Sivilo
Oblaci
Mjesec u klopci oblaka
Livada nebo sunce
Violetni nestašluci
Maglovit dan
Putevi i stranputice
Pomračenje
Leteća flota
Crno
Bager
Mimikrija / Pas i kuja
Kozorog i lopta
Pospana sova
Svijet igre
Vjetar
Prozračane sjene
Oči černie
Otisak
Bestežinsko stanje
Danas je Subota 5 .Novembar / Studeni 2022.
Po računici , koju smo provjeravali, to je 309, dan u godini. Po računici koju nismo skontali, do kraja te iste godine ostalo je još 56 dana.
A mi nastavljamo sa pričom od juče. Ali moramo to naglasiti. Kažu taki i taki red. Ako nešto durq,š duraj do kraja.
II dio čepri od juče
Valeri i topli dom…
Vidite ljude, šeću ulicama, na lica im nema osmjeha ni radosti. Samo neke smrknute i zabrinute sjene, trepere nad bićima koja nekud žure. Nemaju ti oni, mili naši, vremena za svjetlost i boju.
Ko će još ganjati ili sanjati valere.
Nalet vas bilo. Trebali ste site još više nadolmiti.
Ali ipak…
Jedan umoran čovjek, jedna teška žena sa dva cekera u ruci, kući se vraćaju u sumrak. Imaju kuluk koji je tanko plaćen i nepodnošljiv. Na vratima ih čeka djetence i mazno se privija uz njihove skute. Sumnorni dan svakodnevnice biva obojen svjetlošću i bojama. Zato se živi i vijedi muku tegariti.
Jedno kišom orošeno biće, na raskršću promrzlo stoji, pored ohrndanih gelendera i minute ko časove broji. U ruci mu cvjetak, u srcu je ljubav. Čeka dragu koja se upravo pojavljuje. Kosa joj leprša , osmjeh joj kišu razmiče. Ona se u zagrljaju smiruje, dok poljubce dragom daruje. Njima se čini da je sve svjetlost i boja.
Dva bića pored tople vatre sjede, drže se za ruke i jedno drugom smežurana lica dodiruju. Njih dvoje su godinama sami. Oh, imaju djecu, ali ih put u druge krajeve grada ili tujinske zemlje odnio. Neka , nek su samo živa i zdrava. Vremešnosti ima uspomene da ih hrane i griju. Puno je u njima svjetlosti i boja, dovoljno za više života.
Sve je izmješano i duše djeteta, oce i majke , dječaka i djevojčice i brižnih staraca naprosto lebde, uronjeni u svijetove svojih iluzija.
Jedan čovjek koji pisaću mašinu za drugu ima, uzima Blekijev pojmovnik i traži stranicu na kojoj je podvučena riječ:
Valer
-nijansa,najtananija nijansa u umjetnosti,sredstvo za modeliranje forme (svjetlost, boja); valer je sve; i sjena i svjetlo čak i boja gdje tama nosi (postaje) kontrast;
-ljudi valer obično vežu za boje, međutim on se kao izraz i forma udomaćio u svim umjetnostima,
-valer pomaže da se pokažu promjene na površini slike, opisa, sklupturi definiše udaljenost,
-valer određuje kvalitet prizora prigušujući grubost izraženih tvorevina; on je objedinitelj ekspresija i impresija, kompletan nadrealizam i sva umjetnost vrvi od pojma valer i njegove upotrebe,
-od valera i u vizuelnom i u poetskim smislu zavisi sve: on više nije samo mjera svjetlosti, on je sitna skoro neuočljiva razlika u tonalitetu, boja, muzike, poetike;jedva primjetno nijansiranje bilo likovnog bilo poetskog izraza
-valeri oslikava nečiji život; što ih je više to je život bio vredniji življenja
P.S-
I molimo vas, danas nemojte dopustiti da vam dnevni mediji u blagdadane i dane svagdašnje banu u kuću, među vaše boje, svjetlosti i valere.
Oni bi vam unjeli krv kojim neljudi rijeke i mora boje.
Ili bi vam sa osmjehom klika dočarali kolone izgladnjele dječice što umiru od gladi.
Ona nikad nemaju vremena za život i ljubav. Tamo je smrt iskupljenje.
O tim sumornim nijansama pišemo svakodnevno. Ali kako reče Krstitelj: to je jecajući vapaj izgubljenog u pustinji zla.
To bi poete rekle:
-Dosta zla i šupljanja.
U prevodu:
Svi se pravimo da ne znamo kome je rečeno, i svi kontamo , nama garant nije.
Danas je Subota 5 .Novembar / Studeni 2022.
Po računici , koju smo provjeravali, to je 309, dan u godini. Po računici koju nismo skontali, do kraja te iste godine ostalo je još 56 dana.
