Autor
Hajro Šabanadžović
Osunčane zidine More mimoza
Mjesečeva čipka Snijeg i zimzelen
Plavetni dan Grimizni zastor
Danas je petak 13. juni / lipanj 2025
Ovako su se dani podijelili:
163 brisanih i ad aktiranih. 202 se priprema za iste učinke.
Čudno, pomišljamo , ljudi misle da oni dane adaktiraju , a dani ni mukajet.
Ne izgleda , ne sluti na dobro.
Ako nekog nogiraš, a on se ne trza, nisu tu čista posla.
Iza ljepote svakog dana ima jedna nezaobilazna kvaka.
Nemojte da vas njihovo blještavilo i djetinja naivnost zavaraju.
Savaki taj nogirani dan , uslovno rečeno , adaktirani dan proporcionalno geometrijskom progresijom povuču sa sobom. dio od onih silnih miliona dunjalačuna čije je ime ispisano na dobitnom listiću tog dana za tu godinu.
Neko bi reko da se dani žestoko svete za slavodobitni smijeh ljudi. Ma jok boni . Oni samo ispunjavaju svoju 24-časovnu normu. I nemaju vremena da razmišljaju . Vide ime , znači ide sa mnom. Nisam ja kriv što mu zapisano.
Ne vidi ime , ne zna šta će , jer nema sretnog dobitnika. A napos eniej ga ni briga. Biće na nekom drugom spisku.
A spiskovi su vam čudne fele. Sve zavisi ko ih sastavlja. Taj se najčešće vabi selektorom. I taj odabire spisaklije na svoj način . Po potrebama timskog sporta. Za svaku poziciju treba bar jedan insan .
I tako dok se ne nakupi kvota potrebna za zamisli tog selektora. Nekako se čini da je u redu kada su spiskovi javni . Svako zna na kojem je spisku i zašto.
Ali obi dani izgleda nisu selektori , jer ne objavljuju svoje spiskove unaprijed. U neko doba samo dotaknu insana i pripoće mu da je na spisku.
Neki se raduju , neki se bome plaho o sebi zabave . Svi odjednom postaju svjesni činjenja i nečinjenja. Malo u kasni vakat, kad su svi popravni završeni. I nema smijeha , Uglavnom .
Što bi poete rekle:
Ko se posljednji smije zadnji se nogira.
U prevodu:
I poete nekad pogreše i navuku pogrešni rezime , ali u ovom slučaju vrijedi paradox pravila o danima koji se svake godine vraćaju u isto vrijeme, skoro u stoti dio dekike tačno.
Pokloni mi sebe
bar jedan cigli stađun
čak i ako mi srce skršiš
sanjajući milost i nebo
voljeću te život cijeli
Danas je petakak 13. Jun / Lipanj 2025. Godine
Ovako su se dani podijelili:
163 brisanih i ad aktiranih. 202 se priprema za iste učinke.
Čudno, pomišljamo , ljudi misle da oni dane adaktiraju , a dani ni mukajet.
Ne izgleda , ne sluti na dobro.
Ako nekog nogiraš, a on se ne trza, nisu tu čista posla.
Iza ljepote svakog dana ima jedna nezaobilazna kvaka.
Nemojte da vas njihovo blještavilo i djetinja naivnost zavaraju.
Savaki taj nogirani dan , uslovno rečeno , adaktirani dan proporcionalno geometrijskom progresijom povuču sa sobom. dio od onih silnih miliona dunjalačuna čije je ime ispisano na dobitnom listiću tog dana za tu godinu.
Neko bi reko da se dani žestoko svete za slavodobitni smijeh ljudi. Ma jok boni . Oni samo ispunjavaju svoju 24-časovnu normu. I nemaju vremena da razmišljaju . Vide ime , znači ide sa mnom. Nisam ja kriv što mu zapisano.
Ne vidi ime , ne zna šta će , jer nema sretnog dobitnika. A napos eniej ga ni briga. Biće na nekom drugom spisku.
A spiskovi su vam čudne fele. Sve zavisi ko ih sastavlja. Taj se najčešće vabi selektorom. I taj odabire spisaklije na svoj način . Po potrebama timskog sporta. Za svaku poziciju treba bar jedan insan .
