Čarobna mjesta

 

 

Sve što je dotakao dah Božijeg stvaranja  je prelijepo i čudesno.

Neka mjesta širom dunjaluka su osjenčena posebenom čarolijo.

Neko je napravio video sa izborom mjesta koja se njemu dopadaju.

Za neka je u pravu, fasciniraju.

Druga su samo lijepa i neobična.

Uostalom pogledajte.

Na kraju balade; poezija , to je žena

Do kraja godine je ostao još hejbet  dana ( misle neuki)   , koje treba pripaziti i na rukama prenijeti u drugi vakat.

Mnogi će se zaboraviti i sa njima krenuti dalje.

A neke će zavesti njihova ljepota. Ne pomaže tu ni strah , ni tuga , ni bol.

Sve je zapisano.

Ako u danu piše nečije ime, nema nikog ko bi zapis promjenio.

Osim Jedinog Boga. Milostivog.

****

Danas  se trudimo zaraditi  dnevnicu., a upeklo haman  k'o onaj gore pržun.

Stalno se saplićemo o mnogi poganluk našeg dunjaluka.

Zaobilazimo onu siću i blentovije, čiji se umovi u plićaku sa punoglavcima kupa ,

dok se u  bradate kreature i izrode ufuravaju  ćemo drugi put potkačiti.

Zaslužili su, pa da su nam rod rođeni.

Hvala Nebesima što nisu, daleko im licemjerni dunjaluk  od našeg.

****

Danas smo zaradili i dnevnicu i bonus.

Ali nije nam drago.

Natakarimo lovu  , kad nismo pomenuliu naše mile ljepote.

A ne mremo.

 

Ljepota i poganluk ne idu zajedno.

Obečastili bi čednost i bjelinu duša naših đardina.

Iskup znamo.

Svaki tren se radovati , sanjati i voljeti u svakoj pomisli i riječi koje srce kazuje.

 

****

Što bi poeta rekao:

Svih ovih godina smo ih sve ljubili

A Bogami i one  su ljubile nas.

 

Ili nešto o sasvim o nama lično

Dobrom Serjoži sasvim slično .

 

U prevodu:

Poezija to je Žena.

 

Samrtnički pokrov za vaskrsnuće/Igrokaz na dan 30. Maj / Svibanj 2018. godine.

Danas je  Srijeda 30. Maj  / Svibanj 2018. godine.

Ovako  su se dani  podijelili:

149  dana umotanih u samrtničke pokrove i već pokopani u sjećanjima mnogih insana.

216  se priprema za iste svečanosti.

Čudno,  kontamo mi ,   dani su tako mirni ,   i svečani kada odlaze na počinak. Čine to veoma nečujno bez ijednog zvuka.

Nemojte da vas zavaraju. Povuku oni svakog dana milione blećaka s sobom.

I oni nama – nema vaskrsnuća.

Joj levata majko mila!

Neka odmotaju pokrove dana.Vidjeće prazninu , duplo golo, nema ništa

Dani isparili, da bi se dogodine i svake naredne godine pojavili noviji i blještaviji nego prošli put.

Vjerujemo i smrtonosniji.Jer svake godine ima sve više insana na planeti i za ponijeti.

Što bi poete rekle:

Zavadi pa vladaj, pa ponesi.

U prevod:

Lud i zbunjeni u istoj samrtničkoj deređi.

Galaktički zakoni univerzuma / Igrokaz na dan 29. Maj /Svibanj 2018.

Danas je Utorak, 29. maj/svibanj.

Samo nam šapnuše  da je ovo  149. dan 2018. godine.Koliko je ostalo moramo sami izračunati.

Abakus u kvaru.Izvalila se jedna žica.Perle se rasule.Eh ,da su barem biserne.

Čak nisu ni drvene.Plastika i sintetika.Kosve u današnjem vaktu.

Sve manje je prirodnog.Kada pogledamo žene dugo razmišljamo koliko je njenog,

A koliko plastičnog.Najčešće se  ne možemo uhavizati.

Kako smo gentlemani po prirodi navalimo im komplimente ko da su prave polovnjače.

 

A njima sve poskakuje i biba se. I vanka i unutra. Glava boli od bibanja.

Prsti nam zaigraše i sami izračunaše da do kraja ovogodišnjeg vakta ima čitavih 216. dana.

