Autor
Hajro Šabanadžović
Bajka Sunce na obzorju
Svjetlo na dnu kanjona modre rijeke Sunčebe iskrice
Nijanse prozračnih velova Zebrasto
Tačkasta duga Pepito
Dugino obzorje Snježi nad đardinom
Raskoš jesenjeg jutra Srebrena noć
Uzburkana duga Ljetno talasanje
Cvijetna milina Vesna nježna kao proljeće
Ne znal zakaj, na um nam padnuva crtočka iz birvaktile stađuna ća nam zavrti bljesimetar u njakom čudnom vrtlogu takarli istoznačnih poveznica:
23.Oktobra / Listopada 42.-p.n.e. – Samoubistvo je izvršio Marko Junije Brut, jedan od vođa zavere u kojoj je 44. ubijen Julije Cezar.
„Zar i ti, sine Brute?“ (lat. Et tu, Brute?)
„Ovako uvek sa tiranima!“ (lat. Sic semper tyrannis!) je pripisana Brutu Cezarovom vjernom prijatelju.
U Danteovom Paklu, Brut je jedan od trojice njvećih grešnika. Druga dvojica su Kasije i Juda Iskariotski. Za Dantea je izdaja najveći grijeh koji se ispašta osudom da budu u Sataninim ustima u centru pakla.
Interesantno čitav život je izdavao ženu sa Beatriče koja ga nije zarezivala ni za suhu šljivu..
Šekspirov je u drami „Julije Cezar“ predstavio Cezarovo ubistvo, kao demokratski čin.
Kasniji Brutov progonitelj Marko Antonije ,Kleopatrin ljubavnik,je za Bruta rekao da je „najplemenitiji od svih rimljana“.
Džon Vilkis But ubica Abrahama Linkolna,glumac koji je glumio i Cezara i Bruta se jadao:
„Sa svačijom rukom protiv mene, ja sam u očajanju. A zašto; zato što sam uradio ono zbog čega je Brut slavljen. A opet, za zbacivanje najvećeg tiranina za kog su oni ikada znali mene smatraju za običnog koljača.
Čudi nas što nijedno pozorište ne angažuje Gorana Bregovića – Beštiju za ulogu Bruta.On vrlo dobro zna kako se brutovske stvari rade. Sve do jednog prijatelja je izdao i uništio.
Ko bi reko da će poeti i prevodiocu ovaj zapis zakapijat labrnju.
Taze meze sa sofre, brizle zabiberene i bjeli bubrezi umočeni ,najviše. Ostalo se može nadomjestiti. Namah ga opauči žena.
Ona njegova ni sjedalicom da mrdne , kaže došo vakat kad i ona mora počet vezova se igrati. On se ko merhum obradovao. Pošo se on skidat, a ona njemu šta to radiš bleso jedna, vidiš da je zima, prehladićeš ga. Ja i onako samo na igle i svilene konce mislim, taj tvoj sitni vez, singer štep mašine, mi naum ne pada.
Ti što si po meni vezo, vezo si. Jas da si dvije tri recke u minusu, kad mi prigusti nadoknadit ćeš, iako si sa roštiljem plaho ograisao, hoćeš se ti fićfirića igrati.
Daj , napišite barem nešto o jednoj jedinoj sofri, mezetu i akšamluku da me želja mine. Natandarite riječi iz onog našeg pojmovnika da ljudi znaju šta je šta.
Za tri minuta eto i Herco :
– Srce mi puca, samo što me ne hekne, daj jednu želju pred ahiret, ono o akšamlucima ispričaj.
Javi se Branka Vojvodić , kaže Oma ne vidi nazvati, i ne samo to, ništa ne vidi, ne mre ništa opaučit bez njene pomoćiali upravo valja niz probavni i u probavni drugu tepsiju furdenjače. Pliva u loju. Sve pita pominje li se to neka sofra.
Lenji samo jecaj kroz slušalicu :
– Brizle.
Jedino se Mojsije ne javlja se, sigurno se stidi i glavom u doksat heknjiva.
Osjećam da se su đardini i đul bašte malo usne otvorili i da se razneženo smješe; bijahu to vremena.
Pristavimo onu našu veseliju; nećemo vam reći koju. Pogađajte, o medenim nekim je riječ. A za kraj jednu dvije tužnije, meraklijske.
