Danas je nedelja 23. April / Travanja 2023. godine.
Ovako su se dani odmjerili:
112 bivših kontra 253 dana u zrijenju. Sa danima se ne treba frkisati Mnogi su opekli , ne samo ruke nego i vas život.
Mnogi nas svakodnevno upozoravaju :
-Oprezno sa bojama i danima . I vako i nako. Za dane smo skontali . Kome zapisano ime u nekom danu nema mu spasa . Slobodno mu halalite i nek on oprosti.
Vako vam stvari stoje za boje. Hemijski sastav im višestruko i šućmurasto štetan , a mere uticati ,gluho bilo , i na potenciju, usput rečemo ko biva i na DNK.
Nako , merete sebe i ne znajući uvaliti u belaj, navući neke sihire ili čak ograisati, jer ljudi skontali da svaka boja ima i svijetlu i tamnu stranu. Zavisno kamo ste , u koju zemlju mubarek nogicu turili.
Mi ne kažemo oprezno sa bojama.
Mi se pitamo :
Šta će ženama boje?
One su najmirisavije i najsvjetlucavije cvijeće u muškom srcu i duši.
Žene su nježne grlice kojima ne treba lažni sjaj i tuđe perje.
One su bez boja ukras muškarčevog ponosa i ljubavi.
Boje prepustimo tamo gdje su usaglašene sa namjenom :
Urođenicima, umjetnosti, modi , manijakalnoj tetovaži…, i posvetimo pažnju danima. Živimo ih kao da je svaki posljednji . A mnogima i jeste.
Što bi poete rekle:
-Ne,moje miješati boja i dane . Nikako !
U prevodu :
Merete nešto pogrešno natandariti i eto belaja. Čisto načisto vas nema. U totalitetu.
Na današnji dan postavke su bile slijedeće:
1343.- Izbio je Jurjevski noćni ustanak, pobuna estonskih seljaka protiv tuđinske vlasti feudalnih gospodara. Estoniju su početkom 13. stoljeća osvojili križari iz Danske i Njemačke, nametnuli poreze i pokušali Estonce podvrgnuti feudalnom poretku, prisiljavajući ih da postanu kmetovi. Ustanak u estonskoj pokrajini Harria, u noći uoči blagdana Đurđevdana, počeo je odbacivanjem nametnutog kršćanstva i pokoljem svakoga tko je govorio njemački prilikom čega je pobijeno oko 1.800 ljudi. Estonski ustanak naposljetku je ugušen u krví, a tri godine potom, Danci su prodali svoj dio današnje Estonije križarskom Livonskom redu za 10.000 maraka.
1564.- Rođen je William Shakespeare (1564.- 1616.) najizvođeniji i najslavniji svjetski dramatičar, o čijem se životu zapravo malo zna. Prevođen je na sve svjetske jezike, a među najpopularnijim njegovim djelima su “Romeo i Julija”, “Hamlet”, “Kralj Lir”, “Macbeth”, “Otelo”…
Koliko su hroničari riječi zapisali toliko vrijedi.
1616.- Umro je Miguel de Cervantes Saavedra, slavni španski književnik. Njegovo najpoznatije djelo – “Don Kihot” – najvjernije odražava piščevu umjetničku genijalnost pripovijedanja, kreiranja dijaloga, finog parodiranja i nenadmašnog, duboko ljudskog humora.
1728.- U katastrofalnom požaru uništen velik deo Kopenhagena.
1775.- Rođen engleski slikar Džozef Malard Vilijam Tarner. Njegovo slikarstvo imalo značajan uticaj na francuske impresioniste.
1850.- Umro je William Wordsworth, engleski pjesnik.
1858.- Rođen je njemački fizičar Max Planck, tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. godine dobio Nobelovu nagradu.
1880.- Rođen ruski baletski igrač, koreograg i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog baleta.
1891.- Rođen je ruski kompozitor i pijanista Sergej Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca XX vijeka.
1899.- U St. Peterburgu, u aristokratskoj obitelji je rođen književnik Vladimir Vladimirovič Nabokov. Pisao je na ruskom i engleskom jeziku, a njegovo najpoznatije djelo je “Lolita”.
1913.- U prvom balkanskom ratu potpisan sporazum o povlačenju turske vojske iz Skadra i predaji ovog grada Crnogorcima.
1916.- Rođen je Ivo Lola Ribar, revolucionarni studentski vođa, partizanski komandant i narodni heroj Jugoslavije.
1922.- U Pragu je umro Vlaho Bukovac (1855.- 1922.) kojeg mnogi smatraju najistaknutijim hrvatskim slikarom.
1928.- Rođena Širli Templ, koja je kao dete postala holivudska filmska zvezda. Kasnije bila američki ambasador u Gani i Čehoslovačkoj.
1938.-Sudetski Nemci zatražili, uz podršku Hitlera, punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler Sudete pripojio Nemačkoj, a 1939. okupirao Čehoslovačku.
1941.- Grčka vojska je kapitulirala pred trupama nacističke Njemačke, kralj i vlada napuštaju zemlju.
Tako to „heroji „ rade. I naše pobjegulje.
1945.- Crvena armija oslobodila nacističke logore “Saksenhauzen” i “Ravensbrik”.
1954.- Rođen je američki pisac, reditelj i producent Michael Moore, tvorac dokumentaraca Fahrenheit 9/11, Sicko i Oscarom nagrađenog Bowling for Columbine.
1965.- Lansiran je prvi sovjetski satelit za komunikaciju.¸
1972.- Astronauti iz “Apola 16” otpočinju istraživanje površine Mjeseca.
Jesu li. Nismo bili nazočni . Mi više volimo tamnu stranu mjeseca.
1975.- Posljednja sajgonska vlada podnijela je ostavku, a predsjednik SAD-a Džerald Ford priznao poraz u Vijetnamskom ratu.
Pošteno. A i ništa mu drugo nije preostalo.
1985.- Mihail Gorbačov najvio je ¨Perestrojku¨, niz političkih i ekonomskih promjena u Sovjetskom Savezu.
Sve se svelo na dogovor o raspadu.
1986.- Umro američki filmski reditelj austrijskog porekla Oto Preminger.
1990.-Kineski premijer Li Peng doputovao u Moskvu, što je bila prva poseta jednog kineskog premijera SSSR posle 26 godina.
1992.- Umro indijski filmski reditelj Satjadjit Raj, tri nedelje pošto je dobio “Oskara” za životno delo.
1995.- Na općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu donesena je odluka da se današnji dan obilježava kao Svjetski dan knjige i autorskih prava. Cilj je potaknuti ljude na čitanje, posebno mlade, kao i promovirati izdavaštvo i autorska prava.
1997.- Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji jedne super-sile u posthladnoratovskoj eri.
1998.- U Srbiji, na referendum o stranom posredovanju u rješavanju problema na Kosovu i Metohiji, izašlo 73,05 odsto glasača. Protiv učešća stranih predstavnika izjasnilo se njih 94,73 odsto.
Šta je bilo bilo je. Referendumi su kao i brade. Zvanje, znanje i sranje.
1998.- Umro grčki državnik Konstantin Karamanlis, premijer od 1955. do 1963. i 1974, posle pada vojne hunte, predsednik Grčke od 1980. do 1985.
1999.- Napadi NATO-a na Jugoslaviju se nastavljaju, na današnji dan pogođena je zgrada Radio-televizije Srbije, poginulo je 16 osoba.
2007.- U sedamdeset šestoj godini života umro je u Moskvi Boris Jeljcin (1931.- 2007.) ruski predsjednik i političar,koji je Zapadu i mafiji na tacni predao SSSR.