Dogodilo se na današnji dan 30. Maj/Svibanj

Danas je Petak 30. Maj  / Svibanj 2025. godine.

Ovako  su se dani  podijelili:

149  dana umotanih u samrtničke pokrove i već pokopani u sjećanjima mnogih insana.

216  se priprema za iste svečanosti.

Čudno,  kontamo mi ,   dani su tako mirni ,   i svečani kada odlaze na počinak. Čine to veoma nečujno bez ijednog zvuka.

Nemojte da vas zavaraju. Povuku oni svakog dana milione blećaka s sobom.

I oni nama – nema vaskrsnuća.

Joj levata majko mila!

Neka odmotaju pokrove dana.Vidjeće prazninu , duplo golo, nema u njima ništa

Dani isparili, da bi se dogodine i svake naredne godine pojavili noviji i blještaviji nego prošli put.

Vjerujemo i smrtonosniji.Jer svake godine ima sve više insana na planeti i za ponijeti.

Što bi poete rekle:

Zavadi pa vladaj, pa ponesi.

U prevod:

Lud i zbunjeni u istoj samrtničkoj deređi.

1431.-U Ruanu na lomači spaljena Jovanka Orleanka pošto je po nalogu Engleza pred crkvenim sudom optužena da je jeretik i veštica. Rehabilitovana na reviziji procesa 1456, a odlukom pape Benedikta XV 1920. proglašena za sveticu.

Nažalost izdaje su uvijek moguće.Djeva pokušala da spase Francusku od Engleza, pomažući kralju.Nažalost on s eizmakao i ostevio je na vjetrometini vatrene lomaće.Jedna nevina mladost je spaljena na osnovu laži i licemjerstva pobjednika i crkve.

1498.-Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo isplovio sa šest brodova iz španske luke Sanlukar na treće putovanje u Novi svijet, tokom kojeg je otkrio Trinidad i obale Južne Amerike.

Džaba -džaba mu. Kajmak pokupio Amerigo.

1536.-Engleski kralj Henri VIII venčao se s trećom ženom Džejn Sejmor, 11 dana po pogubljenju njegove druge žene Ane Bolen.

Plaha mu korota.

1540.-U Antverpenu umro flamanski barokni slikar Peter Paul Rubens. Njegovo delo izvršilo ogroman uticaj na evropsko slikarstvo.

1778.- Umro je Fransoa Mari Arue Volter, francuski filozof, istoričar i književnik. Volter je jedan od najznačajnijih predstavnika epohe prosvijećenosti i najslobodoumnijih duhova Evrope 18. vijeka. Veliki protivnik crkvenog mračnjaštva i klerikalizma, ali ne i ateist, Volter je bio saradnik “Enciklopedije”, koja je okupljala najveće umove Francuske tog doba. Prosvetitelj u najpotpunijem smislu te riječi, izvanredno obrazovan i svestran kao pisac i filozof, ostavio je za sobom djela koja spadaju u sam vrh francuske i svjetske književnosti: filozofske romane “Zadig” i “Kandid”, epopeje “Anrijada” i “Djevica Orleanska”, tragedije: “Edip”, “Cezar”, “Tankred”, kao i filozofska dela “Filozofska pisma” i “Filozofski rječnik”.

Dobar je on , ako ni zbog čega ono što je srkvu spaljivao na lomačama.

1784.-Mirovnim sporazumom u Parizu završava Englesko-holandski rat od 1780-1784. To je bio četvrti rat imeđu Engleza i Holanđana.

1814.-Rođen je ruski revolucionar Mihail Aleksandrovič Bakunjin, najznačajniji mislilac anarhizma. U revoluciji 1848. učestvovao je u praškom ustanku, a 1849. je rukovodio ustankom u Drezdenu. Poslije propasti ustanka uhapšen je i osuđen na smrt, ali mu je kazna zamijenjena doživotnom robijom, poslije čega je izručen ruskim vlastima i prognan u Sibir. Odatle je uspio da pobjegne i u zapadnoj Evropi se povezao s tajnom organizacijom ruskih revolucionarnih demokrata “Zemlja i sloboda”, a 1869. je osnovao tajnu organizaciju “Alijansa socijalističke demokratije”. Na Haškom kongresu 1872. je isključen iz Prve internacionale. Djela: “Državnost i anarhija”, “Knutogermanska imperija i socijalna revolucija”.

Anarhiste ne volimo. Da li ste ste čuli bar za jednog anarhistu koji nije egoista i narsisoidan tip, a pride mračnjak i mrzitelj ljudi.