A mi nastavljamo sa pričom od juče. Ali moramo to naglasiti. Kažu taki i taki red. Ako nešto durq,š duraj do kraja.
II dio čepri od juče
Valeri i topli dom…
Vidite ljude, šeću ulicama, na lica im nema osmjeha ni radosti. Samo neke smrknute i zabrinute sjene, trepere nad bićima koja nekud žure. Nemaju ti oni, mili naši, vremena za svjetlost i boju.
Ko će još ganjati ili sanjati valere.
Nalet vas bilo. Trebali ste site još više nadolmiti.
Ali ipak…
Jedan umoran čovjek, jedna teška žena sa dva cekera u ruci, kući se vraćaju u sumrak. Imaju kuluk koji je tanko plaćen i nepodnošljiv. Na vratima ih čeka djetence i mazno se privija uz njihove skute. Sumnorni dan svakodnevnice biva obojen svjetlošću i bojama. Zato se živi i vijedi muku tegariti.
Jedno kišom orošeno biće, na raskršću promrzlo stoji, pored ohrndanih gelendera i minute ko časove broji. U ruci mu cvjetak, u srcu je ljubav. Čeka dragu koja se upravo pojavljuje. Kosa joj leprša , osmjeh joj kišu razmiče. Ona se u zagrljaju smiruje, dok poljubce dragom daruje. Njima se čini da je sve svjetlost i boja.
Dva bića pored tople vatre sjede, drže se za ruke i jedno drugom smežurana lica dodiruju. Njih dvoje su godinama sami. Oh, imaju djecu, ali ih put u druge krajeve grada ili tujinske zemlje odnio. Neka , nek su samo živa i zdrava. Vremešnosti ima uspomene da ih hrane i griju. Puno je u njima svjetlosti i boja, dovoljno za više života.
Sve je izmješano i duše djeteta, oce i majke , dječaka i djevojčice i brižnih staraca naprosto lebde, uronjeni u svijetove svojih iluzija.
Jedan čovjek koji pisaću mašinu za drugu ima, uzima Blekijev pojmovnik i traži stranicu na kojoj je podvučena riječ:
Valer
-nijansa,najtananija nijansa u umjetnosti,sredstvo za modeliranje forme (svjetlost, boja); valer je sve; i sjena i svjetlo čak i boja gdje tama nosi (postaje) kontrast;
-ljudi valer obično vežu za boje, međutim on se kao izraz i forma udomaćio u svim umjetnostima,
-valer pomaže da se pokažu promjene na površini slike, opisa, sklupturi definiše udaljenost,
-valer određuje kvalitet prizora prigušujući grubost izraženih tvorevina; on je objedinitelj ekspresija i impresija, kompletan nadrealizam i sva umjetnost vrvi od pojma valer i njegove upotrebe,
-od valera i u vizuelnom i u poetskim smislu zavisi sve: on više nije samo mjera svjetlosti, on je sitna skoro neuočljiva razlika u tonalitetu, boja, muzike, poetike;jedva primjetno nijansiranje bilo likovnog bilo poetskog izraza
-valeri oslikava nečiji život; što ih je više to je život bio vredniji življenja
P.S-
I molimo vas, danas nemojte dopustiti da vam dnevni mediji u blagdadane i dane svagdašnje banu u kuću, među vaše boje, svjetlosti i valere.
Oni bi vam unjeli krv kojim neljudi rijeke i mora boje.
Ili bi vam sa osmjehom klika dočarali kolone izgladnjele dječice što umiru od gladi.
Ona nikad nemaju vremena za život i ljubav. Tamo je smrt iskupljenje.
O tim sumornim nijansama pišemo svakodnevno. Ali kako reče Krstitelj: to je jecajući vapaj izgubljenog u pustinji zla.
To bi poete rekle:
-Dosta zla i šupljanja.
U prevodu:
Svi se pravimo da ne znamo kome je rečeno, i svi kontamo , nama garant nije.
A dešavanja ima:
1630.-Mirovnim sporazumom u Madridu završen englesko-španski rat u kom su Španija i njena saveznica Austrija poražene na moru i kopnu. Na strani Engleza borili se Francuzi i Holanđani.
– Na moru Austrijanci krampa. Na kopnu Španci fenjer. Nikako nisu mogli dva dobra sastaviti
1879.-Umro Džejms Klark Maksvel, najveći teorijski fizičar 19. veka, profesor u Londonu i Kembridžu. Među najznačajnije njegove radove ubrajaju se istraživanja u oblasti elektromagnetizma u kojoj je matematički formulisao otkrića. Rođen u Kembridžu na isti dan 1831.
