Category Archives: Restlovi

Štitna žlijezda (štitnjača, lat. glandula thyreoidea), endokrina žlijezda, nalazi se na prednjoj strani vrata, ispod grkljana, a  iznad dušnika. Leptirastog je oblika, sliči na slovo H sa stanjenim prednjim dijelom, isthmus, koji leži ispred dušnika, i dva režnja, koji leže postranično uz dušnik i grkljan. Štitna žlijezda je teška tridesetak grama.

Iako mala,  kada ne radi kako treba, posljedice mogu biti velike ,jer utječe na gotovo svaki sistem u tijelu. To uključuje mozak, srce,crijeva, metabolizam i izgled kože. Glavni hormoni štitne žlijezde su- tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Pod nadzorom hipofize (hormon – TSH) i hipotalamusa (hormon – TRH) .Štitnjača i hormoni koje proizvodi su izvor energije koja pokreće tijelo.

Ukoliko  je aktivnost štitnjače umanjena, metabolizam se usporava, javlja se umor,pothlađenje, koncentracija opada, kosa se stanjuje, javlja se višak kilograma, a koža postaje suha.

Bolesti štitne žljezde

-Hipertireoza poremećaj štitne žlijezde, u kojem ona stvara, previše hormona u krvi, a stanje povišene razine hormona u krvi se naziva tireotoksikoza.Simptomi: gubitak težine, tremor, tahikardija, vrućina, plačljivost, slabost, strah i nesanica.

-Hipotireoza  je poremećaj u kojem se nedovoljno stvara hormon štitne žlijezde.Simptomi: slabost i zamor, dobitak težine, krhki nokti i kosa, perutanje kože, natekline, poremećaji probave, nestabilan krvni pritisak, poremećaj sna.

-Bolest tiroidne autonomije nastaje zbog rasta  nekih stanice štitnjače  , stvarajući višak hormona. Najčešće jedini znak ove bolesti su smetnje sa srcem. Ova bolest se liječi lijekovima. Mlađi bolesnici, nakon nekog vremena, se najčešće operiraju, dok se starije bolesnike liječi radioaktivnim jodom.

-Netoksična guša je naziv bolesti za štitnjaču koja je povećana. Netoksična guša nije uzrokovana tumorom, nekom upalom ili autoimunom bolesti. Najčešći uzrok ove bolesti je manjak joda, ali nekad zna biti i genetika. Ova bolest je, isto tako, češća kod ženskih osoba. Najčešći uzroci guše su pušenje, stres, razne infekcije i tako dalje. Simptomi guše su stezanja u predjelu vrata, teško gutanje, smetnje kod disanja, promukli glas itd. Liječi se lijekovima i operacijom.

-Akutna upala štitnjače je vrlo rijetka upala štitnjače.Do nje dolazi širenjem bakterija iz okoline, ozljedom štitnjače ili preko krvi. Simptomi su jaka bol u vratu, povišena tjelesna temperatura i crvenilo kože na vratu. Liječi se antibioticima, u težim slučajevima operacijom.

-Tumori štitnjače mogu biti dobroćudni i zloćudni. Tumori štitnjače se češće javljaju kod žena. Tumor se najčešće javlja u obliku čvora u štitnjači ili u obliku limfnog čvora na vratu, koji je pojačan. Kada su u pitanju dobroćudni tumori, tada se ukloni samo dio štitnjače, ali kada su u pitanju zloćudni tumori na štitnjači, treba se operativno ukloniti cijela štitnjača.

Preventiva

Medicinska istraživanja potvrdila su da je jod odgovoran za stvaranje hormona štitnjače T1, T2, T3 i T4. Bez dovoljno joda, štitnjača može proizvesti samo ograničene količine tih hormona. Najbolji način da se osigurat pravilan rad štitnjače je uravnotežena prehrana koja sadrži jod. Višak joda u prehrani može biti štetan kao i nedovoljno joda. Hrana koja je bogata jodom su jaja, jogurt, ribe, sir …

Štitnjača   zahtijeva aminokiselinu tirozin, koja se nalazi u mesu, mliječnim proizvodima, bademima, avokadu, jajima i bananama. Tirozin potiče moždanu aktivnost. Važan je za pravilan rad štitnjače, potiče oslobađanje hormona rasta, sprječava umor i razdražljivost.

