Autor
Hajro Šabanadžović
Bijela ruža u nedoumici Srce vene
Proljetna zima Buđenje prirode
Ljetna čarolija Izgubljeni horizonti
Zvala se Milica. Otac joj doktor prava:
čim uđe na vrata – stane te propitivati.
To je bilo poslije drugih barikada u Sarajevu
na kojima su Srbi za rat se birikali.
To nisu bile barikade. Već birikade.
Na sastanak je došla s kosom moderno počešljanom:
kao u mačka Toma kad izađe iz eksplozije.
Zvuči ko da se zezam, ali njena frizura
istinski mi se sviđala. Ko i sve njeno, uostalom.
Njen parfem osobito. Rasipala je ulicom miris
ko junska lipa iz Vilsonovog šetališta.
Došla da raskine. Pa valjda vidim koja su vremena?
Ide sa svojim narodom. Šta dalje da se priča?
Skroz sam je razumio: utjerivanjem straha od Drugih
vođe su majstorski probudili u svakoj ptici nagon
da se svom jatu vrati.
I malokad se osjetiš toliko izlišnim
ko kad te voljena žena ostavi. Prosto neupotrebljiv
ko puška bez zatvarača. A svijet – sav od džombi.
Na zemlji izlokanoj stoji suvišan stvor.
Ponekad, u rovu, kad negdje lipa zamiriše,
sjetio bih se Nje. I njene rečenice: Nije ovo Sarajevo
više ono. I pitao se: bože, gdje li je sad? Šta radi?
I shvatio, postupno, da moja draga,
moja besmrtna ljubav zbog koje
htio sam i umrijeti, da ipak nije bila od punog drveta.
Nego od šperploče.
A ko zna, možda ni o kom, do ovog rata, nisam
saznao ništa važno. Prijašnji život sam prosto
prokunjao ko da je svijet bio čekaonica
na uskotračnoj pruzi, recimo u Ustiprači.
Rodiš se, i svoje prodrijemaš, a da nikad ne doznaš
kakav je ko pod kožom. Tek smak ti svijeta
objasni sve do kosti. U miru, truditi se
da bližnjeg upoznaš, isto je ko kad kušaš
mjesec u vodi kamenom pogoditi.
čedo moje
boli me bol tvoja
neumoljivo
Bella
Dušo moja
pogledaj u srce moje
krvari u tebi
Bella
djevojčice krhka
duša moja bolna je
nestaje sa tobom
Bella
dijete moje
ne plači molim te
dolaze dani lijepi plavetni
****
Divna i bolna pjesma Franceske Gagnon
zaslužuje prevod
Bella
Je krhko dijete
Koje spava u srcu mom
izgubljena, razočarana
Usamljena na otoku
Od svega želi pobjeći
Zbogom moji jecaji
U bjesu života
Ostavljam dane
Koje slamaju kožu
A udišu ljubav
Bella
To je dijete koje zagledano preko
Naših skrivenih želja
Od edenskih vrtova
Sa hiljadama čuda
Zaboravljenog blaga
Odlazi od
Brodoloma i bura
Oh, moj život je tukao
Da ne bi umrla
I udisala ljubav
Zato smo zatvarale oči
Stajale moleći da nam naš Bog
Da ključ
Nebeskih tajni
Da oslobodimo sve svoje snove
I dišemo ljubavju
Zašto slamamo naša srca
Bježanje i crtanje naših strahova
Daj mi ključ
I beskrajne zemlja
Da da dođem iznad oceana i svijeta
Zato smo zatvarale oči
Stajale moleći da nam naš Bog
Da ključ
Nebeskih tajni
Da oslobodimo sve svoje snove
Bella
To je krhka dijete
Koje spava u srcu mom
Danas je Srijeda 13. septembar/rujan, 256. dan ive nenagodne 2023. godine. Do kraja godine ostalo je još 109 dana.
Dijelu našeg pučanstva je blagdan
Ugodni im praznici i njihovim komšijama. Praznici se u Bosni odvajkada slave zajednički.