-Umro od raka. Nismo sigurni da elektromagnetizam ima veze sa tom beleštinom. Za svaki slučaj treba izbjegavati elektromahnetne talase.
1882.- U Zagrebu umro srpski naučnik i filolog Đura Daničić, sekretar Društva srpske slovesnosti, profesor Liceja i Velike škole u Beogradu. Podržao Vuka Karadžića u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa. Kao sekretar Jugoslovenske akademije nauka i umetnosti u Zagrebu 1880. pokrenuo izradu kapitalnog dela “Rečnik hrvatskog ili srpskog jezika”. Sa latinskog preveo Stari zavet.
1909.-U Požarevcu rođena srpska slikarka i pesnikinja Milena Pavlović Barili, najznačajniji predstavnik nadrealizma u srpskom slikarstvu. Od 1939. živela u SAD gde je bila ilustrator modnog časopisa “Vog”, scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Posle pada sa konja umrla Njujorku u 36. godini.
-Ipak manje je nadrealista nego portretista.
1911.- Italija anektirala turske pokrajine u Libiji, Tripoli i Kirenaiku i držala ih do 1943, kada su nemačko-italijanske snage u Drugom svetskom ratu potisnute iz Afrike.
1913.-Rođena britanska pozorišna i filmska glumica Vivijen Li, koja je stekla svetsku slavu ulogom Skarlet O'Hare u filmu “Prohujalo s vihorom” za koju je dobila “Oskara”. U pozorištu igrala vodeće uloge u dramama Vilijama Šekspira, najčešće kao partnerka Lorensa Olivijea, za kog je bila udata od 1937. do 1960. Drugog “Oskara” dobila za film “Tramvaj zvani želja”.
Dobra glumica , seksipilna i ters žena. Šta će više.
1914.- Francuska i Velika Britanija u Prvom svetskom ratu objavile rat Turskoj.
1914.- Pod komandom generala Oskara Poćoreka u Prvom svetskom ratu počela nova austrougarska ofanziva na Srbiju, srpske snage prisiljene da se povuku. Usledila kontraofanziva 3. decembra pod komandom Živojina Mišića koja je završena pobedom srpske vojske u Kolubarskoj bici polovinom decembra.
1926.- Posle četvrtog atentata na Musolinija u Italiji donet Zakon o zaštiti države kojim je ozvaničen totalitarni fašistički režim.
-Dokazano, antentatori sve do jednog iz redova Musolinijeve stranke . Valjalo je donijeti zakon.
1930.- Umro holandski lekar Kristijan Ajkman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1929, pronalazač uzroka bolesti beri-beri. Nobelovu nagradu dobio za otkriće vitamina B.
1943.-U Jajcu u Drugom svetskom ratu osnovana Telegrafska agencija Nova Jugoslavija, Tanjug. Prvi direktor bio Vladislav Ribnikar.
-Bandera je bilo.Jelovine i borovine u Bosni nikad nije falilo. Žice je uvijek bilo u manku. I danas je. Sekundarna sirovina.
1955.-Umro francuski slikar Moris Utrilo, koji je mimo svih slikarskih pravaca i struja izgradio poseban doživljaj ambijenta slikajući pariske vedute, od kojih su najpoznatije one s motivima zabitih uličica i trgova Monmartra.
1956.-Britanski padobranci izveli desant na Port Said tokom britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat, Sovjetski savez zapretio da će upotrebiti rakete ukoliko Francuzi i Englezi ne prihvate prekid vatre.
-Niko ništa nije pito Egipat. Što li?
1960.- Umro američki filmski režiser kanadskog porekla Mak Senet, jedan od najznačajnijih autora burlesknih komedija u periodu nemog filma. Promovisao Čarlija Čaplina.
1989.. Umro američki pijanista poreklom ruski Jevrejin Vladimir Horovic, jedan od najvećih majstora klavira 20. veka. SSSR napustio 1925, da bi se prvi put vratio 1986. kada su njegovi koncerti u Moskvi i Lenjingradu propraćeni ovacijama.
-Kao djeca bojali smo se i same pomisli na riječ pijanisti. Od malih nogu su nam govorili da se klonemo pijanaca.
1991.-Predsednici Srbije i Crne Gore Slobodan Milošević i Momir Bulatović na Međunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji u Hagu odbili četvrtu verziju Sporazuma za opšte rešenje jugoslovenske krize koju su pounudili međunarodni posrednici.
-E vala ništa ne pomože. Nema Bosne đabaluka. Jok. Treba stisnuti nešto, Napriliku bijele bubrege.
1991.-Britanski medijski magnat češkog porekla Jan Robert Maksvel nađen mrtav u vodama kod Kanarskih ostrva gde je krstario jahtom.