Čuj čitavih?

Ja kakvi će biti!

Neće valjda biti okrnjeni ,kada su novi novcati, sva 24 sata koliko dišu.

Jerbo se opet tribaju tornirati idućeg stađuna.

A za uzvrat mnoge insane  prevare i ovi zaborave da dišu.

Baš su ovi ljudi ponekad jako čudno zaboravni.Najčešće na svoju štetu.Corpus delicti.

 

Što bi poete rekle:

-Što ti je nauka.

 

U prevodu :

-Galaktički zakoni univezuma.

Aleksa Šantić

 

 

 

 

Aleksa Šantić (27. maj 1868. Mostar – 2. februar 1924. Mostar, Bosna i Hercegovina) je bio uz Maka Dizdara najveći i najplodniji bosanskohercegovački pjesnik. Povezao je svojim djelom idejne i pjesničke težnje književne tradicije i nove epohe modernizma, kojoj je pripadao. Prvu pjesmu objavio je 1886, a prvu zbirku pjesama 1891. godine.

To su relevantni podaci  sa kojima će se svi složiti.Ostale biografske crtice o životu pjesnika Alekse Šantića će se razlikovati od biografa do biografa,od kritičara do kritičara,simpatizera ili nesimpatizera.

Svi će pričati o Šantiću,svi će se trpati u mit o Šantiću , bez obzira da li su njihove riječi istinite,iskrene i ljudske,ili su samo proizvod nekih ličnih animoziteta i kompleksa,ili naloga dnevne politike. Neki će pokušati da doktoriraju na Šantiću,ali ga neće moći istjerati iz Bosne,kao što je to vehta Razija Lagumđija učinila Meši Selimoviću.

Nas ne interesuju tračevi i rekla kazala.Ne interesuje nas ni „pamet novijeg doba“.Ponajmanje našu pažnju zavređuje političko blaćenje ili glorifikacija lika Alekse Šantića.

Nas interesuje Aleksa Šantić pjesnik i ostavština koju je dao.Bogata je to kula.U toj kuli ima po nešto za svakog iskrenog zaljubljenika u poetiku i ljepotu,  u Mostar i Bosnu.Svako razmišljanje mimo toga je  toboparalitička glupost.

Da,označiće Aleksu maloumnikom,autistom i mjesečarem, koji ne može da zapamti rečenicu ili ne može da završi osnovne škole.

Gospodo vi koji ste školovani i takve mu pogrde darujete ,napišite bar jednu jedinu pjesmu ,koja bi  kao Šantićeva poezija nostila miris đula,šadrvana i ljubavi kojom vaskolika Bosna odiše.

Gospodo vi koji u svakoj riječi dlaku tražite ,pogledajte da se  u vašem oku nije sajkrila  šuma od koje ne vidite ljepotu probeharale alice,šum Neretve, miris Bosanskog neba i nevinosti.

Gospodo,vi koji nacionalizam u svakoj riječi tražite,zavirite u svoja srca i pogledajte koliko otrova u njimu kola.

Reći će da su ga srpski savremenici pogradno zvali Aljo, a to je  zbog njegovog kosmopolitizma i htjenjima zajedništva.Neki neuki zubati ljudi će mu pripisivati ncionalizam,koji oni u srcu poput ljute guje gaje.

Nama ne smeta ako neko kaže da je srbin,hrvat ili bošnjak.To je njihovo pravo. Dopustite vi nama da nudemo Bosanci.

Gospodo zavirite u leksikone poezije i provjerite koji je balknaski pjesnik bio plodniji i rječitiji od Alekse Šantića.

Samo jedan ga je prevazišao dubinom riječi,a to je Mak Dizdar. Ali Mak je tragalac za za korjenima i iskonom.

Šantić to nije. Šantić je pripadao epohi kada Bosna nije bila Bosanska. Tragovi Turaka su bili još snažni.Austrougare nije interesovala Bosna i njen narod , već samo demonstracija sile – velesile.

Šantić je bio Bosanac pravoslavac ,koga su svim silama nastojali da uvuku u ralje srpskog nacuionalizma.Za to su bili zaduženi Garašaninovi velikosrbi Jovan Dućić i Svetozar Ćorović. Oni su svojim nacionalističkim kandžama za grkljan ščepali nervička Šantića ,ali on se nije dao.