Najljubaznije molimo papake, krakane i šupke da se isključe iz ove načrtanije. Imaju svoju , nek u nju blenu. Spala i knjiga na pašaluk. Sve nihovo je sušta suprotnost našemu, odnosno ovoj ljubavi i ljepoti.
Mi ćemo kratko i po običaju okolo kere na mala vrata.
Kad Deba progovori onad znaš da je najmasnije i najdeblje progovorio. Zbog toga ćemo jedan njegov čuveni doktorat djelomično citirati:
Riječ capin nisu ljudi izmislili, nebo ga je poslalo. Capin je višeslojna i višeznačna riječ. Koliko je u toj riječi metafore, ironije i stilskih figura, koliko sadržine to se ne može objasniti tek tako. O tome ću barem još jednu disertaciju napisati.
Capin može ko metal tvrd biti; kad je od metala; a da je od metala jest, ponekad. Taj je geolozima dobar, a oni se samo kamenjem bave. Nije im ovdje mjesto iako vas život nešto buše. To što rde rade daleko od ženskog insana.
Nekad je tupa strana obložena glatkom gumom i čini se tako mehka gumenasta , a nije, više je po svojstu nekom grbu nalik. Taj je capin malo metalan, malo gumenast, može mnogo čemu podlužiti.
Nekad je tupasti dio capina obložen drvetom i poludrvenast, polu metalan je. Taj capin odmah baci, spoj metala i drveta začas se polomi. Metal i drvo loša kombinacija. Previše kruto, bolno i lomljivo.
Mnogi planinari svje capine od drveta prave. Zato drveni capin može ko drvo tvrd biti ,jer je od drveta. Nisu svi planinari vješte drvodelje. Tada capini liče na topuzine ili tojage.
A metalni ne valja i treba ga baciti; ako zapadne kiša može insanuna munja ili grom strefiti. Dakle ako si planinar ti onaj gumeni ili tojagu prihvati i ka planinama i planinarkama hodi. I nema belaja. Samo frka,cika i vriska.
Najbolji je onaj capin što ima osobine i drveta i ebonita ili tvrde gume. Čvrst ko drvo , baršunast i sjajan ko obenot, bogdicu savitlji, haman ko tvrda guma. To se traži joj , mamo mamice.
Jel capin planinski čekić, jeste. I sam,ga Mojsije malo prije reče vazda na planinu nosi. Jel hoda po planinama? Ide i uzduž i poprijeko, i ubrdo i nizbrdo, i u ravan i u sridu, a moš’ ga zadjenut i zabost i za uho, za pojas, ispod pojasa, na haljinu, ispod haljine, čak i na leđa, ako ne paziš i nečija usta o njeg’ zakači il’ ubacit.
Kad stigneš na kotu, ako se prije toga nisi ulogiro, možeš sasvim slobodno njime kotirati ili logirat. Pa kad se kući vraćaš, opet isto. Minimum dvadeset čertri puta po danu vikenda. Ako je ženska prije puritanka bila, eto ti belaja koji nije belaj, mora se i više.
Deba mili! – zove Frka tiho, ne znamo odakle. Načula ona o čemu se priča,konta Deba.
Šta je,šta se dereš ? – dere se Deba, hem ga u disertaciji prekida, hem mu autoritet ruši
-Može li Lenji zabiberiti,
-Može, kakvo je to pitanje ,pusti me , jašta će nego zabiberiti, bona,idi pospremite to.
Misli Deba na na mezu i oblizuje se, a i kako do jedne riječi nije došo, ništa skonto nije. I bolje da nije i nikad skontat neće.
-Jesi siguran sto posto za toj besjedu o capinu.
-Dvjesto postim ja i dvaput ako treba.
-Zatim; jel’ capin čekić, jeste. Ima li dva kraja, ima. Jedan oštri i jedan tupi. Jel’ tupan tupom stranom ekser zakucava, jest, zakucava. Kolko će bolan u životu zakucavati to niko živi izbrojiti ne može. U Bosni se to sigurno ne može.
Jel’ oštrom stranom čeprkaš i odvaljuješ, jes čeprkaš i odvaljuješ. A koliko ćeš za života odvaljivati ako si pametan ti mi reci.
Neki će drugi neće ćeprekat il nemaju capina, ili ko crvić ili im gusle i prange strah utjerale sa se ne smije živi čuti, ni pogled ispraviti. Žao mi je ljudi, što smo ih na početku priče izbrisali. Ne može se priča tako lalo njima oteti. Oni profulili bosanski grb pri rođenju.