-Ko mu kriv što je imo jahtu.
1996.- Pakistanski predsednik smenio premijera Benazir Buto, pod optužbom da je njena vlada ogrezla u korupciji i nepotizmu.
-Da budu siugurni vlasti naručili asasina.
1996.-.Kandidat Demokratske stranke Bil Klinton ponovo izabran za predsednika SAD, pobedivši republikanca Boba Dola.
– Da nije drugi put izabran , ništa od Monike. Što je život.Ako imaš dva mandata zaglaviš sa stažistkinjom. Ako imaš jedan mandat, budeš predsjednik samo četiri godine. Belaj živi.
2000.-Poslednji etiopski car Hajle Selasije sahranjen u sabornoj crkvi Svete Trojice u Adis Abebi, 25 godina pošto je, u 83. godini, umro pod sumnjivim okolnostima, a potom sahranjen na način koji ne dolikuje jednom vladaru. Harizmatični afrički vođa, koji je po legendi direktni potomak kralja Solomona i kraljice od Sabe, svrgnut nakon 44 godine vladavine u vojnom udaru 1974.
-Sve je moguće. I nije moro biti baš od kraljice Sabe. Imo je Suljo još ravno 700 žena.
2001.- U Beogradu potpisan sporazum o saradnji jugoslovenskih vlasti i UNMIK kojim su potvrđeni osnovni principi i obaveze iz rezolucije 1224 Saveta bezbednosti UN, čime je otvoren put za učešće Srba na izborima na Kosovu.
– I izabrana je nova vlast. A Kosovo je republika, ako to niste znali.
Iz Arhiva
MAGAZIN, UMJETNOST
*
Umjetnost je uvijek bila posebni dio ljudske svijesti i djelovanja, koji ne priznaju granice i barijere,
već samo kreativnost , vrijednosti i stvaralaštvo.
Jedan od nagrađenih na festivalu je naš stalni saradnik Vedad Šabanadžović.
**
ДРУГИ ВАЉЕВСКИ СТРИП ФЕСТИВАЛ, Ваљево, 2018.
NAGRAĐENI AUTORI
Жири у саставу: Зоран Стефановић, управник Центра за уметност стрипа, Београд председник жирија, Миливој Костић, академски сликар, члан, Дејан Богојевић, мултимедијални уметник,члан, донео је једногласну одлуку да награди следеће ауторе / стрипове, који су се истакли квалитетом:
Небојша Василић – „Див јунаци“
Гран при Другог ваљевског стрип фестивала
Никола Радосављевић – „Уморна“
Прва награда
Александар Стеванов и Катерина Николовска „Мачор кој сакаше да стане крал на светот“
Друга награда
Марко Шерер и Сенка Милутуновић
„Како насликати портрет птице“ (по Жаку Преверу)
Трећа награда
Ведад Шабанаџовић – „Живот је бајка“
Награда за приповедање
Миљана Тешовић – „Везе“
Награда за ликовност
Горан Новаков – „Блистави“
Награда за сатиру
Жељко Обреновић и Жељко Виторовић
„Картон сити“
Награда за друштвени ангажман
Горан Фуруновић – „Господин“
Награда за алтернативни израз
Сара Живковић, Ана Живковић и Маргарета Миленковић – „Надомак циља“
Награда за неговање традиције
Јован Ђорђевић – „Ко зна?!“
Награда за најбољег младог аутора
Други ваљевски стрип фестивал биће отворен у петак, 21. децембра 2018. године у 19 часова, у Галерији центра за културу, Ваљево. Тада ће бити додељене награде и биће отворена међународна изложба стрипа (од пристиглих радова) под називом „Див јунаци“.
Захваљујемо Вам се на учешћу и позивамо Вас да присуствујете Другом ваљевском стрип фестивалу. Добро дошли!
Дејан Богојевић,
уметнички директор фестивала
**
Iskrene čestitke čestitke organizatorima, žiriju i nagrađenim
Danas je Petak 4. Novembar / Studeni 2022. godine.
Po računici , koju nismo provjeravali, to je 308, dan u godini. Po računici koju smo skontali do kraja te iste gopdine ostalo je još 57 dana.
Danas ćemo vam ukrasti malo više vremena . Nije vaše, plaćaju ga.
I nemamo namjeru uvodnik danas završiti. Bilo bi vam previše.
Nešto ćemo ostaviti za sutra, jer kako predviđaju nećete mrdati iz kuće.
Osilili se ovi metorolozi
Čak smo današnjem piskaranju dali ime;
Valeri i topli dom…
Danas je petak; peti dan ove nam prelijepe godine.
Vrijeme je malo kaharli i takarli. Onako vizuelno i za mrzovoljce..