Neki maloumnici su htjeli da to unište.
E pa neće moći.
Ne znaju na koga su se namjerili. Na Bosnu zemlju Božije milosti. A ona u svojoj milosti , snenosti i dobroti ima moćnog zaštitnika.
Boga sveopćeg dobročinitelja milostivog.
Silnoga i Moćnoga.
Zato radujte se i slavite Božije blagodati.
Svako dan je Božijom ljubavlju milošću stvoren radi vas i radovanja.
Što bi poete rekle:
Samo je jedno Biće uzvišeno i dostojno moilitve.
U prevodu:
Kleknite i molite se griješnici , odmah.
****
Hroničari tvrde da se na današnji dan dešavalo:
1506.- Umro italijanski slikar i graver Andrea Mantenja. Izradio veličanstvene freske u crkvi eremita u Padovi, srušenoj u Drugom svetskom ratu, i u dvorcu eremita u Mantovi.
1592.-Umro francuski pisac i filozof Mišel Ejkvem de Montenj, obnovitelj intelektualnog skepticizma i vesnik slobodne misli u 17. i 18. veku. Smatrao da je ljudski razum nemoćan u traženju istine i pravde, ali da je svaki čovek dužan da nađe izvesne norme u privatnom i javnom životu kako bi živeo razumno, svestan svojih opšteljudskih odgovornosti.
-Dobro bi to bilo , kad bi ljudi htjeli biti svjesni svojih opšteljudskih odgovornosti. Ljudi ipak rađe žele biti svjesni svojih zlatnih rezervi i odgovornosti za prinjihovo pribavljanje.
1598.- Umro španski kralj Felip II. Predvodio zemlju u ratovima protiv Otomanskog carstva od 1571. do 1578. i protiv Engleske od 1588, okončanom 6 godina posle njegove smrti. Posle sloma njegove “Nepobedive armade” 1588. u bici sa engleskom mornaricom u Lamanšu, Španija nikad više nije bila svetska sila.
– Ali to ne znači da njihova inkvizicija u dosluhu sa Vatikanom nije nastavila pomor američkih starosjedioca, uzduž i popreko dva kontinenta.
1788.- Njujork proglašen prvom federalnom prestonicom SAD.
-Tako je počela priča o američkoj mafiji.
1804.-Vođa Prvog srpskog ustanka Đorđe Petrović Karađorđe u Rusiju uputio prvu ustaničku delegaciju da bi je zainteresovao za ustanak i tražio pomoć u oružju za borbu protiv Turaka. Prota Mateja Nenadović, Petar Čardaklija i Jovan Protić primljeni hladno na ruskom dvoru i rečeno im da Srbi mogu da se nadaju samo moralnoj pomoći.
1819.-Rođena nemačka pijanistkinja Klara Šuman, koncertnu karijeru počela u 9. godni, jedan od najvećih klavirskih majstora 19. veka.
-Nešto nam poznato prezima. Provjerili smo.Širom Evrope popularisala je djela Roberta Šumana (za koga se udala 1840), Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Johanesa Bramsa, Feliksa Mendelsona.
1842.-Aleksandar Karađorđević, sin vođe prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, proglašen za kneza Srbije pošto su ustavobranitelji proterali Mihaila Obrenovića.
1874.-Rođen austrijski kompozitor Arnold Šenberg, osnivač i teoretičar modernog muzičkog ekspresionizma, profesor muzičkih akademija u Beču, Berlinu, Bostonu i Los Anđelesu.
1882.-Posle ustanka koji je ugrozio planove Londona o korišćenju Sueckog kanala, Britanci porazili egipatsku vojsku kod Tel el Kebira u donjem Egiptu i nastavili osvajanje te zemlje i Sudana.
-Sada se ofucana svjetska animir dama koprca u blatu svoje prošlosti.
1894.- Rođen engleski pisac Džon Bojnton Pristli, autor dela koja se odlikuju vedrinom i humorom, ali i društvenim kritikom.