On je želio biti samo Bosanski pravoslavac i ništa više. Od dvojca je i krenula sva priča o Šantićevim „ umnim“ ispadima . Zloba i ljubomora, na poetu koji je pisao tako lako i onako kako to oni nisu umjeli.Oni su bili ograničeni,zaslijepljeni i koristoljubljivi.Dučić je mrzio ljepote žena i ljudi  i mirise  Mostara, koje Šantić iz svoje duše prelijevao u svoju poeziju. Ćorovićeva djela Stojan Mutikaša i Zulumćar su autobiografska.Šantić je   je pjevao o ljubavi,svijetu u kojem se svjetlost neba ogleda u ljepoti žene i krajolika mostarskog.

Šantić se uvijek  zaljubljivao u žene. U muslimanku, u katolkinju,  u pravoslavku i u sve žene i djevojčice svijeta. Svaka žena je djevojčica i svaka djevojčica je žena.Oni koji ne poznaju ljubav i žene ,ne mogu to ni spoznati, ni prepoznati.Njihove prljave misli ih vode pedofiliji.

Koliko je samo ljubavi u njegovim pjesmama.Koliko dunjalučkih ljepota ostavljeno kao testament naraštajima koji slijede.

Mi nikad ne letimo za razmišljanjima: šta je pjesni htio da kaže , već za onim šta je kazao. A kod Alekse Šantića ima mnogo toga rečenog.Mnogo je tu ljubavi i ljepote. Da, tu  u njegovim pjesmama obitavaju žene od krvi i mesa,koje vole samo one koje njihove srce hoće. On se ne stidi priznati odbacivanja.

Dobro, bila su to patrijahalna vremena, u kome đule i jorgovani bijeli nisu smjeli svoju ljubav tek tako poklanjati.Ako vidite prelijepu dvanaestogodišnju djevojčicu, vi znate da će ona , koliko sutra, postati prekrasna žena.Ona neće smjeti da vas voli.Ako ste poeta vi će te napisati pjesmu o toj nedostižnoj ljepoti, jer ona to zaslužuje.

A u Mostaru je svaka pristojnija porodica imala  šadrvan i nemojmo mu zamjeriti ,ako je ponekda zastao da se napije hladne vode i nauživa mirisa đula i behara, baci pogled na neko uzdrhtalo djevojče, iako to nije smio.

Šantiće je odrastao,njegov  Mostar se mjenjao ,ljudi su odlazili i nestajali.Neke nove rugobe su se spuštale na kaldrmu , noseći na prtinama svojih opanaka  prange i gusle.

Bilo je sve teže biti Bosanac.Bosanske pravoslavce,muslimane i katolike su silom, mitom, strahom i mržnjom htjeli da pretvore u nešto, čega  u Bosni nikad nije bilo.Sudarivši se sa zlom mnogi su bježali na istok, dosta njih na Zapad.

Šantića jer to boljelo i on je ostajao usamljenik.Vremena njegovih ljubavi su prošla.Žar     polako gasne. Ostaje prostor samo za sjećanje i elegije. Sve je manje svjetlosti ,a sve više socijalne zebnje  u njegovoj poeziji.

On ne kaže ostajte ovdje srbine,bošnjače ili hrvatu.On to pjeva dobrom čovjeku Bosancu, koji napušta svoju milu zemlju ,majku Bosnu. Aleksa Šantić nikada nije bježao od svoje Bosne i svoga Mostara.

Svjetlucava modrina Neretve je zarobila njegovu dušu i um. Otuda u njegovim stihovima lebdi poneki narodni zvuk.Otrgnuo je od zaborava neke riječi narodnog pjesnika, ubacio ih u svoje stihove i vjenčao ih sa vječnošću.

 

Anka Tomlinović mu je srce poklonila.Nisu mu dali da je voli.On je svoju dušu darovao Zorki Šolini.Kaćiperka ju je prezrela. Mlađahna Emina Sofić  je prekasno rođena pa je njena ljepota bila dostatna samo za divljenje i poeziju.Tri žene,tri paralele koje se sjeku u beskonačnosti. Tri je neparan broj i znamo da ne može biti sretan,jer harmonija leži u parovima.Nesretni Šantić nikako da bude par.

Ipak to su tri ljubavi na kojima pjesnik može graditi svoje svijetove poetike.