Inače je uvijek kako treba da bude.
Prelijepo.
Neka ,tako nekako i treba da bude.
Mislimo takara. Poslije bude opuštanja i milina.
Joj , mamo mamice.
Što bi stari rekli , takav mu vakat . Takarli i valja se mamicat.
Vi će te napokon imati koji slobodan slobodan dan više i uživati u svetosli svoga toplog doma.
Jes kako ,ne. Ne da vam troglavita ažbaha nacionalista disati . Krvopije pretške vreće zlata majkama vraćaju.
Napolju je neko zakukao; sneg će opet voljena.
Možda , hoće možda neće , u svakom slučaju jedno od dvoje zaboljeće. Nije bitno kako se ona zove : Snježana , Nada , Mila , Malena , Krhka, ili…
Zakukaju, zaboli, tuga se ukleše. Zasnježi, debelo zasnježi, tisuću pahulja ljubavi, skoro dušu zaledi, ali se ide dalje.
Pisali smo o svjetlosti i bojama. Kada nam se boje i svjetlost u snovima jave, to nam govori da smo sretni ljudi. Samo sretnici sanjaju boje.
Svi sanjamo boje, samo se većina ne sjeća obojenih snova.
Kada ih zapitate kakve su te boje, slegnuće ramenima. Neki će biti zbunjeni, a opet neki će se počešati po glavi rukom iznad uha na suprotnoj strani i obješenjački izreći samo jedu riječ:
Valeri.
Jesu puno rekli, svaka im čast.
Mnogi ljudi se nisu susreli sa tom rječju. Nisu imali vremena ili ih je ljubav nečija zavela i prevarila, Te volimo i o njima pjesme pjevamo. One su od dobrih i njih sanjamo.
Neke je život vodio stazama gdje je značenje te riječi suvišno. Obično u tom svijetu postoje samo nijanse kiča i šunda. U medijima se pripjevaju besmislice, naručena i podmetnuta slova; u njima je glavna lova.
Njima svaki dan postaje isti; dosadan , slijep i tmuran.
Ima i onih koji bacaju kamenje i riječi na insane. A ne bi trebali. Barem ne prvi. Mogo bi se kamen vrnut.
Riječ do Milostivog doći. Ožalostiti ga. A On i previše prašta.
Do jednom . A onda teško i kuku . Zna se kome. Onima.
Kraj I dijela / Nastavak sutra
Danas je Četvrtak 3. Novembar / Studeni 2022. godine nove ere.
Ne razumijemo zašto su vakte podjelili na staru i novu eru. Danima i ljudima, kao i havjanima sve su ere iste. Izuzetno pogibeljne. Smrtonosne.
Ovako su se dani sučelili: 307. dana zbrisalo bojeći se studenog , prosijavanja zime i laganice krenuli ka prošlim vremenima.. Do kraja godine je ostalo još 58 dana . Po vremenskoj prognozi njih svašta očekuje , što studenog , što prosijanog podneblja.
No, dani nisu naivni, a znaju i zavarati. Eto , garantujemo da će oni , hejbet insana ko najveće hajvane preveslati i povući sa sobom.
Ovako dani jedan drugom opjevaju u razdiok te ljubim, koliko se insana se gubi dok uveliko fumaju. Neki , tek počeli, a neki jako od latina kupuju fazon fumo fumare.
Čudno, kontamo mi , pušenje je vrlo kompleksna i jako čudna stvar. Ne valja pušit , nije dobro po zdravlja. Jopet neki kažu dobro za ten. A i ćeif je veliki u svakom slučaju. Mere biti ponekad i nepušačima se omili pušenje.
Dok popušiš hejbet dana, ono prošo tren, a i insani i insanke nastavljaju pušiti iz sve snage. Valjda genetska stvar navike. Nešto ko pavlovljev refeleks.
I dok fumaju i ne osjete da ih dani šćepaju ko blentovije i onda su ga stvarno popušili. To danima dođe ko domaća zadaća, a insanima ko smrtna muka.
Što bi poete rekli:
Sfumo ne fumo, svakako ćeš popušiti.
U prevodu:
Ne puši na vjetrometini, mere te klepiti upala pluća.
Danas je Srijeda, 2. Novembar/Studeni, 2022. neprestupne godine.
Ovako su se dani podijelili: 306. Dana se laganice zamrznulo i laganice otperjali u prošlost. Do kraja godine još 59 dana dana čeka , što smrzavanje , što prosijavanje.
Njih takođe čeka odmor. Jedan dan će se odmarati duže od ostalih. Napriliku pride tri godine.Eto nam ga , ako Bog Milostivi da ,za par mubarek godina.