-Ako je kritika ocrniti kralja pri odlasku u toalet , onda je to vrhunac humora.
1905.-Rođena američka filmska glumica francuskog porekla Klodet Kolber, najčešće igrala u komedijama.
-Prlijepa nevina žena , mahom nevina djevojčica.
1913.- Rođen je bh. književnik Ćamil Sijarić.
-Ćamil Sijarić (13. septembra 1913. Šipovice, Bijelo Polje – 6. decembar 1989. Sarajevo) je bio bosanski pisac, porijeklom iz crnogorskog dijela Sandžaka. Tema većine njegovih romana su ljudi i običaji iz regije Bihora a jedno od njegovih najpoznatijih djela, roman Bihorci je upravo nazvan prema stanovnicima te regije. Prevođen je na mnoge svjetske jezike uključujući engleski, ruski, njemački i francuski jezik.
1922.- U Al Aziziji u Libiji izmerena najviša temperatura u hladu, 58 stepeni.
1923.- U Španiji vlast prigrabio general Migel Primo de Rivera i uz blagoslov kralja Alfonsa Trinestog zaveo profašističku diktaturu kojom je privremeno ugušen revolucionarno-demokratski pokret.
-I neko će nam reći da ššpanska kruna nije dovela monstruma Franka na vlast. To što se on osilio i odugovlačio sa vraćanjem vlasti je druga priča.
1933.- Rođen je Duško Trifunović, bosanski književnik, scenarist i tekstopisac.
-Duško Trifunović, književnik, pjesnik i televizijski autor, je rođen 13.9. 1933. godine u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Zasigurno jedan od najvećih književnika južnoslovenskih prostora sa dvadeset knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama.
Nije bio član sekcija, ni mladi pjesnik pionir.
1943.-. Narodnooslobodilački odbor za Istru donio je odluku o priključenju Istre matici Hrvatskoj.
1953.-Otvoren je fudbalski stadion Grbavica, na kojem domaće utakmice igra FK Željezničar. Stadion je izgrađen u “engleskom” stilu, bez atletske staze. Tokom postojanja stadion je renoviran i dograđen u tri navrata. Radovi su počeli 1949. u okviru radne akcije koju su pokrenuli članovi Radničkog Sportskog Društva Željezničar, a završeni su 13. septembra 1953. godine.
1955.- U Moskvi su završeni pregovori između Savezne Republike Njemačke i Sovjetskog Saveza, o granicama, o povratku 9.628 njemačkih zarobljenika, te o uspostavljanju diplomatskih odnosa.
-Istočna i Zapadna Njemačka nisu.
1971.-U napadu američke policije i Nacionalne garde, kojim je okončana petodnevna pobuna u njujorškom zatvoru “Atika”, poginuo 31 robijaš i 11 zatvorskih čuvara.
-Tako se brani teroristička sloboda.
1972.-Jedan od najboljih i najtrofejnijih bh. klubova, fudbalski klub “Željezničar”, nastupio je prvi put u svojoj historiji u najvećem klupskom natjecanju Evrope, tadašnjem Kupu šampiona, a današnjoj Ligi prvaka. Željezničar je igrao u Engleskoj, protiv ekipe Derby County-a.
1989.-Najveće ikad održane demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi u Kejptaunu predvodio nadbiskup Dezmond Tutu.
– Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1984., zatim Nagradu Albert Schweitzer za humanost 1986., Gandhijevu nagradu za mir 2005., Predsjedničku medalju slobode u 2009. godini i mnoge druge nagrade. Tutu je sastavio nekoliko knjiga svojih govora i izreka te je jedan od autora brojnih drugih knjiga. Pojavljivao se u brojnim tv-emisijama.
Dezmondov EPP je dobio punu podršku vatikana. Pogodite zašto?
1991.- SSSR i SAD se sporazumeli da obustave doturanje naoružanja zaraćenim stranama u Avganistanu.
-Satelitski snimci dokazuju suprotno. Narko kartelima / vlastima i jedne i druge zemlje odgovara ratni status kvo.