I tako dok se ne nakupi kvota potrebna za zamisli tog selektora. Nekako se čini da je u redu kada su spiskovi javni . Svako zna na kojem je spisku i zašto.
Ali obi dani izgleda nisu selektori , jer ne objavljuju svoje spiskove unaprijed. U neko doba samo dotaknu insana i pripoće mu da je na spisku.
Neki se raduju , neki se bome plaho o sebi zabave . Svi odjednom postaju svjesni činjenja i nečinjenja. Malo u kasni vakat, kad su svi popravni završeni. I nema smijeha , Uglavnom .
Što bi poete rekle:
Ko se posljednji smije zadnji se nogira.
U prevodu:
I poete nekad pogreše i navuku pogrešni rezime , ali u ovom slučaju vrijedi paradox pravila o danima koji se svake godine vraćaju u isto vrijeme, skoro u stoti dio dekike tačno.
A birvaktile dešavanja nisu baš prošla bez nestašnih dana:
323.-Umro grčki kralj Aleksandar Treći, nazvan Aleksandar Veliki, najveći vojskovođa antičkog svijeta, tvorac najprostranije imperije u dotadašnjoj istoriji čovječanstva. U mladosti je bio učenik Aristotelov. U prijestonicu grčke države Makedonije Pelu doveo ga je njegov otac kralj Filip Drugi Makedonski, a na prijesto je došao u 20. godini života kad je 336. prije nove ere ubijen Filip Drugi. Dovršio je pokoravanje grčkih država i 334. prije nove ere je sa 30.000 pješaka i 5.000 konjanika poveo rat protiv Persijanaca. Ubrzo je osvojio Malu Aziju, Siriju, Egipat i Persiju i stigao do rijeke Ind. Za prijestonicu carstva je proglasio Vavilon, u kojem je po povratku iz Indije iznenada umro u 33. godini života, što ga je spriječilo da preduzme namjeravani pohod na Zapad. Bio je izuzetno hrabar, a u borbi je primjenjivao metodičnu i uništavajuću strategiju. Koristio je sadejstvo konjice i pješadije i prvi je u istoriji ratne vještine uveo sistematski rad štaba. Njegova vojnička genijalnost se zasnivala i na širokoj kulturi, po čemu je bio superioran nad vladarima čije je države pokorio. Stoga nije bio samo osvajač već i nosilac širenja helenske kulture.
Ipak i njega je jedan od ovih naših tihih i mirnih dana pokupio.
1381.-Pod vođstvom Vota Tajlera u engleskim pokrajinama Kent, Norfok, Safok i Kembrišir počeo seljački ustanak protiv feudalaca, izazvan visokim porezima. Već prvog dana ustanka seljaci su, uz pomoć londonske sirotinje, ušli u London i opsjeli zgradu parlamenta, ali Tajler ubijen već trećeg dana ustanka. Ostavši bez vođe, ustanici su napustili London i buna je krvavo ugušena.
Ništa novo i neobično.
1831.-U Edinbughu se rodio James Clerk Maxwell (1831.- 1979.), škotski fizičar koji je razvio teoriju elektromagnetizma, a važna su i njegova istraživanja na polju elektrodinamike. Maxwell se uz Newtona i Einsteina svrstava među tri najveća mislioca u povijest fizike.
1865.-Rođen je irski pjesnik i dramski pisac Vilijam Batler Jejts, uz Šoa i Džojsa, jedan od najvećih irskih pisaca. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1923.
Dobar je , iskren, vrlo zaljubljen u neuzvraćenu ljubav, zbog toga mu srce čezne i žene voli. A bio je i nestašan.Mnogo se brate zaljubljivao.
1873.Rodio se hrvatski pjesnik, novelist, esejist i putopisac Antun Gustav Matoš (1873.- 1914.).
1900.- U Kini je počeo tzv. Bokserski ustanak, pobuna seljaka i gradske sirotinje protiv stranog kapitala i domaćih feudalaca. Ustanak u septembru 1901. ugušile evropske sile, Japan i SAD.
Strani krimilal i domaći opijum.