Čudno, kontamo mi , dani su ko leptiri procvjetaju u jednom danu, nestaju kao pupoljci, pri kraju istog dana. Nikad niko nije zabilježio da jedan zemaljski dan traje dva dana. Pupoljci se daleko od ljudi pretvaraju u prekrasne mirisne ruže. I insani se onda čude kako su uvijek tako lijepi.
A nisu baš svima nagodni. Dosta hajvana bude zatečeno kada ih dani uvale na srećno/nesrećne putanje kojima povratka nema. Oni dani koje se jave slijedeće godine pod istim datumom nisu ni blizanci proteklih. To su oni sami.
Ljudi i ne shvataju kako su zaboravni.
Niko nije nepametan da svake godine stvara nove dane.
To vam je isto ko svake godine stvarati novu ženu. Mnogi bi htjeli , ali motoričke sposobnosti su uvijek slabije od želja.
Vrlo pametno, čista logika.
To je glavna odlika ljudi koji baljezgaju. Sve rade napamet i čisto od logike. Zato se hvale da je to pamet i logika.
Što bi poete rekli:
Dani su pahuljasti ko leptiri, a ljudi ovce ko bekani.
U prevodu:
Vela havle. Ove blese od uvodničara počeli mahnitati ko prepisivači .
Autor
Hajro Šabanadžović
Jesenja fantazija
Jesenji opus I
;
Ah , to proljeće
Proljetni opus II
Svileno ljeto
Ljetni opus II
Zima
Zimski opus II
**
Lijep je, sunčani dan. Jesenja zima došla na svoje. Biće i kiše, u planinskim predjelima i snijega.
Čini se, sve se pobrkalo.
Mi volimo sva godišnja doba i kada su ona u svom elemntu.Ali mi naopaki ka'ki jesmo, nama sve jedno koji je vakat i zato ćemo malo lamantirati o birvaktile stađunima.
Recimo, ko je vidio jesen a da u njemu jagode blistaju ,a ljubičice nježnošću mirišu krajolike.
Jesen je da jabuke i kruške zriju. Nekada je bilo da njen dragi ide u armiju.To je značilo čim se vrne eto svadbe,eto takarli dana opet u neku jesen.Dragu će armijati.Ko mu kriv što se mangi igra.Šta će draga raditi – njena stvar.
Jeseni su za svadbe, i tako to. Za duboko oranje. I brazde. I sve što uz svadbe ide. Kaže Sveta knjiga: vaša žena je vaša njiva. Mi dodajemo i voli duboko oranje. Kako neće voljeti. To je osnov plodnosti i života.Bome i ljubavi.
Proljeća za buđenje života i sve je u cvijeću , beharima i mirisima. Sve oživi i sve se uzbiba.Krajolici miriše na ljubav. Oni donesu tu čuvenu, jedinstvenu, veličanstvenu , uglavnom neponovljivu ljubav. Bude i bolnih. Neka , ako nema boli znači nije se ni voljelo.Jazuk.A ako se voljelo bilo je i takarli dana.
O ljetu se sanja, jer trava je narasla, miris pokošenog sijena je tu, da se valja u njemu i kupa u suncu. A ono sunce i valjanje? Pa udari sunčanica počesto. I zaboravi se insan.A kad se zaboravi, eto novog života. Ne odmah. Ima određeni vremenski period kroz koji i priroda i insanka postaju bremeniti.
A šta ste vi mislili, sunce vas mlatne u čelenku, vi se zaboraviti i da nema poslijedica. Ne mere to tako. A poslijedice su lijepe i željene. Neke i nisu. Na prvi mah, ali se prigrle.
Djeca su najljepše i najnježnije u ljudskim životima. Čedna i bijela kao zima.
A i ta zima. Hladna je i lijepa. Tjera čovjeka da se grli i stišće, da se zagrije. A kada se zagrijava krv uzavrije i onda zna se ,šta triba radit da se malo insan rahsladi.Recimo,igrati se malo kamare.Znate ono , treba posteljinu na kamaru pa u seharu. A kamara ima raznih i zadušnih i uzdisajnih.
Te dušeci, te šilteti , te svilene plahte, minderluci ,a napose i meki jastuci. Jer ako je zima, treba grijanje pojačati.Najlakše jastučenjem, a mere i dušečenjem. Kako je to zabavno , a i …
Lijepa nam ova godišnja doba, svako. A ljudi izvoljevaju.
Neko voli ovo , neko ono godišnje doba.
U nekima – u zemlju propadaju, neka mrze i najrađe bi da ih nije.
A ljubav gospodo?
A grijanje i veljanje?
Šta sa pupanjem i bibanjem?
Šta sa zrenjem i dubokim oranjem?