Ostale hranjive tvari potrebne za rad štitnjače uključuju:

Selen: žitarice punog zrna, tunjevina, haringa, pšenične klice, sjemenke sezama

Cink: sjemenke bundeve, sjemenke suncokreta, plodovi mora, iznutrice, jaja, grah, žitarice punog zrna, gljive, soja, pšenične klice

Bakar: repa, melasa, grah, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, morski plodovi, grožđice

Mangan: orasi, sjemenke, žitarice punog zrna, alge, lisnato povrće, mahunarke, žumanjak, ananas

B vitamini: školjke, meso, riba, perad, jaja, sir

Vitamini: mrkva, slatki krumpir, brokula, tamno lisnato povrće, jaja, jogurt, kefir, riblje ulje

Vitamin C: bobice, voće, zeleno povrće, brokula, paradajz, narandže, limun

Vitamin D: losos, masna riba, jaja, sunce, riblje ulje

Vitamin E: orasi, sjemenke, jaja, iznutrice, žitarice, pšenične klice, melasa, slatki krompir, lisnato zeleno povrće

Vrlo je važno u prehranu uključiti omega 3 esencijalne masne kiseline u obliku lana i / ili ribljih ulja. Konzumacija dovoljno proteina uz svaki obrok pomoći će u poboljšanju i normaliziranju metabolizma, a to može pomoći u normaliziranju funkcije štitnjače. Proteini su neophodno potrebni za dostavljanje hormona štitnjače kroz krvotok do svih tkiva.

Namirnice koje mogu blokirati rad štitnjače: prekomjerna konzumacija polinezasićenih ulja, nezasićena ulja, fluor, te teški metali.

Pomoću male provjere možete sami otkriti stanje štitne žlijezde, ali ovaj testi ipak ne može biti zamjena za redovnu ljekarsku kontrolu.

Kada ispružite ruke s dlanovima okrenutim prema podu, neka vam neko preko njih stavi list papira. Ako papir podrhtava, moguće je da vaša štitna žlijezda proizvodi previše hormona zbog čega se puls ubrzava, a mišići grče. Potom sjednite i prekrstite noge, pa onu koja je odozgo ispružite i kašikom kucnite Ahilovu tetivu da provjerite refleks. Ukoliko tiroida proizvodi premalo hormona, refleksi su usporeni.

Ova mala žlijezda ima veliki učinak na cijelo tijelo – stoga ju je važno čuvati i redovnoi kontrolirati. Pojava permanentnog umora, nedostatak koncentracije,naglo debljanje, naizgled bez razloga, je znak da se obrati  pažnja na  štitnu žlijezdu.

Muzika dana

Danas je Nedelja  29. Januar  / Siječanja 2023.

Konstelacija  : 28 o'šlo , današnji  se lomata , 237 nam priljaze. U danima , normaljno.

Dok  si reko keks ,skoro pa prođe najduži mjesec u godini.

Jes’ da ima još mjeseci sa trideset jednim danom. Ali ni jedan nema toliko praznika, okolo i u njemu samom.

Istroši se čovjek, htio ne hitio. Im'o ,nem'o. Zato mu slijedeći dođe kao olakšanje. Niks praznika, manje dana,manje troška. Vjerovatno će biti i hladnije, znači i manje izlazaka.

Samo nikako nemojte smanjiti trošenje.

A-a.

Jazuk.

Ako se pretanete trošiti gotovo vam. Fenjer vam ne gine. Znate onu duno u fenjer. Veoma poetska i proročka misao . Ako jednom zaduvaš u fenjer , zaduvo si za sva vremena.  Rikno si načisto.