Neće im otac katil ove lijepe mile Bosne. Majke ne smiju pisnut; samo uzdišu joj mamo mamice. Čujem počele im i seje isto pjevušiti. I eto ti njih čitav život ko puhovi i dole i u glavi.
Jel capin veći od bosanskog grba, skoro da jest. Nije da nije bitno, bolan našta je nešto nalik. Nije važno ni šta je pisac htio rjeti. Bitno šta šta on podrazumjevaje kakav je njemu ćeif i nevolja i šta, gdje i kako se na šta on ukazuje i prislanja, istura i prsi.
Vi se k'o pametni pravite, riječima baratate, pa slušajte i rješite i ovu enigmu:
Capin pet slova ima. Dva plus dva parna i jedno neparno. Ono neparno izbaci, ova dva para šatro složi i šta ti ostane?
Ostane ti bolan ona hevina: haremski cvijet, ako ćemo pravo i lotos haremski, đula đulbašte, bagrem razigrani, jorgovan mirisni, boliglava vatrena, kadifica svilenkasta, ljubićica blažena, karanfil rumeni.
Ostade ti bolan cvijetni đardin prekrasni sneni. I kako taj đardin ne sanjati i u snove i na javi dozivati i dosanjati.
Ostade ti jaro onaj sedefasti brežuljćić, lugasti bregić, vlažna dolinica, jogunasta dulbašta, izvor sevdaha, nježna balada, ples bolero, muzika harmonike; svaka čast Mojsije lave; opjevana i raspjevana, rodnica i nevoljnica, stidnica i opajdara, skrušenica i vragolanka, ali uvijek jedna jedina, neponovljiva,uvijek anamo ona ljubav naša.
Može ona nekad biti i kaharli i tuknuta, može i jad, čemer i bol nostiti, može se svakako ona zvati, al bez nje ti života ne m're biti. Ni u pravo ni u krivo ni u sridu. Kako bi bolan bez nje žena jecala i majku dozivala:
joj mamo,mamice,
a njen bleso cvilio i brundao uh,uh i uh.
Joj, samo kad pomislim na nju ja poludim, hoće mozak da mi pukne, duša da uzleti. Od silnog bola i želje neka milina, punoća me obuzme i hoću da se raspuknem i raznesem u toj milini. Vas butum da se urušim u toj ljubavnici slatkoj milosnoj.
Slušaj ovo i dobro pazi ove riječi o ukusima nje blažene:
Slatka krofnica (dofati se Deba klope nije bilo druge), drhtava ko đigerica, sočni bubrežič, nalik na rumeno srce iz srca, k'o pihtijasto pače, meka ko pohovan mozak, reš brizle (moro Deba malo zamezetiti, ogladnio), ko zvrk bureka, ko sogan dolma, japrak, sarma ili fil paprika, neki pikanto papričice umak, ko baklavica, ružica, mljac kadaif sa grožđicama i sjeckanim orasima, tufahija (Debinim mozgom bajramska i akšamlijska sofra se kotrlja) , krem pita i šampita. Uh ako brojim dalje pregladniću i neću od Mojsija lovu skrajnut. A sevap bi bilo čifu po džepu klepit, to ga najviše boli. Kad sve razdvojiš i nešto u drobove, nešto na grudi našto u skute složiš i posložiš; ostane bi bolan sevdah duše, srce treperavo, mozak raspomamljeni, bubreg razigrani, brizle uzdrhtale, jetra krvava, bijeli bubrezi hrskavi…
(Nabraja i ponavlja ponešto Deba ne možeš ga zaustaviti, pjesnik u njemu proradio ali i debelo ogladnio, očito je; valjda crijeva bubnjaju…)
-Stani bilmezu opogani ljepotu i ogadi nam mezu.
Konzilij se ko fol ljuti,svi zacrvenili ko alava turšija pred zrenje i poglede sakrivaju. Nakvasali ko grb pred đardinsko vrhnovanje i sve im draga i bliska ta licenciae poetika , smisao i suština njihovog života.
Okolo njih grlice lepršaju, miris žutih dunja se širi , na ramena im slijeću i miluju i spiju i snivaju.
Grlica jedna što se tren prije na trn srce svoje nabola, da bi pjesmu dragom poslala, poslijednjim treptajima lagano i bolno pjesmu klizi:
– Mito bekrijo
ili
Jutros mi je ruža procvjetam.
Može bilo koja iz spomenara srcu .
