Ana Ahmatova – Večernji sati

 

 

Večernji sati nad stolom minu
Neopozivo – bijela stranica
Mimoza miriše na Nicu i na vrućinu
Kroz mjesečinu leti ogromna ptica

Čvrsto sam kosu noćas splela
Kao da će mi trebati kosa
Kroz prozor, bez tuge, dugo gledam
Na more puno talasa ko otkosa

Koliko snage imaju oni
Što čak ni književnost ne mole!
Ne podižu se kapci umorni
Čak ni kad čujem da me zove.


												

Hajnrih Hajne – Imaš Biser

Imaš biser, dijamante
I sve za čim svet uzdiše;
Ti najlepše oči imaš –
Mila moja, šta bi htela više?

Tvoje mile, divne oči
Iz srca mi izmamiše
Bezbrojne mi večne pesme –
Mila moja, šta bi htela više?

Tvoje mile, divne oči
Mnogim bolom mene biše;
Ti me njima upropasti –
Mila moja, šta bi htela više?

 


												

Nikola Tesla je predvideo telefoniranje zvezdama

 

 

Američki mediji iznose zanimljivu i istinitu  proročku viziju genije Nikole Tesle

Tesla je još dvadesetih godina prošlog veka predvidio :

“Trebalo bi da budemo u mogućnosti da trenutno komuniciramo jedni s drugima, bez obzira na razdaljinu. Ne samo to, već bi preko televizije i telefonije trebalo da vidimo i čujemo jedni druge jednako savršeno kao da stojimo licem uz lice,uprkos preprekama od hiljada milja koje nas razdvajaju; a instrumenti preko kojih ćemo moći da ovo činimo biće zadivljujuće jednostavni u poređenju sa našim sadašnjim telefonom. Čovek će moći da ga nosi u džepu od prsluka.” (Naučni sajt science.mic)

Sto šezdeseta godišnjica Teslinog rođenja bila je prilika  za američke medije da podsjete na njegovo delo.

“Nikola Tesla je rođen u Lici, Hrvatska ” – podsjeća Si-Bi-Es , ali je je  izbjegavo da daje  konkretnije  odrednice  o svom ličkom prijeklu .

“Kao obučeni naučnik i budući elektroinženjer, Tesla je u Sjedinjene Države došao 1884”navodi Si-Bi-Es uz navođenje detalja iz Tesline biografije, njegov razlaz sa Tomasom Edisonom zbog njegovog  zalaganja  za jednosmernu električnu struju.

Si-Bi-Es je povodom jubileja skrenuo pažnju i na Tesline zasluge u oblasti radija i “izgradnju radio-prenosnika visokog 187 stopa na njujorškom Long Ajlendu”, o izumu  Teslin kalem, spektakularnu mašinu koja je do današnjeg dana najsigurnija atrakcija u muzejima nauke…”

“Tesla je jednom predvidio da će ljudi ‘telefonirati zvezdama’ i čak učinio čast magazinu Tajm našavši se 1931. na njegovoj naslovnoj strani. Bolji naučnik nego finansijski menadžer, umro je praktično švorc u hotelskoj sobi u NJujorku 1943. u svojoj 86. godini.

Danas ga se sećaju kao čovjeka koji dodirom čini da ogromna sijalica  (čini se ) sama od sebe svijetli.

Vide ga  na Skveru Nikole Tesle u NJujorku , Medison squer gardenu,  Betterry ili Gramercy parku  kako hrabi golubove …

ili ga poistovjećuju i po električnom automobilu Tesla koji koristi indukcioni motor kakav je 1882. sam Tesla napravio (nepotrebno je reći da je to motor sa naizmeničnom strujom)”, zaključuje Si-Bi-Es.

Tesla je napravio i nešto što su pojedini nazvali “mašinom za zemljotres” pošto su njegovi eksperimenti podstakli puno glasina o tome šta se dešavalo u njegovoj laboratoriji, navodi science.mic. A Tesla je zapravo napravio nešto više od oscilatora koji je mogao da spoji vibracije različitih brzina i rezonanci Tesla patentirao ideju za električnu železnicu.”

Za ideju o električnoj željeznici Tesla je rekao:

“Ovaj izum je unapređeni sistem ili plan snabdjevanja električnom strujom motora na ulici ili drugih automobila ili vozila sa centralnog ili stacionarnog izvora snabdjevanja, bez upotrebe klizajućih ili kotrljajućih kontakata između provodnika i automobilskih motora”.