Samo se trošite. Svom snagom. Sve što imate. Novac , blagodati,  ljubav, radost, nježnost, milinu… Sve najljepše što imate dati sebi i najmilijim. Nikad se ne zna kada će toga nestati ili kada će čarolija prestati.

Nismo zloguki , samo realni i dobronamjerni.

I neštedimice trošite onu kao se ne može potrošiti. Mislimo pokušavajte i pokušavajte. Obnoć , obdan je satirite.

Ne rekosmo li?

Ne moš’ njoj pera obiti.

Neka , ako , ako.  Bitno je da ona cvijeta i raste.

Ha joj pomeneš trošenje , ona počne da kvasa . Nije bitno što svi znamo da za smokvice,  baklavice i ružice ne treba germa. One nakvasaju kad se dobro podolme, kad ih nafiluješ nekom slašću i čvrstinom.

Što bi pete rekle:

Mara i bumbar su stara raja.

U prevodu:

I buba i Mara   se pođeđe nabodu na dobar trn

Zlaćani đardin

Sjediti prekriženih nogu je popularna poza koju mnogi insani prakticiraju , pogotovo žene  koje vole suknje i haljine . A ni onima sa uskim tajicama i pantalonama nije mane. a ni vrtirepkama i silikonkama.

Mnoge žene sjede upravo tako jer je to vrlo elegantno , iskonski šik  , koketno i zavodljivo .

Vjerovatno je to Pavlovljev refleks  , genezom nastao u birvaktile  vremenima ; pretpostavlja se od prvih Evinih kćeri .  Eve nije imala  potrebe da zavodi jer je ona ustoličila matrijarhat , koji je dugo odoljevao  atacima muških blentovija. 

One su uvidjele da je to ne samo elegantno i ženstveno već i zavodljivo i muški tovari samo blenu i puste mozak na pašu . Tako lukavice , bar  privremeno , u monogamne muško žemske odnose perfidno uvode matrijarhat.

No , elegancija i zavođenje prekriženih nogu ima jednu , ali mnogo značajnu pogubnost po ljudsko zdravlje , napose žena .  

Mnoge studije Blekilijevog Instituta za kardiovaskularne i hipertonične bolesti , u saradnji sa sličnim institutima  pri univerzitetima    širom svijeta (Kembridž , Harvard , Sorbona …)  objavljene u eminentnim medicinskim časopisima   , skreću pažnju  to nije nimalo zdravo, sa implikacijama na loše posljedice u mnogim segmentima  fizioloških osobenosti  zdravlja svakog pojedinca / pojedinke.

Naime, prakticiranje učestalog sjedenja prekriženih nogu , bez obzira koliko ih premetali sa jedne starne na drugu  , uzročno posljedične opasnosti su višestruke.  Studije ukazuju na moguće pogubne  implikacije na sveukupno zdravstveno stanje pojedinaca , sa posebnim osvrtom na žensku populaciju.

Ukoliko  se sjedenje prekrštenih nogu dešava češće i na duže vremenske  vremenski period  , vrlo lako  može doći do paralize peronealnog živca ,  što oslabljuje mišiće zadužene za podizanje stopala. “N. peroneus (fibularis) communis ( L4 – S2), je manja grana n.ischiadicusa i inervira mišiće i kožu anterolateralnog dijela potkoljenice i dorzalnu stranu stopala. Od gornjeg
kuta poplitealne jame ide uzduž medijalnog ruba m. bicepsa te se zavija oko njega, ide oko vrata fibulae i dolazi u lateralni dio potkoljenice. Dijeli se na dvije završne grane : n. fibularis superficialis et profundus. Prije podjele na površinski i dubinski peronealni živac, odvaja se n. cutaneus surae lateralis. Taj živac probija kruralnu fasciju i dolazi na lateralnu stranu i dio stražnje strane potkoljenice, koju osjetno inervira. Daje ogranak r. communicans fibularis, kojim se spaja s osjetnim ogrankom tibijalnog živca, n.cutaneus
surae medialis, te oba zajedno nastavljaju tok po stražnjoj strani potkoljenice kao n.suralis. Mali ogranci zajedničkog fibularnog živca inerviraju i koljenski zglob. .Osim one koja često drže noge prekrižene, ova paraliza pogađa i mršave ljude vezane za krevet i koje često leže skupljenih nogu . Isto tako oni koji nisu dovoljno stabilni u invalidskim kolicima su veoma podložni ovom zdravstvenom poremećaj. U svim slučajevima  je najbolja reakcija / tretman polaganje na krevet i širenje nogu.  