Autor
Hajro Šabanadžović
Dugino obzorje Uzburkana duga
Susjedni krajolici
Violetna dominantnost Srebrena noć
Autor
Hajro Šabanadžović
Zelen pored puita Sunčeve iskrice
Zebrasto Pepito
Tačkasta duga Nijansa prozračnih velova
Autor
Hajro Šabanadžović
Bajka Krajolik snova
Sunce na obzorju Svijetlo na dnu kanjona Modre rijeke
Raskoš jesenjeg jutra Snježi nad đardinom
Danas je Medelja, 23. Oktobar/Listopad, 296. dan 20212 godine. Do kraja godine ostalo je još 69 dana.
Šeset devet je manje od sedam banki. Takva vam mahalska računica.
Treba im vjerovati. Oni sve znaju.
Evo napriliku znali su da će komunizam riknuti, sad pa sad. Zato se nisu upisivali u komunisteč
Nisu ih ni golim otocima mogli natjerati da se upišu među seljake. Jes da bi komunisti trebali biti od radnika i seljaka. Ali tada bio sve sami goli seljak.
I ne bilo kakvi seljak. Oni dobri, fini seljak osto na svojim ognjištima , livadama i oranicama. U grad nagrnula ona fukara bez ičega. Goli, bosi i gladni. Valjalo je to nahraniti.
Ali vjekovnu glad nikad niko ne nahrani. Zakon evolucije i opstanka.
Jel’ Juga bila zemlja seljaka na brdovitom Balkanu ?
Jeste!
Jel u mahali bilo seljaka ?
Nije! Kao nastanjenih. Kao sluga i izmećara bilo ih je hajbet.
Svoje bajte i zemunice oko grada natandarili. Poslije im služile za minobacačka,tenkovska i ostala genocidna gnijezda.
Znači , šta će u mahali komunisti? Ništa . Rečeno im ,nek se vrnu odakle su došli.
Čista logika.
Ali se ne vrnuše. Ne moš se predaka pijačarske bagre kutarisati. Razrooki pa dobro ne anlaišu.
Poslije se ispostavilo da su ti komunisti svi nacionalisti , dobar dio i nacisti.
A mahalaši ko mahalaši. Uvijek ostaju mahalaši.
Pa im ne vjeruj?
Niste vidjeli veće dosljednosti i iskrenosti.
Evo vam još jednog primjera.
Svi kažu zemlja je okrugla.
Oni šute.
Jopet, svi kažu zemlja je ravna.
Oni šute.
Što li šute , nemamo pojma , niti iko ima. Ali, mora im se priznati, dosljedni su i u šutnji.
Tek onomad poslali atašea za štampu i on dao kratku izjavu za javnost:
-Zemlja je i okrugla i ravna.
E, vala svaka im čast. Mamica ih rodila pametne i dosljedne.
Što bi poeta reko:
Duro ne duro, zemlja se okruglo okreće.
U prevodu:
Ovo mi ; prepisivače i hroničare pomalo na rende'to , k'o mekinje pred hajvane.
Oni potiču od ovih hajvana koji su pobjegli blagodatima sela, pa ih mahala zato prozvala, kratko i jasno:
-Papci.
Nemamo vam vakta obješnjavati : zašto. Ali ima veze sa , ni krivim ni dužnim , hajvanima.
Danas je Nedelja 23. Oktobar/Listopad, 296. dan 2022. godine. Do kraja godine ostalo je još 69 dana.
Šeset devet je manje od sedam banki. Takva vam mahalska računica.
Treba im vjerovati. Oni sve znaju.
Evo napriliku znali su da će komunizam riknuti, sad pa sad. Zato se nisu upisivali u komuniste.
Nisu ih ni golim otocima mogli natjerati da se upišu među seljake. Jes da bi komunisti trebali biti od radnika i seljaka. Ali tada bio sve sami goli seljak.
I ne bilo kakvi seljak. Oni dobri, fini seljak osto na svojim ognjištima , livadama i oranicama. U grad nagrnula ona fukara bez ičega. Goli, bosi i vjekovno gladni. Valjalo je to nahraniti.
Ali vjekovnu glad nikad niko ne nahrani. Zakon evolucije i opstanka.
Jel’ Juga bila zemlja seljaka na brdovitom Balkanu ?
Jeste!
Jel u mahali bilo seljaka ?
Nije! Kao nastanjenih. Kao sluga i izmećara bilo ih je hajbet.