Dalje, Tesla je patentirao “u suštini” prvi solarni električni panel i čamac na daljinsko upravljanje. “Tesla je koristio radio-talase za upravljanje čamcem i čak ga je puštao u bazen sa vodom na Medison skver gardenu. Ljudi su spekulisali o njegovoj mogućoj upotrebi u ratne svrhe…” Na kraju, patentirao je i “leteću mašinu” koja je mogla da uzleće vertikalno. Dao joj je naziv “helikopter avion”. “Tesla je umro u NJujorku 1943, ali je tokom svog života dao veliki doprinos razvoju električnih sistema i komunikacione tehnologije”, zaključuje science.mic.

 

Strah od bliskosti

Dijete se rodi.

A se rodi, pretpostavka je kao tabula raza (možda – lično smatram da uopšte nije tako – dokaz Isus Hrist ). Sasvim progleda sa četrdeset dana.Samo zna svoju majku,njen miris,hrani se njome.Najsigurnije je u njenom zagraljaju i njenim rukama. Simbiotički vezan za majku prethodnih devet mjeseci, dolazak na svijet je bolan.

Prva bol.

Novih četrdeset dana upoznaju se neke nove ruke.Neke milije i nježnije od drugih,druge su grublje i tvrđe.Tada prvi put dijete upoznaje strah.Ne svoj nego strah odraslih.

Dijete nije rođeno sa strahom i ne zna šta je to.Kad je gladno ono plače,kad je sito spava,obavlja potrebe kad mu nalete.Guguće kad je sretan.Plače samo iz potrebe.Kada osjeti milovanje i nježnost neka mu gode,od nekih osjeća nelagodu,od nekih hoće da bježi. Nejako je i ne može. Plače.

Strahovi.

Fizički kontakti se proširuju. Mama je broj jedan, a se malo teže navikava na oca. Tu se po nahođenju stvorenje završavaju poželjni kontakti. Roditelje svojih roditelja jedva da trpi. U fizičkim kontaktima sa stranim osobama stvorenje uvijek strah nečiji sluti.

Dijete ne razumije strahove.

Nije rođeno sa strahom i zato što mu je taj osjećaj nepoznat kod njega izaziva nelagodu i pomisao:

“Da li bih se trebao brinuti”“

Briga.

Odrastanjem sve postaje intezivnije.

Strahovi su razni i raznog inteziteta.

Strah da će biti povređeno.

Strah od boli.

Strah od smrti.

Posao,ljubomora,ratovi,ljubavi.

Smisleni i besmisleni.

Strah je vrlo neugodan , stresan osjećaj,neprijatno miriše,sužava osjetila , pomućuje razbor ,često manifestira nepoželjne fizičke reakcije.

Djetetu količina tih nelagoda izaziva podsvjesne napade panike.

Dijete je krhka ruža. Krhka ljepota. Djevičanska ljubičica. Ženstvena orhideja.

Odrasta , ali djetinja ga duša ne napušta.

Sve više ga dotiče strah / panika od bliskosti.

Samostalno je . Naviknuto na jaram. I ne traži i ne dobija utočište.

Pruženu ruku vidi, ali pomišlja to je trik , varka , obmana.

Podsvjesno ubija misao da je to ruka za ples.

U kome bi tzrebale  dame da biraju.

Sutra je novi dan.

Predomislila se?

Jeste .

Duša je naputila.Duša zna da voli i voljena je.

Mada … razum još rovari.

Mare i jarbol / Igrokaz na dan 13 Februar / Veljače

Danas je 13. februar / Veljača 2023. I pride ,vjerujete nam na riječi da je prvi dan u ovoj mirnoj hefti , oliti … ma , potrfite  i vi nešto.

Sada oni   sujevjerni tupsoni  mogu odahnuti.Ovaj datum nije pao u petak, već tačno u par dana  poslije . Vjerovatno ste skontali i koji je dan. Ako niste , ko vam kriv. U inat vama nećemo ponoviti  da je juče bila nedelja.

44 + 321 = 365 , ide nas matematika ko Maru nešto.

Ma ne tu, beš ste takarli nastrojeni; nego onu Daskaru ,što svoje daske sa sobom uvijek prtji. Vi garant pomislili na bubamaru ili krivuljar, iako veze nemate sa trigonometrijom.

Pitate se kako znamo da nemate veze sa trigonometrijom.

Pa to je veoma jednostavno.