 Isto tako učestalost i  hronična  navika dugog sjedenja prekriženih nogu povisuje krvni tlak u tijelu čak i ako problemi s tlakom  inače ne postoje. Ponekad u nekim težim oblicima dolazi do lakših i težih oblika poremećaja krvnog pritiska , odnosno pojave abnormalnih srčanih ritmova (aritmija) . Bez obzira na prvotnu benignost ovih pojava , ne rijetko može doći do akutnijih poremećaja srčanog ritma , na koji se nadovezuju slabost, nizak krvni pritisak, bolovi u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti.

Elektrokonverzija je postupak koji se koristi za ispravljanje određenih vrsta abnormalnih srčanih ritmova (aritmija). Ona može biti izvršena u hitnim situacijama ili kao ne-hitna procedura za liječenje postojećih aritmija. Elektrokonverzija takođe može biti izvedena pomoću lijekova. Većina elektivnih ili ne-hitnih kardioverzija se izvodi za liječenje atrijalne fibrilacije ili atrijalnog flatera, benignih poremećaja srčanog ritma.
U hitnim situacijama se koristi da ispravi nepravilan brz ritam srca vezan uz slabost, nizak krvni pritisak, bolove u grudnom košu, teško disanje i gubitak svijesti. To može dovesti do nekih abnormalnih ritmova koji mogu biti opasne po život. Tu se prventstveno misli na tahikardiju i ventrikularnu fibrilaciju , čije  liječenje može biti dugotrajno , bolno i sa nekim dodatnim reprekusijama. Maksimalno ozbiljno se preporučuje izbjegavanje takvog sjedenja , i aktivno odmaranje  raširenih nogu , što automatski  vodi boljoj cirkulaciji , a time i smanjenje opasnosti od komplikacija u zdravstvenom pogledu.

Jedna ne manje štetna posljedica sjedenja prekriženih nogu može dovesti do neravnoteže u zdjelici  . Dugotrajna izloženost unutarnjeg bedrenog mišića pritiscima izazvanih ovim načinom sjedenja uslovljava da on postaje kraći   , a vanjski bedreni mišić postaje sve duži. Takvo stanje potencijalno može povećati  rizik od pomicanja zglobova iz ležišta .

Ono što bi žene moglo posebno brinuti sa estetske , ali i zdravstvene strane je da ova poza  povećava šanse  za nastanak tzv. paukovih vena. Iako kod pojave vidljivih vena   genetika ima važnu ulogu  ,  sjedenje prekriženih nogu također može biti uzročnik  nastanka vidljivih vena .  Naime, u svim krvnim sudovima  postoje mali ventili koji onemogućuju da krv teče u pogrešnom smjeru. Skupljene ( prekrižene )  noge  pojačavaju pritisak na krvne sudove   i otežavaju  protok krvi.

Sveobuhvatna istraživanja  veoma jasno pokazuju   kako sjedenje s prekriženim nogama duže od tri sata na dan može dovesti do pogrbljenog držanja tijela, što dovodi do pojave  bolova u donjem dijelu leđa i stvaranja nelagodnog osjećaja u bokovima i karlici . A sve to ima odraz  na bolove u kičmenom stubu , koji se širi do  kičme u vratnom dijelu. To sve vodi da bolova u koštanim dijelovima ,  sve do arterioskleroze , glavobolja i migrena.