Svoje bajte i zemunice oko grada natandarili. Poslije im služile za minobacačka,tenkovska i ostala genocidna gnijezda.
Znači , šta će u mahali komunisti? Ništa . Rečeno im ,nek se vrnu odakle su došli.
Čista logika.
Ali se ne vrnuše. Ne moš se predaka pijačarske bagre kutarisati. Razrooki pa dobro ne anlaišu.
Poslije se ispostavilo da su ti komunisti svi nacionalisti , dobar dio i nacisti.
A mahalaši ko mahalaši. Uvijek ostaju mahalaši.
Pa im ne vjeruj?
Niste vidjeli veće dosljednosti i iskrenosti.
Evo vam još jednog primjera.
Svi kažu zemlja je okrugla.
Oni šute.
Jopet, svi kažu zemlja je ravna.
Oni šute.
Što li šute , nemamo pojma , niti iko ima. Ali, mora im se priznati, dosljedni su i u šutnji.
Tek onomad poslali atašea za štampu i on dao kratku izjavu za javnost:
-Zemlja je i okrugla i ravna.
E, vala svaka im čast. Mamica ih rodila pametne i dosljedne.
Što bi poeta reko:
Duro ne duro, zemlja se okruglo okreće.
U prevodu:
Ovo mi ; prepisivače i hroničare pomalo na rende'to , k'o mekinje pred hajvane.
Oni potiču od ovih hajvana koji su pobjegli blagodatima sela, pa ih mahala zato prozvala, kratko i jasno:
-Papci.
Nemamo vam vakta obješnjavati : zašto. Ali ima veze sa , ni krivim ni dužnim , hajvanima.
Puno toga se dešavalo na današnji dan . Bilo je svega :
4oo4.godine nastao svijet po Ussher- Lighfootovoj teoriji (hronoligije evolucije)
Ovu teoriju preuzeli kraeacionisti. (Teorijom i Kreacionistima ćemo se pozabaviti naknadno.)
Kojih li blentovija majko mila! Boli glava.
42.-p.n.e. – Samoubistvo je izvršio Marko Junije Brut, jedan od vođa zavere u kojoj je 44. ubijen Julije Cezar.
„Zar i ti, sine Brute?“ (lat. Et tu, Brute?)
„Ovako uvek sa tiranima!“ (lat. Sic semper tyrannis!) je pripisana Brutu Cezarovom vjernom prijatelju.
U Danteovom Paklu, Brut je jedan od trojice njvećih grešnika. Druga dvojica su Kasije i Juda Iskariotski. Za Dantea je izdaja najveći grijeh koji se ispašta osudom da budu u Sataninim ustima u centru pakla.
Šekspirov je u drami „Julije Cezar“ predstavio Cezarovo ubistvo.Kasniji Brutov progonitelj Marko Antonije ,Kleopatrin ljubavnik,je za Bruta rekao da je „najplemenitiji od svih rimljana“.
Džon Vilkis But ubica Abrahama Linkolna,glumac koji je glumio i Cezara i Bruta se jadao:
„Sa svačijom rukom protiv mene, ja sam u očajanju. A zašto; zato što sam uradio ono zbog čega je Brut slavljen. A opet, za zbacivanje najvećeg tiranina za kog su oni ikada znali mene smatraju za običnog koljača
Čudi nas što nijedno pozorište ne angažuje Gorana Bregovića – Beštiju za uloguu Bruta.On vrlo dobro zna kako se brutovske stvari rade.
930.- Umro japanski car Daigo.
–Car Daigo (醍醐天皇 Daigo-tennō?, 6. februar 885 – 23. oktobar 930) bio je 60. car Japana, prema tradicionalnom popisu, a koji je vladao od 897. do 930. Ime je dobio po svetištu gdje je sahranjen.
1596 – Turska vojska sultana Muhameda III je kod Erlaua u Mađarskoj porazila austrijske trupe nadvojvode Maksimilijana.
1641.-U Sjevernoj Irskoj katolički su Irci ubili hiljade engleskih i škotskih doseljenika koji su 1609. došli na otok. Tome je u Londonu, 12. svibnja prethodilo pogubljenje irskog namjesnika Thomasa Wentwortha, Earla od Strafforda
1915.- U New York Cityu, 25 000 – 33 000 žena marširale 5. Avenijom zahtjevajući pravo na glasanje.
