Bleki – Kada se budem opraštao





 

 

Kada se budem opraštao mila

biće to u osvit svilenog ljeta

novi dan će biti prelijep

a ti orošena poljubcima mojim

 

Kada se budem opraštao Malena

ptice će pjevati pjesme naše

za novi prelijepi dan

a ti nećeš plakati ljubavi

 

Kada se budem opraštao Jubavi

zaustaviću bol i vratiti ga

na staze prošlih dana

da se ljubavi uči

 

Kada se budem opraštao djevojčice 

rasuću suze

nek ko kapljice sreće

plove snovima nedosanjanima

 

Kada se oprostim od tebe jedina

sebi neću ostaviti ništa

da bilo šta uzmem

ubio bih Princa Malog


												

Bleki – Ne recite joj da je volim


Krhka ruža

 

Ako slučajno sretnete nesalomljivu

Krhku ružu jubav moju

prepoznaćete je po mirisu

djevičanskih ljubičica,

i slici ljubavi

okačenoj u njenoj nutrini.

 

I molim vas,

ne recite joj da je volim.

Zasuziće.

Takva vam je ona.

Čedna a prelijepa ,

rastancima sklona,

a hodi kristalnim  hodnicima

Maksumčetove duše.










												

Jutro sa Blekijem – Kažeš do tebe je

 

Kažeš do tebe je

ali

nađi neki put do mene

 

Dobro mislim ja

ali

nemam zimskih cipela

 

kažeš do tebe je

ali

preplivaj bujice su velike

 

kako da na sve žurim

ali

ipak srce u celofan zavijam

 

kažeš od tebe je

ali

sve je u parovima

 

Nađoše arku  u celofanu cipele

ali

srce bačeno su bujice odnijele

 

 

 

 






												

Bleki – Vidjeh joj bjelinu u očima

 

Ležah kraj potoka
zaključan u dverima smrtnosti
dama sva u bijelom
vrč vode sa izvora modrog zagrabi
mislim evo spasa

bijela nevinost otkri grudi
bjelokosne
zali ih vodom
kristalno hladnom
ote joj se glas čarobni
zanijemiše slavuji
čuše pjesmu o ruži
suzama zalijevanoj
i onom nesretniku
što ne vraća se

vidjeh bjelinu u očima
prepoznah je
moja draga
mene nevjernog čekala
oči i život  isplakala
i evo samrtni roptaj
me nosi voljenoj
da joj ljubavlju život vratim


























												

Bleki – Ce soir mon ame désire de s'unir à vous / Večeras se moja duša dijeli s tobom

 

srebrena-mjesecina-nad-modro-zelenom-rijekom  tisucu-velova-a-jedna-zena ruza-i-snovi

 

Srebreni mjesec namjestio osmjeh

vidio tebe u velovima mojih snova

kako lepršaš oslikana duginim bojama

u svakom zakutku damara nježnih

što vrište na odjek imena tvoga

zvijede prigušile milosni sjaj

zbog blještavila ljepote tvoje

koja izvire iz grudi mojih

kao plavetne cvjetovi ljubavi

koji se gube u jecaju noći

ćuteći šta mi srce zbori

večeras se moja duša dijeli s tobom

zauvijek

ljubavi moja 

 

ovaj put i nikad više strane riječi

preko usnama  mojim ljubav oslikati neće

 

Ce soir mon ame désire de s'unir à vous

pour toujours mona amour

mon ami

 

 






												

Jutro sa Blekijem -Danas sreća počinje sa tugom baladu da pleše

 

Danas je veoma lijep dan

moja duša srećom sija

i počinje sa tugom

baladu da pleše

o njoj hoće da piše

Srce prevrtljivo

 

iznenadi led u umu mom

razbija ga na tisuće kapljice rose

u kojima toliko ljubavi ima

za sve Grlice mile

 

Sunce sam ostavio besposlenim

nema potrebu tugu da skriva

Svjetlost tvoju zamolio sam

da Tango pleše sa mojim srcem

i zauvijek u mojoj baladi živi

a

Malenoj princezi

tkoja mi

( snivam )

sa milošću u blagorodnim grudima

ruku pruža

hoće da me bere

Sreća puteve otvara

I need you

jes I am…

 

ruka u ruci

i osmijeh

šta će ti više

maleni moj

sreća je to

šapće mi Marina C.

Grlica mila

 

 

 

 

 





















												

Bleki – Slast zavisi u kakvu si formu met'o

 

vesele cvrkutave ptičice lebde
svuda u moj glavi
kako i ne bi
blentovija opet srce poklonila
one pređašnje ga ruže

nikad pameti nećeš doći
koliko smo ti srce slamali puta
o  blesa ko blesa
lukavo se smješka
nemoćno ramenima sliježe

zna znanje u nepameti svojoj
bez ljubavi  i od badema slatke torte
rikno bi  ko siroče
ko najveća hablečina
slast zavisi u kakvu si formu met'o


												

Bleki – Očaj

 

A onda  i odjednom

niotkud

iz sabaha kao ezan 

kao iskon i postanje

krik djeteta kome razdiru utrobicu

trgaju nezreli pupoljčić

koga deru

koga siluju

koga ubijaju

kome srce kidaju

kome dušu čupaju

čiju nevinost na konfete sjeckaju

i u ledene gromade bucaju

 

Grči se dijete vrišti i doziva

boli Bože Mili

kako to samo boli

Bože Jedini  pomozi mi

 

pomozite molim vas

skinite čudovište sa mene

joj mamo  mamice mila

dođi pomozi  majko mila

 

boli me majko moja

šta mi to radi

a sam samo dijete

hoće li iko da mi pomogne

samo mi je  deset Dijaninih godina

boli me mili

koliko me samo boli dragi moji

pomozite

hoće li neko da mi pomogne

 

Mali Princ se nježno spusti pored nje

čvrsto je zagrli

 

vi vidite

dvoje djece u fetalnom polažaju

ranjivi blizanci

tuga vas obuzima

on je nijem

ni suze nema

ona ih ima za dvoje

za petoro

za devetero

za svu nevinu djecu kojoj utrobu kidaju

kojima monstrumi motornim pilama

mesarskim palama i macolama

drvosječkim sjekirama i šakama

nevinost na parčiće režu

 

Bolna djevojčica

suze krvave lije

grči se ko da padavicu ima

nastavlja da vrišti

a pomoći nema

 

Frkine suze anđela traže

grlice više nema

prepuštena je očaju

krhkoj ruci dječaka

 

njih dvoje tonu

mračni bezdan bola je sve bliži

mrak nemoći je sve bliže

zavodljiv i smirujući

znaju zlo se sprema

 

on je samo čvršće stisnu

tiho zbori

plači djetešce

ja sam tu

plači mila

sve će biti u redu

samo mi dođi

i daj isplači se djevojčice mala

 

možda izađe na dobro

ovaj put ništa

ne kazuju anđeli

a sudba 

sa suzama u očima

okreće glavu

 






												

Bleki – Pala jedna zvijezda sjajna

Pala jedna

zvijezda sjajna

zvijezda  sjajna

nenadana

na moje grudi

puna žara

nježna snena

razigrana

srce moje zapalila

misli moje uspavala

meni čednom

svoju svjetlost poklanjala

poklanjala al i krala

divna tijela mirisava

mojom ženom da je zovem

ona ipak nije dala

ni sad ne znam šta se zbilo

pa je sunce njeno mene ostavilo

ali je ipak vjerna bila

svoju ljubav meni ostavila