1848.-SAD i Meksiko ratifikovali sporazum potpisan u februaru 1848. posle poraza Meksikanaca u američko-meksičkom ratu. Za naknadu od 15 miliona dolara u sastav SAD ušle meksičke teritorije Novi Meksiko, Kalifornija, delovi Nevade, Jute, Arizone i Kolorada.

SAD su za siću kupovale svoje članice.

1876.-Rođen je Vladimir Nazor, književnik (Postire, 30. 5. 1876. – Zagreb, 19. 7. 1949.)

Stari čovo uzo pušku i kreno da brani narod ,zemlju i slobodu.Aferim.

1909.-Rođen je Beni Gudman (Bendžamin Dejvid Gudman), američki džez – muzičar (Čikago, 30. 5. 1909. – Njujork, 14. 6. 1986.) klarinetista i kompozitor Beni Gudmen, najpopularniji džez-muzičar tridesetih godina, nazvan “kralj svinga”.

1912.-Umro američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt, pionir avijacije koji je 1903. s bratom Orvilom izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva.

1913.-U Londonu zaključen mirovni ugovor članica Balkanskog saveza, koji su činile Bugarska, Srbija, Crna Gora i Grčka, i Turske, kojim je okončan Prvi balkanski rat. Turska tim ugovorom izgubila sve balkanske posede, na evropskom tlu ostao joj samo Carigrad sa okolinom.

1918.- Umro Georgije Valentinovič Plehanov, ruski filozof i revolucionar (Gudalovka, 11. 12. 1856. – Pitkejarva, 30. 5. 1918.)

1942.-Britansko ratno vazduhoplovstvo iz 1.047 aviona bombardovalo nemački grad Keln u Drugom svetskom ratu.

1956.-Jugoslovenska državno-partijska delegacija s Josipom Brozom Titom na čelu doputovala je u SSSR, u prvu posetu nakon smrti Staljina i raskida s Moskvom 1948.

1960.-Umro je Boris Leonidovič Pasternak, ruski književnik i prevodilac, nobelovac (Moskva, 10. 2. 1890. – Moskva, 30. 5. 1960.)

Ne volimo ga. Pustio je da  se Marina Cvetajeva sam bori protiv pošasti revolucije koja je zgrabila gvozdenom rukom i nije puštala, dok je na kraju nije ubila “samoubistvom”.

1976.- Prvi voz krenuo je prugom Beograd-Bar. Prvi putnik je bio Josip Broz Tito u svom „plavom vozu“.

1980.-Papa Jovan Pavle II stigao u Pariz, u prvu posetu jednog pape Francuskoj od 1814.

1984.-Umro Šukrija Pandžo, bosanskohercegovački književnik.

1990.- U Republici Hrvatskoj konstituiran je prvi višestranački Sabor. Na mjesto predsjednika Republike izabran je Franjo Tuđman, Stjepan Mesić je izabran na poziciju predsjednika Vlade, dok je predsjednik Sabora bio Žarko Domljan.

1992.-U Beogradu ispred Jugoslovenskog dramskog pozorišta nekoliko stotina dramskih umetnika jednosatnim ćutanjem izrazilo protest protiv rata na tlu bivše Jugoslavije i saosećanje sa svim žrtvama.

Ja plaha protesta. Tako je i čitava Srbija pratila klanje i istrebljenje jednog naroda Bosni, u zdrženom zločinačkom podvigu – ĆUTANJEM. Kažu ćutanje je znak odobravanja.

1992.- Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju 757 kojom su Srbiji i Crnoj Gori, zbog umešanosti u rat u Bosni, uvedene sankcije koje podrazumevaju potpunu ekonomsku blokadu i prekid svih naučnih, kulturnih i sportskih veza sa svetom.

Dodajte tome rezolucije haških osuda , a  oni nama u bih je bio građanski rat.

1994.-Zvanična valuta u Hrvatskoj postaje hrvatska kuna, koja je zamijenila dotadašnji dinar.

1999.- U Bjelorusiji su najmanje 52 osobe izgubile život u jurnjavi nekoliko tisuća mladih, koji su nakon iznenadne provale oblaka na otvorenom rock-koncertu u Minsku, pokušali naći sklonište.

Stampeda nikad ne donose dobro. Hoće to. Isto je sa hrodama zla. Ali one sebe štite , ali drugima nose zlo.