Iz navedenog je vidljivo da sjedenje sa prekriženim nogama nije nimalo bezazleno sa zdravstvenog aspekta , a uzročno posljedično i do psiholoških problema. Isto tako neke druge studije tog istog Blekilijevog instituta vrlo jasno su se odredile o blagodatima  permanentnog , relaksirajućeg i aktivnog  širenja nogu , po mogućnosti u ležećem položaju. I sve će boljke biti prošlost. 

I zato , dame  , zarad zdravlja , psihe , estetike  i ličnog užitka oprez i što manje skupljajte noge u bilo koju pozu  , a više širenja u ležećem položaju  , je osnovna preporuka svih studija.

**

 .

Joj ljepote, misle mahalaši.

Da  sve žene   hoće  poslušati ovaj savjet i bezrezervno početi  širiti noge , to bi bio raj .

Normalno , za cirkulaciju i zdravlje .

A šta ste vi pomislili .

Baš ste , blago rečeno , za…frkani.

Nama to nikad ne bi palo na pamet. Ono ,  da tu misao  iznesemo  u javnosti.

Osim ako bi govorili o priraštaju , porastu i drastičnim  razlikama u natalitetu  povodom  skupljanja i širenju noga.

A to je već za neki druge već postojeće i  dugo očekivane naučni ekspozee il studije , koje nam  niko ne bi zamjerio, osim… ali o tome drugi put.

Dakle mile naše,  i nauka vam preporučuje da ne skupljate noge.

Radi zdravlja.

Širite ih što više i  što češće možete .

Kao što vidite to ima veze sa fiziologijom , hemijom , bilogijom , genetikom  , natalitetom…, a bome i sa estetikom i umjentošću.

Na taj način se održava linija .

A i dobro  je i za ten.

Ma bukadar blagodeti .

In memoriam –  Toše Proeski. 25 January 1981 – 16 October 2007)

Kažu ,da je živ imao bi 42 godine.

A eto , življi je nego oni koji to kažu.

Oni  ,neuki , ne znaju šta bi rekli. Hvataju se hladnih činjenica.

Toše i danas priča o ljubavi.

Svaki dan u nečijem domu jedno djevojačko srce zatreperi slušajući Tošin milozvučni glas.

Da, pjevajući on ljubav slavi.

Eo deset godina nije među nama.

Njemu je tamo gore dobro.

Vjerujemo da je među anđelima.

Imao je dobru dušu i glas bulbula koji je pjevao o ljubavi.

I bolu.

Nije ga upoznao ali ga je  srcem osjećao , a glasompoklanjao.

I svi misle  Toše je veoma dobro pjevao„Anđeoskim“ glasom.

I jeste .

Toliko je dobro pjevao da se nebu svidio.

Od 2002. godine je bio vrlo prisutan na svim prostorima  Jugoslavije.

Nije bilo barijera,jezičkih, nacionalnih , rasnih ili bilo kakvih drugih granica.

Muzika je opet spajale one ,čiji su izrodi ubili majku Jugoslaviju,

brišući nepostojeće razlike u zlim umovima.

Ali malo ko se  sjeća da je 2003. godine dobio humanitarnu nagradu Majke Tereze,

za svoje brojne humanitarne nastupe i akcije.

Bio je UNICEF-ov ambasador dobre volje i pomagao je djeci.

Njegova pjesma This world, snimljena 2004. postala je UNICEF-ova himna.

Od prvog nastupa i Ave Marija , do pogibije pjesmom i likom  gradio je mostove prijateljstva ,mira i humanizma.

Poginuo je 16.Okrobra 2007. godine u saobraćajnoj nesreći na autocesti A3 Zagreb – Lipovac.

Slava mu.

Danas je  Subota 28. Januar / Siječanj 2023.

Brzo potezno stanje vam je ‘vako: 28  dana (ukajtačen današnji)  zaleglo. Okruglo pa na jedno čoše , 337 dana čeka na zaleganje.

Nemojmo se zavaravati. Mnogi od nas će ,  ne zaleći , nego biti polegnuti u tamnu i tavnu  zemljicu. Dobro, poneko i u kamenjar. Zavisno od obiteljske tradicije.

