Zinaida Hipijus – Utjeha

Moj prijatelju, sumnje me ne dave,
Blizinu smrti ja osjetih davno.
U grobu, tamo, gdje će da me stave
Znam da je vlažno, zagušljivo, tavno.

Al ne u zemlji – sa tobom ću biti,
U dahu vjetra, u blistanju zraka,
Kao val blijed morem ću se liti,
Biću u nebu ko sjena oblaka.

I tuđa će mi biti zemna sladost,
Pa čak i tuga, nekad srcu mila,
Ko što su nebu tuđi sreća, radost…
Al ne bih svoju spoznaju žalila,

Mir očekujem… Duša je sustala,
Zove me sebi priroda ko mati…
Kakva lakoća – téža žića spala,
O utješno je, mili, umirati.






												

Bosna zemlja Božije Milosti – Pred ponoćna Galerija

Autor

Hajro Šabanadžović

jesnjei-nemiri  oblaci-izlazeceg-sunca

Jesenji nemiri                                                                           Oblaci izlazećeg sunca

modrozeleno-gorje  cvijece-na-domak-neba-i

Modrozeleno gorje                                                      Cvijeće na domak neba  I

stari-hrast-i-ruze   jedrenjak-i-uzburkano-more

Stari hrast i ruže                                                     Jedrenjak i uzburkano more

snjezni-likovi  festa

Snježni likovi                                                                   Fešta

progone-me-zenske-oci-iprogone-me-zenske-oci-ii

Progone me ženske oči

jesenji-val  prozracno-i-cvijetno-ii

Jesenji val                                                                            Prozračno i cvijetno II

cvijetna-bosna-zemlja-bozije-milosti-ii  proljece-je-u-nama-ii

Cvijetna Bosna zemlja Božije milosti     I                        Proljeće je u nama II

cvijetno-nebo-bosne-zemlje-bozije-milosti-iicvijetno-nebo-bosne-zemlje-bozije-milosti-i

Cvijetno nebo Bosne zemlje Božije milosti

Antun Branko Šimić – Smrt









I smrt će biti sasma nešto ljudsko
Na ležaju se tijelo s nečim nevidljivim hrve
i hropti
i smalaksava i stenje
i onda stane.
Ko kad mašina stane. I stoji. Ni makac.

I ljudi u to što se zbilo gledaju ko u neki
svršen poso
i podižu se kao kad se podižu od stola
i sluškinje se uprav tad najviše uzrade

Mati će živinski kriknuti
otac zaćutati
i buljiti nijemo cijelog dana.

Meri Cetinić – Potraži me u predgrađu / Song – Lyrics

 

Srce duginih boja     Svjetlost u srcu   Usamljena duša

 

Potrazi me u predgradju

 

Ova dvorista, puna neba i ptica

udju ko muzika stara

nekud duboko u nas

i tu uvijek ostanu

 

Potrazi me u predgradju

na ulici, na raskrscu

gdje mi je jorgovan rasuo perle

gdje nam je proljece dotaklo usne

i pobjeglo

 

Potrazi me u predgradju

kraj vlakova sto prolaze

bit cemo sami u svitanje dana

bit cemo sami u pjesmama ptica

ko nekada

 

Drijemaju jedra od rublja i cvijeca

cekaju vjetar da nekuda plove

cujes li, nase nas predgradje zove

traze te kuce i ulice stare

 

Potrazi me u predgradju

poljubi me u sjecanju

bar onih sati kad ostanes sam

ako me sada jos imalo volis

potrazi me

 

Ti nemas prsten sa naseg vjencanja

al’ pamtis strehu na kraju grada

bez mnogo cvijeca, bez vela i zlata

bila sam s tobom sretna ko nikad

Potraži me u predgrađu..

 










												

Vesna Parun – Mati čovjekova

Bolje da si rodila zimu crnu, o mati moja, nego mene.
Da si rodila medvjeda u brlogu, zmiju na logu.
I da si poljubila kamen, bolje nego lice moje,
vimenom da me je dojila zvjerka, bolje bi bilo nego žena.

