa godišnjim dobom koji ne volite.

Mislimo da niste svjesni šta ne volite.

Što bi poete rekle:

Mnogo nije volio, pa je zaboravio .svilen dušek , mehki minderluk i nježni jastuk.

U Prevodu:

Samo jednom se živi.na svilenom dušeku, mekom minderluku nježnom jastuku.

Takarli nam bili svi naši stađuni,

sa puno dušečenja,minderisanja i jastučenja.

Jah, plahe stigme.

1284.- Umro kralj Kastilje Alfons X Mudri, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, pobornik verske tolerancije. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti, dvor u Toledu pretvorio u centar učenosti i utočište za mnoge Jevreje, Mavare i hrišćanske skolastičare. Izdao zakonik za celu zemlju, pokrenuo pisanje španske istorije i astronomskih dela i prevođenje Biblije na španski.

1581.-Engleska kraljica Elizabeta I proglasila za viteza Frensisa Drejka, gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svet.

1617.- Umro je škotski matematičar Džon Neper, koji je pronašao logaritme i objavio principe izračunavanja logaritama.

1765.- U Petrogradu je umro Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pjesnik i akademik, enciklopedista svjetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprinjeo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime.

1860.- U Beogradu rođen Vojislav Ilić, pesnik koji se smatra osnivačem moderne poezije u srpskoj književnosti i tvorcem verističkog izraza.

1896.- Rođen je američki pisac Robert Eme Šervud, koji je u dramama pisanim poslije Prvog svjetskog rata prikazao s gledišta pacifiste poslijeratno razočaranje i zalagao se za mir u svijetu. Docnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubijeđeni pristalica rata kao jedinog načina da se svijet oslobodi nacističke tiranije. Djela: drame “Okamenjena šuma”, “Idiotova radost”, “Neće biti noći”, scenariji za filmove “Duh putuje na zapad”, “Najbolje godine našeg života”.

1905..U zemljotresu u provinciji Lahore, tada delu Britanske Indije, poginulo 19.000 ljudi.

1912.- U Tibetu je proglašena Kineska republika.

1914.- U Milfordu, američka država Pensilvanija, umro je filozof, matematičar i naučnik Čarls Sanders Pirs, začetnik filozofije pragmatizma (“Principi filozofije”, “Elementi logike”, “Pragmatizam i pragmaticizam”).

1936.- Prvog dana generalnog štrajka studenata Beograda, Zagreba, Ljubljane, Skoplja i Subotice protiv fašizacije zemlje i vlade Milana Stojadinovića policija na Medicinskom fakultetu u Beogradu ubila je studenta prava Žarka Marinovića. Kao znak sjećanja na taj događaj 4. april se obilježava kao Dan studenata Beogradskog univerziteta.

1939.- Na irački presto stupio Fejsal II posle smrti njegovog oca, kralja Gazija I.

1945.- Drugi svjetski rat završen je na teritoriji Mađarske, iz koje su sovjetske trupe, u naletu ka Berlinu, istjerale njemačku vojsku.

1949.- Ugovor o stvaranju NATO-a (North Atlantic Treaty Organisation) potpisali su u Vašingtonu šefovi diplomatija SAD, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Italije, Holandije, Belgije, Danske, Islanda, Norveške, Luksemburga i Portugalije. Kasnije su u zapadni vojno-politički savez uključene Zapadna Njemačka, Grčka, Turska i Španija.

1960.- Francuska i Federacija Mali (Senegal i Sudan) potpisali su susporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost.

1968.- Afroamerički baptistički sveštenik Martin Luther King, vođa pokreta protiv rasnog ugnjetavanja i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964, ubijen je u Memfisu u američkoj državi Tenesi. Zbog toga što je njegov utjecaj stalno rastao među ugnjetavanim Amerikancima, na osnovu naloga šefa Federalnog istražnog biroa Edgara Huvera, osam godina prije ubistva praćen je doslovno svaki korak tog borca za građanska prava i protiv rasne segregacije i bezakonja. Prema ocjeni FBI, bio je “opasnost po američko društvo”. Poslije vođene istrage, za ubistvo je optužen Džejms Erl Rej i u martu 1969. osuđen na 99 godina robije. Kasnije je nezavisna istraga pokazala da je vjerodostojnost “dokaza” FBI veoma nepouzdana i da nije sigurno da je Rej atentator, ali nije uspjela da izdejstvuje obnovu sudskog procesa.

1969.- U Hjustonu, američka država Teksas, izvršena prva operacija ugrađivanja veštačkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent sa ugrađenim veštačkim srcem živeo je 4 dana.

1975.- Prilikom pada američkog vojnog transportnog aviona posle poletanja iz Sajgona poginulo 155 vijetnamske dece, ratne siročadi.
1983.-Umrla američka pozorišna i filmska glumica Glorija Svanson, zvezda nemog i zvučnog filma.

1998.- U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja Skačinsko, u Donjeckoj oblasti, poginula 63 rudara.

1992.- Arkanova “Srpska garda” ovladala je Bijeljinom.

Nije ovladala, nego poklala sav nesrpski živalj. Tako su radile sve „srpske garde „ i postrojbe.

1999.- U vazdušnim udarima NATO na rafineriju nafte u Pančevu poginula 3 radnika rafinerije. U bombardovanju toplane na Novom Beogradu poginuo čuvar toplane.

2001.- Sudanski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli su u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji.

2002.- Angolska vojska i UNITA potpisali primirje u Luandi, čime je okončan jedan od najdužih i najkrvavijih afričkih ratova. Oko milion ljudi poginulo u borbama Vladinih snaga i UNITA koje su počele 1975. nakon sticanja nezavisnosti od Portugalije.

2002.- Haški tribunal (ICTY) dostavlja Vladi Srbije optužnicu protiv deset njenih državljana.

2003.- Dom za ljudska prava BiH zaključio je da su BiH i Federacija BiH nezakonito protjerale državljane BiH, članove takozvane “alžirske grupe”, Mustafu Ait Idira i Belkadema Bansajaha i naložio im da preduzmu sve mjere radi sprečavanja izricanja i izvršenja smrtne kazne nad podnosiocima prijava, koji se nalaze u zatočeništvu u SAD.

2003.- Američke vojne snage zauzele bagdadski međunarodni aerodrom “Sadam” i preimenovale ga u “Bagdad International”.

2006.- Apelaciono vijeće Suda BiH proglasilo je Abduladhima Maktoufa krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Travniku i potvrdilo mu petogodišnju kaznu zatvora za otmicu pet Hrvata.

2006.- U Kuvajtu su, prvi put u istoriji te države, žene izašle na izbore, nepunih godinu dana od kada su, izmenama izbornog zakona, dobile pravo glasa i pravo učešća na izborima.