Interesantno ; ovi 28. dan ove godine trajaće do ponoći. Nama nije nimalo čudno što dani traju do ponoći. Navikli smo. A i rekli su nam. A kad nam se reče mi samo klepimo ušima.

Nije zato što možemo. Insani smo, valjda. Nismo hajvani pa da imamo uši sa funkcijom helikoptera. To je zbog toga što smo ko hajvani. Reče nam se , a mi ko mulci, ko tovari, ko magarad, ko kenjici u tor.

I magarci su časniji od insana. Kad im ne što ne pasuje, uzjogune se i ne mrdaju. Ni makac. Ne mre ih ni vreće opljačanog narodskog blaga od majčine bande, pogurati da se maknu. Nisu oni razroka pijačarska fukara da pljačkašku neljudskost šire. Nisu ni bivši picek robijaši bez usana i obraza.

Oni su časni tovari.Njima ne moš bijele bubrege za svinjeće  podvaliti. Njima ne moš na ljudskost udariti, jer su hajvanski  kenjci časniji od večine ljudi.

Evo recimo, da li je iko ikad čuo da  kenjci huškaju jedan na drugoga. Potuku se radi dobre ženke . To je ljudski i u redu. Ali druga zla i klanja smišljati to ne znaju.    Mogli bi ali neće. Nisu ljudi, i ne žele to biti.

Draža im je vlastita časna i poštena magareća  koža, nego sva  blaga koja pokrade tronacionalistička lopovska bagra i fukara.

Hajvani su , ali znaju šta je pržun. Zato dobra rade. I ljudima. Valja im se hldaovine dohvatiti. Tamo za njih ima mjesta. Uz rijeke  i puno sočne , svejže trave. A bome i mnogo prelijepog ukusnog voća i bilja, pokraj kojih izvori slasnog pića bujaju i teku.

Nisu mulci blesavi ko insani, da ganjaju vatru koja vječno plamti.

Što bi poete rekle:

– Puni ladu raznesi me mladu.

U prevodu:

Mahalaši  –  imbecilnu , papansku i pogančersku fukaru i ološ svako malo taslače.

I što je još gore vjerujete im kad vas huškaju jedne na druge.

I sretni ste što vam dozvoljavaju da vas u torove stpavaju.

Žalujemo  što danima urijetko nalazimo ljude i ljudskosti.

Tek sada nam žao što Diogen nije živ. Bilo bi se lijepo družiti sa njim i počastiti i počistiti pljačkašku bagru mudrošću i vjerom.

Nama ne treba fenjer da vidimo sve  same ovca i hajvani zabetonirani u torove.

Bojimo se kad ih nahuškaju iz torova , opet će nas poklati naci-fašističke zvijeri.

Što bi poete i Cigani zajevali :

-Hebeš štuke, hebeš mange.

Prevodioca danas nema. Priveli ga na informativni razgovor. Pominjao demokratiju i satrape.

Kada se jednom probudite , možda se nađete u Diogenovom “biseru”:

“Sokrat je na jednom vijećanju opisao čovjeka kao: “Dvonogo biće bez perja, koje ne leti”.

Čuvši to Diogen sutradan uhvati jednog pijetla te mu išćupa svo perje.

Kada je došlo vrijeme za slijedeće vijećanje, Diogen provali u vijećnicu te baci pijetla i uzvikne:

” Evo vam Sokratova čovjeka”.”

Mi bi ga ispravili:

-Evo vam čovjeka po mjeri mafijaške vlastele.

I što je još gore vjerujete im kad vas huškaju jedne na druge.

I sretni ste što vam dozvoljavaju da vas u torove stpavaju.

Žalujemo  što danima urijetko nalazimo ljude i ljudskosti.

Tek sada nam žao što Diogen nije živ. Bilo bi se lijepo družiti sa njim i počastiti i počistiti pljačkašku bagru mudrošću i vjerom.

Nama ne treba fenjer da vidimo sve  same ovca i hajvani zabetonirani u torove.