I da si porodila pticu, o mati moja, bila bi mati.
Bila bi sretna, krilom bi ogrijala pticu.
Da si porodila drvo, drvo bi oživjelo na proljeće,
procvala bi lipa, zazelenio šaš od pjesme tvoje.

Do nogu bi ti počivalo janje, da si mati janjetu.
Da tepaš i da plačeš, razumjelo bi tebe milo blašče.
Ovako sama stojiš i sama dijeliš muk svoj s grobovima;
gorko je čovjek biti, dok nož se s čovjekom brati.

Poruka razrokoj pijačarskoj fukari Miloradu Dodiku

Uvijek aktuelno

U pomen Miloradu Dodiku razrookoj pijačarskoj fukari , odnosno mi mu  parastos*iramo .

Zaslužio je . Što jes’ , onda jes’ !

Dan za danom  – Serijal naših zapisa iskantanih tokom godina.

Iz Arhiva

 

images (2)

 

Blekijev mahalski rječnik / pojmovnik u drugom izdanju 1996. godine  je za naslovnu stranicu

odabrao zanimljivu komparaciju.

Toliko o  persistiranju  bosanskog i srpskog riječnika.

Nećemo u ovaj zapis pozivati Bosančicu, ili Kulinovo pismenije.

Pošto Milortad Dodik  te riječi nema u svom pijačarskom vokabularu , dajemo mu mogućnost da je poostovjeti sa riječju opstojnost.

Oprostićemo Dodiku , na pijaci se čovjek ne uči jeziku , nego svinjogojstvu ,kočijašluku,  lopovluku , mržnji  ineljudskosti.

Ali Nebo ne prašta.  Pržun i roštiljanje  je pijačarskoj fukari zagarantovano.

Njegovim roditeljima ćemo već teže halaliti. Odgojiti takvu fukaru je neoprostivo.


												

Bosnu i dalje kradu i objeđuju

Uvijek aktuelno

Iz Arhiva

Lopovluk  – Prekrajanje historije/ povijseti

Laže vikipedija lopovski laže

Bosanski historičari šute, nisu valjda svi krepati.

Mi tako slučajno naletimo na nešto pa ne možemo sebi minutama doći, rashablećimo se.

Pišu oni o srednjovjekovnoj Bosni pa navode da je u njoj živjelo:

-750.000 katolika (85,22 %)

–  50.000 pravoslavaca (5,68%)

–  80.000  krstjana (9,09)

Joj ludi mili i Bože Silni kako progutati ovu bezočnost i bogohuljenje vatikanskih slugana.

750 tisuća katolika u srednjevjekovnoj Bosni.Čudo jedno nebesko.Nešto manje nego po popisu 1991.god. Tada ih je bilo 760.852.Neko usaglašavo brojke.Za sedam vijekova samo rodilo se samo 10.852  stanovnika.Sad nam je jasno zašto kitočkica i druge hrvatice od davnina hrle na čevapčine.

Po statistici ispada: kod bosanskih katolika 200 takara ili tandaranja godišnje.I u Vatikanu ima više takara godišnje,a znamo kaki su hadumčari oni.

Umjesto da tu bruku sakriju kroatjanski vikipedijaši je na sva zvona oglasili. Kako neće moraju skrećati narodu pažnju i sebe veličati.Povijest govori drugačije od 1102. do 1991. godine ,vijek za vijekjom,dan za danom su bili nečiji slugani.Mogu ono cifre valjati ko Mirko i Slavko bombe,ali im to ne pali.

Eto mi primjetismo da im se u njihovoj “statistici” potkrala sitna greška.

Negdje im se izgubilo 0,01 %  odnosno 880 stanovnika. Nije neki broj, nećemo zamjeriti.

Ne zamjeramo im 99,99%  bezočnu laž. Puštamo vikipedijsku fukaru da koplekse sluganstva liječe.