 

Vremeplov – Josip Broz Tito i Dan mladosti

Rezultat slika za dan mladosti  Rezultat slika za dan mladosti

 

Danas je 25 . Maj/Svibanj.

Decenijama , od 1947 do 1988  je taj dan imao posebno praznično obilježje.

Prvotno se slavio   rođendan Josipa Broza Tita , najvećeg čovjeka koji su ovi prostori imali ,

a onda je od 1957. godine postao dan mladosti.

 

Glavna scenografsko modna  obilježja : Crvena marama,plava kapica bijela košulja i tamna donja odjeća i tisuće lepršavih,jugoslovenskih zastavica.

Glavna ikona: Tito i njegovih hiljade štafeta.

Atmosfera : Vjerujte na riječ svjedocima kad kažu bilo je zaista svečarski uz  sveopšte oduševljenje  (velikom većinom).

45 dana , dan za danom je nošena štafeta širom Jugoslavije da bi se 25.maja uručila slavljeniku na stadionu JNA.

Historijska utemeljenost: Da li je to bitno , obm,ana, šarena laža, hljeba i igara ,ako je u zemlji vladao

mir, prosperitet ,suživot i tolerancija, a vjerujemo , dobrim dijelom i poštovanje i ljubav. .

Osjećaj da je na djelu bratstvo – jedinstvo svih naroda i narodnosti ispunjavao je pučanstvo ,

sa izuzetkom fašista i zločinaca koji su se krili u najtamnijim vukoderinama bivše nam majke

Jugoslavije.

Nostalgija: Nemoguće je vratiti prošlost, ali sjećanja o nekim mirnim i humanijim vremenima su i te kako živa.

 

A danas , dvadeset godina poslije ukudanja   štafete?

Ne pitajte!

Jad i bijeda.

Karikature i abortusi od ljudi vladaju  i uništavaju podaničku raju.

 

 

Biseri bjelavskih mahala

247*David je uvijek takario Golijata.Osvrnite se i vidjećete , još uvijek ga dere, k'o Mojsije nekog hajvana.

248*Dani su su pahuljasti ko leptiri, a ubitačni ko orke.Orkama su ljudi bljutavi , dani ipak nisu toliko izbirljivi.

249*Fumo ne fumo, svakako ćeš popušiti. Džab – džabe je insnaima trubiti : Pušenje je navarno po zdravlje.

250*Dani su vam kao neke savršene knjigovođe .Što je u danima  zapisano tome ne treba muhur.

251*Razmišljamo – tekuća godina. Tekuće godine . K'o  biva dani teku .  Kao rijeke ili druge vode. Kao svi kružni tokovi u univerzumu. Sve ima svoj početak i svoj kraj. I onda ponovo.Panta rei.

252*Poete kažu:Hvala Bogu Gospodaru svijetova.Mahalašima dato znanje da prevode:Ne budite slijepi, gluhi i nijemi.

Nikola Tesla – Zaboravljeni dobročinitelj

 

 

 

Nikola Tesla.

Genije. Mistik. Vanzemaljac. Čudak.

Ili jednostavno čovjek.

 

Malo njih se može pohvaliti da su ljudi.

Tesla je sebi priskrbio još jedan veliki dodatak svome  brtikom umu i biću.

Dobročinitelj.

 

Zaboravljen , u eri golišavosti i zvjerinjih brutalnosti ljudi nemaju vremena da ga se sjete.

 

Uključite televizor ili kompjuter.

Tesla.

Poželite nešto svježe iz frižidera.

Tesla.

Poželite da čujete i vidite nekog.

Tesla.

Hoćete da se vozite na posao.

Tesla.

Nemojte da skačete sa visina veći od metar, radi gracitacije.

Tesla.

Hoćete da…

Tesla.

 

Da upravo tako. Savremeni svijet ne bi imao blagodeti bez koji ne može živjeti da nije

ljudine zvane Nikola Tesla.

 

Vrijedi pogledati ovaj video.

I sva druga , koja sa poštovanjem govore o životu i djelima  sjkromnog čovjeka Nikole Tesle ,

koji nije imao vremena da se druži sa ljudima, jer je radio za njihovu dobrobit.

 

Možda osjetite strahopoštovanje i dobročiniteljstvo.

.