Bojimo se kad ih nahuškaju iz torova , opet će nas poklati naci-fašističke zvijeri.

Što bi poete i Cigani zajevali :

-Hebeš štuke, hebeš mange.

Prevodioca danas nema. Priveli ga na informativni razgovor. Pominjao demokratiju i satrape.

Kada se jednom probudite , možda se nađete u Diogenovom “biseru”:

“Sokrat je na jednom vijećanju opisao čovjeka kao: “Dvonogo biće bez perja, koje ne leti”.

Čuvši to Diogen sutradan uhvati jednog pijetla te mu išćupa svo perje.

Kada je došlo vrijeme za slijedeće vijećanje, Diogen provali u vijećnicu te baci pijetla i uzvikne:

” Evo vam Sokratova čovjeka”.”

Mi bi ga ispravili:

-Evo vam čovjeka po mjeri mafijaške vlastele.

Ljudi njih 7 milijardi su po  zastupljenosti od o,o1 potpuno beznačajna bića na ovoj planeti .

No to im ne smeta permanentno i svojski+ vrše istrebljenje životinja i biljki.

Umjesto da bude zaštitnik prirode i života na njoj, sve što čovjek poduzme i dotakne osuđeno je na propast.

Najnovija naučna studija je ukazala na monstruozno i pogubno djelovanje čovjeka na svoju okolini.

Svojim „humanim“ djelovanjem ljudi su uspjeli uništiti 83 posto divljih životinja .

No to ima je bilo malo. Uspjeli su izbrisati i polovinu biljnog svjeta.

Užasno i monstruozno , zar ne!?

A pogledajmo koja su nam bogatstva preostala i na koji način bivstvuju na ovoj planeti.

Biljke su neprikosnovene u svome korespondiranju sa plavom planetom.

Nekako i logično, je je njihova uloga na sveukupan opstanak života nemjerljiv.

Biljke predstavljaju 82 posto planetarne žive mase.

Slijede ih bakterije kao glavni oblik života sa 13 posto.

Sva druga bića , insekti,gljive,gnjide (pardon ljudi) ,ribe…- predstavljaju 5 posto biomase na zemlji.

Veoma insteresantno. Ali to nije ništa u poređenju sa činjenicom biomasa po svojoj eko lokaciji raspoređena na veoma simboličan način:

99 posto svih živih bića je odabralo kopno za svoje stanište, a tek jedan posto se „odlučilo“ za boravak u oceanskim dubinama.

Na kopnu se jedna osmina odlučila za suživot ispod površine.Uglavnom bakterije.

No, ljudi nastavljaju dalje.

Sa Antropocenom  novom geološkom epohom započetom  1950-ih godina , de fakto je počelo  nestajanje sisara i za njegovog trajanja je uništena polovina sisara.

Uporno i svojski rade i na sopstvenom uništenju.

Nedostojno Milostivog i vrlo morbidno zar ne.

Studiju je objavio Weizmannov naučni institut i njihov profesor Ron Milo je izrazio nadu da će ljudi shvatiti svoju dominantnu ulogu na Zemlju.

Nada ništa ne pomaže.Ni zakoni.Ljudi nastavljaju po svom.

A tako malo treba, da se prestane razarati.

Jedan preskočen obrok sa mesom nedeljno.

Jedna riblja konzerva nedeljno manje na trpezi.

Jedna krznena/kožna jakna manje.

Uredno složeni otpad tamo gdje mu je mjesto.

Sadnja novih , sad već   egzotičnih biljki i drveća, na istom mjesti gdje se bjesemučno uništavaju…

Studija navodi   da perad na farmama čini čak 70 posto svih ptica na Zemlji.

Podaci o sisarima su strahobalniji – 60 posto svih sisara čini stoka, uglavnom krave i svinje, 36 posto su ljudi, a samo četiri posto su divlje životinje.

Postavlja se pitanje ko je ovdje stoka,svinje i zvijeri , da proste nevine životinje.

A prevodilac u suzama bi poželio: