Monthly Archives: Juli 2023

Danas je Nedelja 30. Jul / Srpanj 2023. godine  računatog po Isusu.

Bilježe ga kao 211 dan  ,  sa zebnjom se očekuje  još   154  sasvim , skoro izvjesnih dana  do kraja  ove godine.

Malo neizvjesnosti moramo ostaviti za svaki slučaj, jer nismo proroci , ali nismo ni apokaliptičari koji plaše narod zlogukim predviđanjima.

Dani ko dani. Nikad im kraja. Dani imaju noći. U  noćima se mnogo toga dešava.

Danas razmišljamo pozitivno, pa pomišljamo šta se vam sinoć  moglo desiti .

Možda ste kao i obično zahrkali , okrenuvši leđa jadnici da koze broji do zore. A onda čitav dan krpu u ruci nosi i cegere vucara.

A možda vam se posrećilo; valjda ste ćuli za onu:

-I ćorava koka zrno pođahkad ubode .

Ako ne , baš ste baksuz. Ili stidljivi,

A jadnica promjeni taktiku, a vi je ne skontate.I onda  ona počne cvrkutati i pjevati.

Vi sretni jer vam je žena sretna.

Brišite to , i učinite da jadnica sa vama radi  i sanja ljubav i ljepotu. I sve će se posložiti .

Ako je izgubite , bez predumišljaja i nehata lijeka nema.  Uvijek neka Mala princeza i Neki mali Princ željno očekuju svoj par. I nalaze.

Što bi poete rekli:

-Cura i momak ,

sjele na na bobak

Bobak puče

Cura momka tuče.

U prevodu :

Ma bolan nek tuleha kolko joj ćeif , samo nek’  im se zbude.

Horničari prepisuju u rubrici na današnji dan:

762.-Osnovan grad Bagdad, danas glavni grad Iraka.

1419.-Upadom husita – antirimokatoličkih i antinjemačkih sljedbenika češkog vjerskog reformatora Jana Husa – u Gradsku vijećnicu u Pragu i izbacivanjem kroz prozor članova praške gradske uprave, sastavljene od Nijemaca, u Češkoj je izbio husitski ustanak. Husiti su odbili da priznaju njemačkog cara Sigismunda Prvog za češkog kralja, pa je on s papom pokrenuo protiv njih “krstaški rat” koji je trajao do 1436. godine. Husiti su Nijemcima nanijeli niz poraza, čak su prodirali duboko u Njemačku, pokrećući na ustanak i njemačke seljake, ali su na kraju poraženi zbog međusobnih podjela i sukoba. Husitski pokret je znatno oslabio njemački uticaj u Češkoj, što je omogućilo češki nacionalni razvitak i kasnije osamostaljenje.

1511.- Rođen italijanski slikar i arhitekta Đorđo Vazari, autor dela “Životi slikara, vajara i arhitekata”, koje je prvi put objavljeno 1550. Vazari se smatra najznačajnijim izvorom za proučavanje italijanske renesansne umetnosti.

1771.- Umro je engleski pjesnik Thomas Gray, autor pesme “Elegija napisana na seoskom groblju”, koja se smatra jednom od najljepših pjesama napisanih na engleskom jeziku.

1784.-Umro je francuski filozof Denis Diderot, predstavnik slobodarskog duha revolucionarne buržoazije XVIII vijeka, jedan od pokretača i najznačajnijih autora velike francuske “Enciklopedije” (“Filozofske misli”, “Razgovor Dalambera i Didroa”, “Dalamberov san”).

1818.- Rođena je Emily Jane Brontë, jedna od fascinantnih sestara Bronte, tvorac gotičkog romana “Orkanski visovi”. Otkriće Emliynog pjesničkog talenta, potaknulo je njenu sestru Charlotte na ideju da njih dvije i njihova treća sestra, Anna, objave zajedničku zbirku pjesama pod naslovom Poems by Currer, Ellis and Acton Bell. Da bi zbjegle tadašnje predrasude o ženama koje su se bavile pisanjem, sve tri sestre su koristile pseudonime (Curran Bell, Ellis Bell i Acton Bell). Kao i njene sestre, Emily je uvijek bila slabog zdravlja. Umrla je od tuberkuloze 19. decembra, 1848., oko dva sata popodne, u ranoj dobi od 30 godina.

1898.- Umro je Otto von Bismarck predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova, a kao glavno načelo u rješavanju političkih pitanja istaknuo je geslo “krv i željezo”. Cilj mu je bio ujediniti Njemačku silom pruskog oružja i ostvariti prevlast Njemačke u Evropi. Njemačko carstvo od 25 država stvoreno je 1871. godine. Zbog laiciziranja školstva ušao je u “Kulturkampf” s katoličkom crkvom. Donio je “Izvanredni zakon” protiv socijalista, koji je zabranjivao radnička udruženja, štrajkove i slično, ali nije uspio spriječiti jačanje radničkog pokreta. Neuspjeh u unutarnjoj politici i razmimoilaženja s Wilhelmom II u pitanjima vanjske politike prisilila su ga da na zahtjev cara da ostavku.