1917.-Sa 14 bombardera tipa “gota” Nijemci u Prvom svjetskom ratu prvi put iz vazduha bombardovali London. Poginule 162 osobe. Prije toga, napadi na britansku prijestonicu vršeni su iz “cepelina”.
Katastrofalnije reprize će se desiti u Drugom svjetskom ratu.
1934.-Adolf Hitler i Benito Mussolini sastaju se u Veneciji, Italija. Mussolini kasnije opisuje njemačkog diktatora kao “smiješnog malog majmuna”.
1943.-U bici na Sutjesci, u Drugom svjetskom ratu, poginuo je komandant Treće divizije i član Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, Sava Kovačević. Narodnim herojem proglašen je 23 dana poslije pogibije.
Dana pogibije pravio katastrofalne greške. Mnogo je nevinih zbog toga izginulo. Kada je to shvatio, odlučio je da pogine herojskom smrću.
Kolumbija je prije bila banana republika SAD i CIA. Poslije su je unaprijedili i narko kartel republiku. Biznis je biznis.
Objavio trice i kučine. Sve američke novine kontroliše SAD vlast.
Sjeverniji od svih korejanaca , umišlja da je neki klinac. A nije , on je samo razmaženo krvoločno dijete .
Ove ruže naše
u nama što dišu
ovo nebo svjetlosti
u nama blista
hejbet godina samoće
zavejani snovi
na prtinama
svijeta ruža
djetinje radosti
majčina duša
očeva milost
svijet snova
Sve nešto mislim
Bože daj nam
zimsku idilu
u osvit jeseni
Dobro je to što je prošlo
dobro je to što nadolazi
čak dobra je i
sadašnjost
U gnijezdu uplelom od tijela
živjela je ptica
bila krilima o srce
najčešće je zvana: nemir
a pođeđe: ljubav
u noćima
odili smo na nabujalu rijeku bola
mogli smo se zagledatiu njoj
od nogu do glava
sada
ptica je pala na dno oblaka
rijeku je upio pijesak
bespomoćni kao djeca
i iskusni kao starci
jednostavno smo slobodni
mnijemo spremni da odemo
U noći dolazi mio starčić
primamljivim pokretom zove
– kako se zoveš – pitamo uplašeni
– Seneka –zbore oni svršenom gimnazijom
a oni bez znanja latinskog
zovu me: mrtvac
pB
O, ako zbilja, dok je mrak
Kad san utiša duše žive
I s neba padne sjajni zrak
Na neme grobne ploče sive.
O, ako zbilja u taj čas
Opusti redom grob za grobom,
Ja čekam tad na susret s tobom,
Ja čekam tad tvoj lik, tvoj glas.
O, dođi mi, kroz noć, kroz san,
Onakva kao zadnjeg časa,
K’o led i sva k’o zimski dan;
Od bola blijeda i bez glasa…
O, dođi mi što prije, što prije,
K’o vetra dah, k’o zvuk, il’ tajna,
K’o strašna sjen, k’o zvijezda sjajna,
Svejedno je: što prije, što prije!
Ne zovem tebe ja zbog tog
Da korim ljude čija zloba
Učini kraj života tvog,
Ni da pročitam tajne groba.
I ne zbog tog, što sumnji roj
U duši nosim: da prebolim
Ne mogu ja; i sad te volim,
I još sam ja ko nekad tvoj.
U srijedu smo se prvi put sreli,
a do tada se nismo znali.
U petak smo se zavoljeli.
U ponedeljak posvađali.
Opet je sreda. Sad svima kažem
dok lutam po korzu sam:
ne, nije ona lepša ni draža
od drugih devojčica koje znam.
Pa kad je sretnem – oči krijem.
Zviždućem. Gledam u nešto drugo.
I mislim: zbilja, svejedno mi je…
Al okrećem se dugo… dugo…
Nikad se nisam brinuo
za Bosnu i Terru
nisu li to čudesne
zemlje Božije milosti
plavet i zelen
milost i ljubav
šta nam više treba
zar ne
kako se ti ono zoveš
mila moja
zaboravljam
jer morima terrinim plešeš
i umorna na mome ramenu
ljubav o meni sniješ
dodirneš i predaješ se
putevima do broja jedan
i nazad
do iskona