Vi bi i to da preskiočite sa godišnjim dobom koji ne volite.
Mislimo da niste svjesni šta ne volite.
Što bi poete rekle:
Mnogo toga nije volio, pa je zaboravio vrbopuc.
U Prevodu:
Samo jednom se živi, a vrba hejbet i svako malo pupaju, i aminovano pucketaju.
i po mahalski:
Takarli nam bili svi stađuni lipi.
Danas je Utorak , 1. Novembar/Studeni, 305. dan 2022 Do kraja godine ima 60 dana.
Još samo dva mjeseca. Ko bi reko. Juče je bilo mnogo više. Prekjuče je godina tek zakoračila. Leti vrijeme kao letjelica Zemlja. Možda sekundu brže od 107.200 km na h.To bi značilo 29, 79 km/s.
I oni nama zemlja ravna. Popadali bi ko olovne kugle izbačene iz topa koji slijepljuje eskadrilu u komadu.
Ovu metaforu smo skontali da se neuki ibretili odakle nam i š'a nam to znači.
Mi pametni kao i uvijek, mudro šutimo o mudrim stvarima. O ljudskoj gluposti meremo po vazdan tabiriti i naglabati.
Eto oni nama , zapisano je u knjigama da se ne smijemo brijati.
Jes’ im to jak fazon. Lijenčine . Mrsko im se brijati i upristojiti da liče na ljude , a ne na pogančere. Pa ko biva hajmo svi na homoprimogeniuse ličiti. Primogeniusi su imali opravdanje. Vrlo je bolno bilo brijati se kamenim sjekirama.
Jednom nam se žilet slomio, a radnje nisu radile. Morali ići na… ma teško nam se faliti . Pa znate gdje se ide obrijan ko dječija guza. Uzeli kamen odbro ga natoljicali na brusu i udri nedaj. Tri sata se klali. Ispali ko tušija kiseljena crvavim paradajzom. Nikakvi a bolni.
I smiješni. Povod brijanja se ismijala ko nikad. Kaže evo te ko kozičavi mladoženja, koji se brijo tupim kamenom. Ali kad joj smijeh presto, više se nije smijala. Samo je stenjala i dozivala mater:
-Joj mamo mamice.
Eto zato se mi brijemo . da bi žene mogle pjevati i majku dozivati.
A oni što naopako uče , nek se ne briju i puštaju bradu. I budu mimo svijeta. Vala zaslužili su, jer su se pocijepali u vjeri. I ratove zbog toga vodili. I dan danaske vode.
I te nas hanefijske kukavičke minderpuze koje su se u mišju rupu za rata sakrivali pameti i ljudskosti uče.
Ma , mogu oni pjevati borbene. Nevjerničke ko što su naučili. neka se druže sa onima drugima koji se ne briju.
Eto četnici se ne briju. Nisu ni krstaši. ni ISIS. Ni Kaida. Ni Marks i Engels. I onaj Darvin što je od majmuna nasto, ni on se nije brijo. Ni većina katila i nevjernika.
Što bi poete rekle:
-Joj grdoba majko moja.
U prevodu:
-Nalet ih bilo. Čast izuzecima , koji brade nose iz ličnih razloga i opredeljenja-
30.10.1492.-Kristofer Kolumbo otkrio je ostrvo Hispanjola, sada podijeljeno između Haitija i Dominikanske Republike. Ova kontraverna ličnost,velikan svjetskog pomorstva i historije zaslužuje nekoliko riječi više od jutarnjeg osvrta na zbivanje na današnji dan.
Kristifor Kolumbo je rođen 3o oktobra 1451. god i Đenovi a umro 20.maja 1906. Godine u Valjadolidu.Usud mu je odredio da umjesto trgovca bude moreplovac i istraživač.Otac mu je bio Nedeljko Kolumbo tkač i trgovac ,a Majka Suzana Ruža Fontane domačica.Ipak porodici je nedostajalo novaca i Kristifor u četrnaestoj godini prekida školovanje.tada je postao moreplovac i počinje da prodaje mape i karte,vrlo često lažne.
Dvadeset pet godina kao da nije postojao.Tada se javlja kao žrtva brodoloma u pomorskoj bitki kod obale Portugala.Četiri godine kasnije već je oženjen sa portugalskom plemkinjom Felipom Monsis Perestrelo i ima sina Dijega.
Osnevne karakteristike su bile tajanstvenost,ponos i blentava uvjerenost da Božanstvo upravlja njegovim životom.Nije prevbiše odgovarao varljivoj slici koju večina pučanstva ima o španjolcima,portugalcima ili talijanima.Te tri zemlje vezuju za njegovo porijeklo.
