Ta jadna sramežljiva igračka,
uređena rasipnom odbojnošću,
nastanjena tek godinu dana –
vikendica oca moga u Beverliju
na prodaju je stavljena
mjeseca istog kad je umro.
Prazno, raskriljeno, prisno
njeno gradsko pokućstvo
ko da stojeć na vršcima prstiju
čeka špeditere
iza pogrebnika.
Spremna, u strahu da će
živjeti sama do osamdesete,
majka je izgubljeno na prozoru krzmala
kao da je ostala na vlaku
postaju više od svoga odredišta.