Oni radi autentičnosti neke Bosance izglibili. Kao ko radi taj i griješi. Istovarimo im stomačne nus produkte na autentičnost, njihove podatke,pamet i časnost.

Mi najviše volimo za krstjane reći Bogumili. Puna usta te riječi: Bogu Mili, divota jedna koja sve kaže. Ovi vikipedijaši plešu oko te riječi ko đavo krsta. Po svemu sudeći sa plesačom  su u istom kolu i svi će oni u njegovom domu pojti.

Turski porezni katastri (popisi) iz 1520 i 1624 kažu u Bosni je tada bilo:

-150.000  katolika

–  75.000  pravoslavaca

– 450.000 muslimana

Kod turčina je bilo:porez ili smrt.Trećeg nije bilo.Zato vjerujemo u autentičnost nihovog popisa.Poreznici nikad ne lažu i u klanju ne zakažu.

Podaci su iz Vikipedije. To nisu mogli prekrojiti, jer se podaci nalaze u arhivima širom svijeta. Znamo mi njih i to se vremenom može izbrisati, kao što se ponešto već sklanja i minimizira.

Svi vikipedijaši se slažu da je srednji vijek trajao do kraja 15.vijeka.

Dakle prema historijskim podacima samih vikipedijaša za samo tridesetak godina u Bosni je netragom nestalo 600.000 katolika (oni kažu hrvata).

Što je mnogo to je i premnogo. Historija nije zapisala nikakve progone ili masovne egzekucije bosanskih katolika.

Osim u nacističkim, američkim,vatikanskim, ustaškim i četničkim logorima smrti nikada nije nestalo toliko naroda za tako kratko vrijeme,a da se ne zapiše. O takvom egzodusu bi sva zvona Savla oliti Pavla, prevaranta i samozvanog, samoproglašenog slugu časnog  drvodelje, pola milenija  odzvanjala. I još pride za vjek vjekova, kad bi ih bilo, kad prije toga ne bi bili uništeni.

Proročanstvo iz Fatime tako prorokuje i plaši ih.Pominje se neka cifra 2056 ili 2o65.Ni pouzdani neimenovani izvori više nisu ono što su bili.Kažu nisu oni krivi,proročanstvo prekrajali nekoliko puta pa se cifre pomješale.

Dakle nema teoretskih šansi ni onih o,ol% mogućnosti da je broj katolika u tursko vrijeme bio veći od 150.000. To mu odmah znači minimum koju desetinu hiljada manje nego prije njihovog dolaska.

Brojnosti  katolika u u Bosni je uveliko kumovala “blažena ” kraljica Katarina.To je ona čedna žena kojoj je Vatikan natakario dva vikara kao “duhovnu” podršku.Šta mislite šta su u to doba vikari vikali. Katarina koja je zbog vikara prešla na katolicizam je proganjala i u krvi zatirala sve Bogumile koji na katolicizam nisu htjeli preći.

Za vrijeme njenog terora ubijeno je više Bosanaca nego za svih Vatikanskih  krstaških ratova. Vatikan joj je zahvalio i proglasio je blaženom.Ona uzvratila i Bosnu testamentom ostavila Vatikanu.Ko Bosna njena prčija.Neće moći “blažena” Katarina ;Bosna nikad ničija pa ni tvojea prčija nije bila.

To što je kroatjanskim vikipedijašima sjedalica  zjevnula ,to nije naša briga.Nek o njenom sjedanju i nasjedanju brigu vodi Mikelanđelo.

Nastavak slijedi

Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 15 03

Autor

Hajro Šanbanadžović

Crvene niti  Žuto sivilo

Crvene niti                                                                          Žuto sivilo

Jesenje tkanje   Rasuto srce

Jesenje tkanje                                                                     Rasuto srce

Đardin u vrtlogu strasti  Cvijetni dezen

Đardin u vrtlogu strasti                                                            Cvijetni dezen