Neki fra Bartolomeo de Las kasasa nam ostavio zapis o Kolombovim osebujnostima:
Visokog tijela,višeg od prosečnog,lica dugog i moćnog,nos orlovski,oči plave,belog tena koji je išao ka upaljenoj crvenoj,brada i kosa,kada je bio momak,plavi,ali su mu zbog ranog rada brzo posrali sedi..
…Duhovit i veseo,dobar govornik,elokventan i uspešan u svojim poslovima.Imao je izgled poštovane osobe velike moći i autoritetima,i dostojan svake naklonosti.
Kolombo je bio krajnje marljiv prema Božanskoj časti,poštovao najstrožije postove,ispovjedao se i pričešćivao.“
Vjerovatno se pitate zašto opširnost kada je u uđbenicima srednjih škola predstavljen sa par rečenica.Jedna studija u SAD je pokazala da 75% učenika tri ispitane srednje škole nisu čule za Kolumba i da je neki Ameriko de Sad otkrio ameriku,da bi ona po njemu dobila ime.
Znači jedan od najslavnijih ljudi nove ere sve više postaje anonimus.Tako se i španski dvor odnosio prema njemu.Iako je bio i gusar i pljačkaš,njegove „blesave“ ideje su dovele do otkrivanja dva nova svijeta i barem jednog pola.
Sada se zna da su Viknzi prije njega redovno posjećivali „novi svijet“ ,ali njihova nepismenost je bila ograničavajući faktor u ostavljanju pisanih dokumenata.
Kolumbo je decenijama skupljao iskustvo moreplovca i pisao snove dostojne „filozofima, astrolozima, mudracima i teolozima gradeći svoj svijet mašte“ koji mu je od Boga poslat. Sve to je uticalo na odluku da kraticom ,preko zapadnih okeana dođe do Indije,obećane zemlje.Na toj zamišljenoj ruti se najviše plašio Amazonki,čudesnih ratnica antike ,koje čuvaju Suljine ( Solomonov) zlatne planine i rudnike.
Ti silni fantazmi nalik Don Kihotskim i još huđim i luđim donijeli su mu naklonost španskog dvora,ali tek nakog šest godina upornog odbijanja.To mu je omogučilo da četiri puta, u periodu od 1492. Do 1504. plovi ka zapadu i otkriva Novi svijet.
Svojim otkrićima španskom dvoru je darovao teritoriju dva puta veću od Evrope.Zahvaljujući tome u španske riznice se slilo blaga odovljno da popuni trezore svih evropski dvorova.
Kruna ko svaka kruna; nezahvalna ,pljačkaška,zezasita i krvoločna po svojoj vokaciji.
Najvećeg darodavca u povijsti Špani kralj je jednostavno zanemario.Iako je po ugovoru imao pravo na obeštećenje (desetina dobiti) koje bi ga uvrstilo među najbogatije španjolce Kolumbo je živio na marginama u bijedi i siromaštvu,napušten od žena, star i usamljen.
Nesuđeni admiral okeana mora, viceguverner i guverner novootkrivenih teritoija je tek pred samu smrt izmolio neku šaku zlatnika da dostojanstveno umre,
Vjerujemo da je ispaštao grijehe nasljednika.Otvorio je put selektivnim genocidima evropljana nad domorocima novog svijeta,od Južnog do Sjevernog pola.
Kriv je da ne može krivlji biti.Njegove fiks ideje o Solomonovom Eldoradu .Gradi i planini od zlata su bila incijalna ideja kojom su se rukovodili konkvistadori,vatikanski „misionari“ krvoločne ubice i sav mogući kriminalni šljam „kolijevke civilizacije“,Nemogu će odrediti broj ubijenih i veijednost blaga blaga koje je opljačkano.
Na svom trećem putovanju Kolumbo je „otkrio“ da zemlja nije okrugla već da ima oblik kruške sa „bradavicom“ koja je najbliža nebu i da je tu zemaljski raj.Vrlo oštroumni zaključci.
Oštroumniji nego kod većine ljudi tog vremena.Tada je malo ko vjerovao da je zemlja okrugla.Vrijedilo je antičko ubjeđenje da je tzemlja ploča i da se ploveći može doći do kraja ploče,pasti i pogiunuti.To je Kristiforu bio najveći problem u poduhvatu.Naći dovoljan broj mornara.Iako je stalno bio na pragu amričkog kontinenta nikad nije kročio na njega.Većinu zemalja oko Sjeverene amerike je obišao i poklonio kraljici Izabeli Katoličkoj koja je umrla iste godine kada se on vratio sa četvrtog putovanja.
U Evropu je donio zlato. U novi svijet je posijao koleru , sifilis i viruele. Nije baš pravedna trampa,ali to tako učenici Vatikanske inkvizicije rade.