2001.-Na posljednjem suđenju u Njemačkoj za zločine počinjene u drugom svjetskom ratu, bivši oficir SS-a i nadzornik u koncentracionom logou Terezijenštat, 89-godišnji Anton Malot osuđen je na doživotni zatvor, zbog ubistva trojice i pokušaja ubistva četvrtog zatvorenika jevrejske nacionalnosti na svirep način.

Galerija Bosna zemlja Božije milosti u 08 29

Autor

Hajro Šabanadžović

 

 

Snovi zaljubljene dame   Plava rijeka sni

Snovi zaljubljene dame                                                        Plava rijeka sni

 

Iskričava ostrvaIskričava ostrva

Iskričava ostrva

Jutarnji strahoovi  Plemenito srce

Jutarnji strahovi                                                        Plemenito srce

 

Krhke kapljice Muzika sa slike

Krhke kapljice                                                            Muzika sa slike

 

Nevrijeme  Kiša i tragovi

Nevrijeme                                                                              Kiša i tragovi

Hafiz Širaz – Gazela 24

 

 

Kose nečešljane, smijući se, opijena,

halje raskopčane, pjevajući, bocom u ruci,

narcis-okom zavodeći, sjetne riječi šapučući,

noćas, o ponoći, do divana moga dođe.

 

Na uho mi tužno šapne:

“Da li spavaš, ljubavi moja?”

Kad’ zaljubljenom nude takvo noćno vino,

ako u njem’ ne uživa, ljubavi je izdajica.

 

Idi Zahide ! Ne prigovaraj pijancima,

jer nam Dana Postanka, drugo nije dano ništa.

što god nam j On toči, ispili smo,

bilo da je vino rajsko, bilo zemaljsko.

 

Osmijeh čaše vina

i raščupan uvojak drage,

kajanja su mnogog,

pa i Hafiza ismijanog!

 






												

Ana Ahmatova – Luna u zenitu

 

Taškent 1942.-1944.

 

1.

 

Usnut rastužena,

ustat zaljubljena,

ljepotu vidjet u maku.

nekakva je sila

danas ulazila

u tvoje svetište, mraku!

S mangalom dvorak,

tvoj dim je gorak

i jablan ti je visok…

Šeherezada

iz vrta sada

ide… Takav je Istok!

 

S groznih trgova u Lenjingradu.

ili s blaženih Letinih polja,

jesi li ti poslao zahladu,

okitio jablanom ogradu,

i azijskih luči milijardu

razlio iznad mojih bolja?

 

3.

 

Kad bi mi se opet vratilo:

ta užarena noć i mučenje

(kao Azije u snu bunilo),

 

Halimino slavujsko pjevanje,

i biblijskih narcisa cvjetanje,

i nevidljivo blagoslivljanje

kao vjetrić bi zemljom šumilo.

 

4.

 

I u sjećanju, dnu kovčega išarana:

sveznajućih usta sijeda smješkanja,

plemeniti nabor nadgrobnog turbana

i carski patuljak – bokor mogranja.

 

5.

 

Treće proljeće čekam daleko

od Lenjingrada.

Treće? I ono, čini mi se,

bit će posljednje.

Al’ nikad neću zaboraviti

do časa smrti,

kako zvuk vode bje utješan

u sjeni granja.

Breskva procvala, a dim ljubica

sve mirisniji.

Tko smije reći da sam ovdje

ja u tuđini?!

 

6.

 

Sedamsto ne bjeh tu godina

ovdje, a sve je kao prije…

Ista se božja milost lije

s tih neporecivih visina.

 

Sve istih zvijezda kor će sjati,

sve isto nebo svoda crna,

i vjetar isto nosi zrna,

i istu pjesmu pjeva mati.

 

Moj azijski je dom još trajan,

potrebe nema strahovati…

Još ću doći. Ogrado, cvati,

neka je prepun bazen sjajan.

 

7.

Pojava lune

Od sedefa i ahata,

od zadimljenoga stakla,

ukoso lebdjeti nagnata,

tako je čudnom postala –

kao da “Mjesečeva sonata”

ispred nas je na put stala.

 

8.

 

Kao u trpezariji – klupe, sto, prozor

s ogromnom srebrnastom lunom.

Kavu pijemo i crno vino,

muzikom smo zaneseni…

Svejedno…

I procvala je grančica nad zidom.

I u tome je bilo oštre slasti,

neponovljiva neka slatkoća.

Besmrtnih ruža, i suhoga grožđa

domovina nam utočište dala.