1992.-Umro američki filmski glumac Entoni Perkins.
-Psiho.
1993,. Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija u Vašingtonu potpisali mirovni sporazum.
-Ni prvi ni poslijednji put. Carevo novo ruho.
1995.-Grčka i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija u Njujorku potpisale sporazum o normalizaciji odnosa, priznavši se međusobno kao države, a Skoplje se obavezalo da promeni izgled državne zastave i zapiše u Ustav da nema teritorijalne pretenzije prema južnom susedu.
2000.-U Zagrebu uhapšen hrvatski general Ivan Andabek, blizak saradnik Mladena Naletilića Tute, optuženog za ratne zločine pred Haškim tribunalom. Andabek osumnjičen za ubistvo zamenika ministra unutrašnjih poslova FBiH Joze Leutara
2004.-Specijalno odjeljenje Tužilaštva BiH za organizovani kriminal i korupciju podiglo je optužnicu za ratni zločin protiv Abduladhima Maktufa, državljanina BiH iračkog porijekla, zbog otmice pet civila u Travniku 1993. godine. To je prvi predmet za ratne zločine pokrenut pred Sudom BiH.
-Jad i bijeda bosanskog pravosuđa. Pet godina zatvora za najteže zločine. Strah od otkrivanja narodbodavaca.
2010.-Međunarodni sud u Haagu počeo je sa saslušanjima vezanim za gruzijske optužbe protiv Rusije, za vrijeme rata 2008. godine.
– I ?
Svitanje nad mirisnom dolinom
Poklanjajući mi ovu noć
koja briše prošlost
obasjanu budućnošću
u tragovima uspomena
postaješ svitanje
nad mirisnom dolinom
naših života
brišući zaborav
Milo moje
ne hiti suzama
dan je tako nježan i snen
obasjan rastankom
a kajanja ni
jer i u neveri
sve milosne riječi dunjalučke
udomljene u ljubav i snove
rasuh vjetrom
i poklonih tvojoj čednosti
Sva su ljubavna pisma
smiješna.
Ne bi bila ljubavna pisma da nisu
smiješna.
I ja sam svojedobno pisao ljubavna pisma,
kao i druga,
smiješna.
Ljubavna pisma, ako ima ljubavi,
moraju biti smiješna.
Ali, napokon,
samo su stvorenja što nigda ne pisahu
ljubavna pisma
smiješna.
Kamo sreće da opet dođe vrijeme kad pisah
nesvijesno
ljubavna pisma
smiješna.
Istina je da mi danas
ostaše samo uspomene
na ljubavna pisma
kako su bila
smiješna.
Svaka naglašena riječ
(kao i sva naglašena čuvstva)
naravno da je također
smiješna.
Haronova lađa s veslačem bešćutnim.
Ko olovo, gusta i teška je voda.
I maglena vlaga nad Stiksom što šuti,
I taman je kamen nebeskoga svoda.
Gle, Leta. Ne čujem žuborenje njeno.
Širokih vesala bezvučni udari.
Grimizne odsjeve po nebu kamenom
Baca drhtav fenjer naš, slabo što zari.
Voda neprozirna, u okovu lijenom…
Razbuđena svjetlom, preplašena sjenom,
Lađu sa bešumnim nemirom slijedi
Bezizrazna sova, dva slijepa miša,
Vampir tankokrili, bez nogu, sijedi…
Ali lađa klizi, ni brže ni tiša.
Vampir me takao krilom svojim vlažnim…
Bez misli slijedim za hrpom poslušnom,
I sve mi se čini tu čudno-nevažnim,
I ko na zemlji je srce ravnodušno.
Sjećam se, katkada iskali smo konac,
I čekali, nadi u smrt vjerovali…
No smrt se pokaza isto prazna, ona
Ista čamotinja otprije nas nali.
Bol, ni sreća, ni strah, ni mir se ne ćuti,
Čak ni zaborava u romonu Lete…
Magla je i vlaga nad Stiksom što šuti,
I rujni odbljesci po kamenju lete.