Dobro je srce očajno









Na njenom četvrtom prstu

blista brilijant

da lijeva je to ruka

upravo vjenčani su









On leže kraj nje

okrenu je sebi

čvrsto je zagrli

ljubi





Ona mu uzvraća

Ljubavnički poljubac

dug nježan strastven

malo grčevit.





Znaju znanje i znanje .

poslijednji oproštaj je zatitrao

Osjećajući da ostaje bez daha

on se odvoji od nje









Prime se za ruke

ponovo spojene za života

Lijeva u desnoj

desna u lijevoj

jedno srce i jedna duša

svjetlošću iskre





Ona ne povrati dah

prestade disati

Tek tako

kao da je to najnormalnija stvar na svijetu





On je i dalje  drži za ruke

zna da je još tu

zna da čuje ga





Priča joj





-Bila jedna djevuška bajna

Zvali su je Marija Magdalena sjajna

Na ovome svijetu nije bilo ništa ljepše

od Krasotice te

Čednošću srca djetinjeg

čistog i blaženog

voljela je Nebo

slobodu i djevičanske ljubičice

I mene  sretnika

I ja nju

Očaran ljepotom njenom 

sa njom sam  snivao najljepše snove

I evo  nudim  joj svijet na dlanu





Tugo moja

Bijela dama ne odgovara

A život je kao i uvijek

Prelijep

Dok bol klizi sleđenim vodopadom

dobro je srce očajno

Navsegda

*

Bookmark the permalink.

Komentariši