1898.-Rođen Henri Mur, jedan od najvećih birtanskih i svetskih vajara XX veka. Njegove skulpture nalaze se na mnogim javnim mestima, kao što su zgrada UNESKO u Parizu i centar “Linkoln” u Njujorku.

1912.-Umro japanski car Mucuhito, koji je tokom vladavine od 1867. ukinuo šogunate, uspostavio centralnu vlast i transformisao Japan u modernu državu.
1921.- Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donijela Zakon o zaštiti države, kojim je Komunistička partija Jugoslavije kao prevratnička organizacija stavljena van zakona, njeni poslanici lišeni mandata, a propaganda komunizma proglašena zločinom.

Obznana.

1930.-Urugvaj u Montevideu, pobedom u finalu Prvog svetskog fudbalskog prvenstva, nad Argentinom 4:2, postao prvi svetski šampion u fudbalu.

1935.-U Velikoj Britaniji objavljena prva džepna knjiga, prema ideji Allena Leena da napravi “knjigu koja će imati cenu kao 10 cigareta”. Prva knjiga bila “Ariel” Andrea Mauroisa.

Pojeftinjenje bilo čega ima svoje značenje i cijenu.

1947.-Rođena je  Françoise Barré-Sinoussi, virolog i dobitnik Nobelove nagrade. Njen veliki dio rada bazirao se identifikaciji HIV-a (Human Immunideficiency virus) kao uzroka AIDS-a.

1971.-Apollo program: Apollo 15 je lansiran 26. jula, a sletio je na mjesec 30. jula.

1971.-U sudaru japanskog borbenog i putničkog aviona “boing 727” poginule 162 osobe.
1974.-Turska, Grčka i Velika Britanija poslije invazije turske armije potpisale sporazum o prekidu vatre na Kipru.

1975.-U Helsinkiju počela Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji koja je okupila državnike 35 zemalja, uključujući lidere SSSR i SAD Leonida Brežnjeva i Džeralda Forda. Jugoslovensku delegaciju predvodio Josip Broz Tito. KEBS kasnije transformisan u Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju.
Dobri stari Tile.

1975.-Misteriozno nestao američki sindikalni vođa Jimmy Hoffa u predgrađu Detroita.

Za CIA i njenu mafiju nema misterije.

1980.- Pacifički arhipelag Novi Hebridi stekao nezavisnost pod nazivom Republika Vanuatu, posle 74 godine britansko-francuske uprave.

1989.- Radikalni članovi sovjetskog parlamenta formirali grupu za pritisak za brže reforme. Grupu vodili Boris Jeljcin i Andrej Zaharov.

Baš su radikalno izbršili promjene. Zbrisali  74 godine SSSR za godinu dana. Aferim ubice sojuza.
1993.-Lideri bosanskih muslimana, Srba i Hrvata postigli na mirovnim pregovorima u Ženevi dogovor o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine kao Saveza republika Republike Srpske, Herceg-Bosne i Republike Bosne. I pored dogovora, rat u Bosni nastavljen i trajao do decembra 1995, kada je u Dejtonu potpisan mirovni sporazum.

1996.-Na Barbadosu u 92. godini umrla Klodet Kolber, zvezda holivudskih komedija tridesetih godina.

O , Aljo , Alij  Izeti. Ti i tvoja Islamska deklaracija i zamisao filđan islamskog beglerbegluka u kojem će hanefijske  sitne duše stolovati.

1997.-U eksplozijama bombi dva arapska bombaša-samoubice na prepunoj jerusalimskoj pijaci poginulo 18, povređeno najmanje 170 ljudi.

1997.-SAD ukinule dvanaestogodišnju zabranu putovanja američkih građana u Liban pošto su dobile garancije vlade u Bejrutu da će učiniti sve da spreči terorizam.

Ma jok boni .Jeste vi lakovjerni.To CIA  i MOSAD obustavila terorizam, ima prelče poslove na drugo kraju.

1999.- Napuštajući obale Panamskog kanala posle gotovo jednog veka SAD zvanično zatvorile “panamsku operaciju”.

Kanal postao prožrljiva neman koja guta dolare.

2001.- Kanada prva država na svetu koja je, uprkos velikim protestima lekara, dozvolila teškim bolesnicima da uzgajaju marihuanu i koriste je za lečenje.

Jednog dana će države dozvoliti uzgajanje maka što nije neka fora, ali iz toga proističe  prizvodnja bijelih kristala,  što je i lova i pošast. Šta vi misliote šta će države odabrati.

2002.-Za premijera Hrvatske ponovo izabran Ivica Račan.

2003.-U Meksiku je proizvedena posljednja Volkswagen Buba.

Kao nadomjestak pojačana je  proizvodnja i distribucija narkotika., sa ili beu upliva države.

2007.- Umro je Ingmar Bergman, švedski filmski redatelj i scenarist, te kazališni redatelj i scenarist. Smatra se jednim od najvećih i najutjecajnijih redatelja modernog filma. Na filmskom festivalu u Berlinu 1956. godine njegov film Divlje jagode nagrađen je Zlatnim medvjedom. Nešto kasnije za film snimljen 1959. godine Djevičanski izvor Bergman je nagrađen filmskom nagradom Oskar.

/Izvor beta/