Nekoliko decenija se to pitanje razmatralo i skontalo se da je bolje prepustiti ženama mnoga prava i zaduženja kako bi bile još potlačenije.
1917 – Američke snage se napokon uključile u Prvi svetski rat, kod Linevila u Francuskoj.
Europa tri godine krvarila i milionskim žrtvama iscrpljavala njemačku zvijer. Zadnje godine ameri se malkice ukuče u rat i svu slavu pobjede prigrabe sebi. Tako to rade „heroji“.
1917 – Centralni komitet ruske Socijalističke radničke partije (boljševika) i Vladimir Iljić Uljanov (Lenjin) donose odluku dizanju oružanog ustanka.Tako je nastao mit o Oktobarskoj revoluciji , nadi za obespravljene.
Na brutov način ; nož u leđa su joj prvo zabili Staljin i njegovi pajaci.Na sedamdeseti rođendan Mihail Gorbačov,Boris Jelcin,Keonid Kravčuk i Stanisla Šušeković su odlučili da revoluciju eutaniziraju i predaju na milosr kriminalcima.
1939.-Umro Zane Grey, američki književnik.
– Stekao je široku popularnost svojim pustolovnim romanima o svijetu kauboja i Divljeg zapada. Napisao je 50 romana, a mnogi od njih su i ekranizirani. Prvi roman “Bety Zane” objavio je 1904. godine. No veliku popularnost donio mu je roman “Jahači rumene kadulje” objavljen 1912. godine. Postao je najprodavaniji roman u SAD-u do tada, prodano je 750.000 primjeraka. Nakon toga, trudio se objaviti otprilike po jedan roman godišnje.
1940 – Rođen je brazilski fudbaler Edson Arantes do Nasimento, poznat kao Pele. Mnogi ga smatraju najboljim fudbalerom u historiji nogometa. Ali desio se Mesi i sada mu pozicija i nije baš sigurna
1941..Spaljivanje Židova u Odesi u Ukrajini: 19000 Židova je živo spaljeno u Dalniku u Odesi, od rumunjskih i njemačkih trupa. Idući dan, još 10000 Židova je ubijeno.
-Tako to rade pedantni Njemci. Nema kod njih labavo: jal sve , ili sve , treće mogućnbosti nema.
1942 – Britanska Osma armija počela je ofanzivu protiv nemačkih snaga pod komandom Ervina Romela kod El Alamejn u egipatskoj pustinji. Bitka je okončana 12 dana kasnije pobedom Britanaca .
1944 – Sovjetska Crvena armija ušla je u Drugom svetskom ratu u Mađarsku.
1944 – U filipinskom zalivu Lejte tri četvrtine flote SAD i čitava japanska flota su počele odlučujuću bitku. Okončana je porazom Japanaca 25. oktobra.
Japanci su hrabar i žilav narod.Amerikanci ih nisu mogli slomiti.
Epilog dvije fuzije atoma nad Hirošimom i Nagasakijem.U par sekundi dva tragična dana, 6. i 9. avgusta 1945. milioni mrtvih.I oni nama imaju obraza reći nije bilo genocida
1954 – Posle serije sastanaka u Parizu, SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska sporazumele su se da okončaju okupaciju Nemačke.
Skontali blećci, oni postaju kokuzi a nacistička Njemačka se obnovila ko da rata nije bilo.
1958 – Ruski pisac Boris Pasternak dobio je Nobelovu nagradu zaknjiževnost za roman “Doktor Živago” .Film se bavi događanjima u vremenima prije,za i na kraju revolucije.Mladu i lijepu glumicu Đuli Kristi uloga Lare je gurnula u žižu svjetske javnosti.
1961 – Tragično nastradali generalni sekretar UN Šveđanin Hjalmaru Agne Dagu Hamaršeldu posthumno je dodeljena Nobelova nagrada za mir.
Nesreća ili ubistvo – pitanje je sad i traje 54 god. Čovjek bio zagovornik prekida rata. Pobornice rata i direktno umješane u rat Belgija, Velika Britanija i SAD, motivisane tamošnjim bogatim rezervama rude bakra mislile su suprotno.Nije na odmet napomenuti da su osam mjeseci prije belgijski i američki plaćenici ubili Patris Lumumbu oca petoro djece i prvi premjer Konga.
1973 – Severnovijetnamski mirovni pregovarač Le Duk To odbio je Nobelovu nagradu za mir uz obrazloženje da u njegovoj zemlji još nema mira.