Niko nije blesav da ima veze sa trigonometrijom , osim onih blesavih koji se faćaju kojekakvih kosmičkih računica, smisla života , spoznaja obljutavljelih i  prepisanih .  U tričavosti svojoj jedni drugim nadoštiklavaju i  kaleme vehte spoznaje  ,  umjesto da se fataju Mare. Bilo koje ! Jal morskih, jal domaćih. Za njih vam ne trebaju nikakve računice ni filozofije , nisu one atomska fizika  ili radioaktivne  , iako su sve do jedne rođenjem život  spoznale i pride doktorirale   krivuljare.

Ili nisu. Njima je sasvim sve jedno, sve dok imaju jarbole da steru donji veš.

A tko zna šta još .

Vi se ko biva pitate , što kod kuće ne suše veš.

Kao prvo kod kuće nema uvik  jarbola. Kao drugo u ovoj priči nisu kod kuće skinule veš, nego na trabakuli.

Kao treće; …  ma šta vas brigeda di će Mare sušit veš?

Što bi poete rekle:

-Sušile ne sušile isto im se piše.

U prevodu:

Đes’ ba ti vidio dobar jarbol a da zbog njega ne frcaju žemske gačice.

Tagora – Čeznem da ti kažem

 

 

 

Čeznem da ti kazem najdublje reči koje ti imam reći,

ali se ne usudjujem, strahujući da bi mi se mogla nasmejati.

Zato se smejem sam sebi i odajem tajnu svoju u šali.

Olako uzimam bol svoj, strahujući da bi to mogla ti učiniti.

Čeznem da ti kazem najvernije reči koje ti imam reći;

ali se ne usudjujem, strahujući da bi mogla posumnjati u njih.

Zato ih oblačim u neistinu, i govorim suprotno onome sto mislim.

Ostavljam bol svoj da izgleda glup, strahujući da bi to mogla ti učiniti.

Čeznem da upotrebim najdragocenije reči sto imam za te;

ali se ne usudjujem strahujući da mi se neće vratiti istom merom.

Zato ti dajem ruzna imena i hvalim se svojom surovosću.

Zadajem ti bol, bojeći se da nećes nikada saznati sta je bol.

Čeznem da sedim nemo pored tebe;

ali se ne usudjujem jer bi mi inače srce iskočilo na usta.

Zato brbljam i ćaskam olako, i zatrpavam svoje srce rečima.

Grubo uzimam svoj bol, strahujući da bi to mogla ti učiniti.

Čeznem da te ostavim zauvek,

ali se ne usudjujem, strahujući da bi mogla otkriti moj kukavičluk.

Zato ponosito dizem glavu i dolazim veseo u tvoje drustvo.

 

Petrarka – Sonet 4

 

Što se više približuje meta,
Dan kada se razrešimo zemnog jada –
I brzi bol vremena – bole zada-
Sve vidnije taštine su ovog sveta.

Sebi kažem: rastavlja nas sudba kleta!
O ljubavi ne zborimo više sada.
Zlo života ko sneg dođe i otpada.
Mi ćemo se osobodit svih tereta.

I mir tu je: jer ni nade biti neće –
Nade koja sve nas vara tako večno:
Dušu, osmeh, suze – sve što život kreće!

Mi vidimo da je često zalud muka
Da lečimo ono što je neizlečno
I da zalud uzdiše se, zalud kuka!


												

Jesenjin – Kapljica

 

Kapljice biserne, kapljice prekrasne,

kako ste lepe uz zlaćani sjaj,

i tužne kako ste, s jeseni prekasne,

na crnom prozoru, uz vetra laj.

 

Veseli ljudi, dok ne znate stradanja,

kako ste drugima veliki tad,

i kako jadni ste u mraku padanja,

niko vam ne može smiriti jad.

 

Kapljice jesenje, kako vi sputate

i teškim tugama duši naudite,

klizite tijano, oknima lutate,

kao za veselim nečim da žudite.

 

O, ljudi nesrećeni, bolom ubijeni,

s tugom u duši, dok vek svoj trajete.

Često dozivate, kao opijeni,

minule časove u koje stajete.

 

 


												

Prever – Živi pjesak

 

Demoni i divote

Vetrovi i plime

More se već povuklo u daljine

A ti

Ko alga što vjetar je miluje nježno

Na pjesku postelje u snu se protežeš

 

 

Demoni i divote

Vetrovi i plime

More se već povuklo u daljine

A ti

Ali u tvojim očima poluotvorenim

Dva mala vala su ostala

 

 

Demoni i divote

Vetrovi i plime

Dva mala vala da me utope.