Ponekad
nekim čudom
sve se posloži
i ljubav i tuga
lijep sniježni dan
početkom proljeća
u iskri sjećanja
raspoloženje odiše elegijom
pa jesen je zar ne
onom umilnom
plemenitom
srce hoće da odleti za labudicama
ka nebu
znalo bi ono kamo
i pravac
ali mu se ne ide
još mu vrijeme za let grlicama nije
ne pomaže mu ni violine
ni klavir
gitaru bi da sa sobom nosi
jer kako će tango bez nje sa grlicama plesati
poželjelo se i njih i plesa
sjedim u kutku sobe
skupio se
ko upokojena papirna petodinarka
da dam prostora meštru od nježnosti i plesa
uzimam gitaru
onu čarobnu rubinovu
i prebirem prstima
znate
ja vam ne umem da sviram
ali ljubav i snovi mogu sve
odjednom se zvuci preliše u akorde
najdražeg tanga Duši mojoj
Tango za Evoru
i vidim
Srce moje
uzbinbano i krvavo
bojažljivo je
korak po korak
prilazi Grlici miloj
zar je važno kojoj
sve je ono voljelo
ispravka
voli voli voli…
prima je za ruku
ljubi je u obraz
publika nebeska je tu
zagrli i zastane
gleda u mene
ja se zastidim
stao sam
jer mi suze vlaže oči
ne vidim strune
uželio sam vas se mile moje
toliko mi nedostajete da me život boli
Srce mi šapuće
pusti sada tugu
vrijeme je za snove i ples
gitara zaplače
Srce se priljubi
uz obraz Grlice plavetne
i vali krenu
Crvena grudva je samo
Ljepotia u svili
koja leprša u njegovom naručju
začudo krvavi led poprima moj lik
inače nema taj običaj
možda misli
da će Ja konju
kome su noge postale stablo
ukorijenjeno u prošlosti
udahnuti lakoću kojom ono pleše
u uglu gitara više nije sama
ima tu jedna milozvučna violina
i hor anđeoskih Romkinja koji se glasa
sve ljubav
slavi slavi…
korak za korakom
okret i okret
i zastoj i stisak
kada u vazduhu dodir gori
slama
dvije i dvije ruke
lijeve i desne
noge su ljubavne čežnje korak
o Grlica je muzika
koja sve odjednom
kao labudica
želi želi…
obraz bjeličasti i razigrani
uz onaj ozbiljni tužni tužni…
bolje da sam ostao da sjedim
ne želim da me sada srce izda
neće neće
šapće Ona
ovaj ples moraš odsanjati
potom
sa svakom grlicom otplesati
uželjele se dodira tvojih
strasti
što sjećanja zvoje na nas nosi
i daj prestani mi lice rositi
nisi valjda pizdun postao
sve će ti se oprostiti
ljubav uvijek pobjeđuje
stišće me nježno
ljubavnički
sa onim neugaslim žarom
koji se nikad ne usteže
gori gori
korak za korakom…
okret za okretom…
zastoj i stisak
i sjedinjena Srca
dva
što se miluju
ljube
ruka u ruci ruci …
o rasuta Srca
moja moja…
moja