Deba kaže blećal;tako se to ne radi.Uzmeš lovu ko Sartr pa se poslije istovariš na nagradu.Za razliku od književnika Deba vjeruje da bi časni Le Duk To novac poklonio narodu.
1990.-Prvo emitovanje dnevnika YUTEL.
-To je ono kukavičje gnijezdo. Sve same kukavice i pobjegulje. Ni jednog jedinog čovjeka.
To je onaj „mirotvorni tv“ a u strvari kukavičje jaje sa Goranom Milićem na čelu .Blećak Agović naletio na minu i pobjego sa Milićem iz zemlje na prvi rafal.Tako to rade gebelsovi i Mirini učenici.
Ali bčećak je dobar pljačkaškoj vlasti- Poltron jednom poslušnik i doušnik uvijek.
1991 – Predstavnici 19 zemalja potpisali su Parizu u organizaciji UN mirovni o okončanju 13-godišnjeg građanskog rata u Kambodži.
Za vladavine komunističkih Crvenih Kmera (1975. – 1979) u masovnim pogubljenjima i zbog gladi i bolesti umrlo oko 1,5 mil. ljudi.
Niko ne izvještava o vjekovnoj izrabljivanju francuskih kolonijalista.Neki tvrde da su sifre mrtvih proistekli iz pogubljenja, torture, bolesti i gladi mnogo veće nego što su kod Kmera.
To je onaj „mirotvorni tv“ a u strvari kukavičje jaje sa Goranom Milićem na čelu .Blećak Agović naletio na minu i pobjego sa Milićem iz zemlje na prvi rafal.Tako to rade genelsovi i Mirini učenici.
2001 – IRA je objavila razoružavanje. Simbolike radi podsjećamo na zapis 23.10.l641. i pokolju Iraca nad Englezima. Dva dana kasnije Velika Britanija je ukinula četiri bezbednosna punkta.
2004 – Na Kosovu su održani parlamentarni izbori, koje je većina kosovskih Srba bojkotovala. To su drugi izbori od 1999. kada su vlast u toj pokrajini preuzele UN.
To nema nikakve veze sa guslarskom realnošću.Još minimum pet do šest vjekova Kosovo će biti srpsko.Pitajte Dodika,on je stručnjak za negiranje.
Autor
Hajro Šabanadžović
Нанэ Цоха
Нанэ цоха, нанэ гад,
Мэ кинэл мангэ ё дад!
– Сыр выджява палором,
Мэ кинэл мангэ ё ром!
Тай-да-да-ра-ра, та-ра-ра-ра-ра,
Та-ра-ра-ра, та-ра-ра-ра-рай,
Сыр выджява палором,
Мэ кинэл мангэ ё ром!
Дадо, кин мангэ ченя,
О ченя сумнакунэ.
На кинэса о ченя,
На бэшава дрэ чяя.
Тай-да-да-ра-ра, та-ра-ра-ра-ра,
Та-ра-ра-ра, та-ра-ра-ра-рай,
На кинэса о ченя,
На бэшава дрэ чяя.
Загэём мэ дрэ ‘да садо,
Зрискирдём мэ цвэто,
Прикэрдём лэс кэ шэро –
Тэ камэс миро ило.
Тай-да-да-ра-ра, та-ра-ра-ра-ра,
Та-ра-ра-ра, та-ра-ра-ра-рай,
Прикэрдём лэс кэ шэро –
Тэ камэс миро ило.
В небе синем птица вьётся,
А вокруг весна смеётся.
Ты сказал, что сильно любишь,
На других смотреть не будешь.
Ты сказал, что сильно любишь,
На других смотреть не будешь.
Захожу я во лесок,
Сорвала я там цветок,
Приколола к голове,
Чтоб понравиться тебе.
Приколола к голове,
Чтоб понравиться тебе.
Ja nemam haljetak
Ja nemam haljetak,ni bluzu,
Tatica će mi to kupiti!
Ako se poželim udati,
Tada će moj muž kupiti nih za mene!
Tatice,kupi mi minđuše,
Naušnicu od zlata.
Ako mi ne kupiš minđuše
Neću zadugo biti djevojka zadugo
Otići ću u vrt
Probirati svijeće
Stavljati ga na glavu
Za tebe da poželiš moje srce
Ja nemam haljetak,ni bluzu,
Tatica će mi to kupiti!
Ako se poželim udati,
Tada će moj muž kupiti nih za mene!