Danas je Utorak 15. Novembar / Studeni 2022. godine .
Vako su vam se podjelili dani : 319. odletjelo do startnih pozicija iduće godine, 46 se sprema jedan za drugim , laganice napraviti kraj ovog ljeta. .
Godine ko godine . I dani ko dani. Lete ko ludi. A čovjek se ne mere uhavizat šta ga snađe , a godina već proletila.
Ne dižu ljudi glavu i ne beru brigu za onom vrapčijom izrekom:
Historia est magitra vitae!
Nećemo raći svakodnevno, ali vrlo često im soli pamet ili ih progoni ova izreka.
Insan ko insan , ne obraća pažnju na vrapčiće , stare Rimljane još manje . A mi se pitamo se da li je dobro skrojena?
I uvjek skontamo da je izreka sasvimu redi, ali neki ljudi nisu. Većina njih, posebice muškarci.
Neko će reći donosimo zaključke, na prečac ili kad smo već krenuli latinštinom ; a priori.
Ali nije to baš jednostavno, jer niotkud postane tako.
Ljudi se vole družiti i udtuživati. Ono ko radi plemenitih ciljeva. Puna im usta demokratije. Požele mijenjati crni svijet u kome žive, jer nije po njihovoj mjeri. Udružuju se i udružuju. Ponekad dospiju na vlast. Prigrabe je milom ili silom. Nikad demokratski, jer na taj način nemaju šansi.
Sada oni postaju vlast zbog kojih se drugi udružuju i udružuju. Radi plemenitih ciljeva. Demokratije.I ovi prograbe vlast. Ni oni to ne čine demokratski, jer ono prethodni „demokrati“ , koji su postali autokrati ne daju vlast vez krvi.
Ništa ih ne dotiče učiteljica života. Oni su silniji, učitelji zla.
O imamo mi i zamjerki učiteljici. Neke su velike.
Kad već toliko dugo persistira, što nije iskoristila vrijeme i ojačala, da može po glavi mlatnuti svakoga kome su usta puna demokratije. Da može svakom silniku začepiti usta , svezati ruke i bubati mokrom krpom po čelenki sve dok ne shvate bit učiteljice života.
I zato man’ te nam demokratije.
Šro bi poete rekli:
Kakva demokratija pljačkaška bagro.
U prevodu :
Mi biramo slobodu , lopovska bagra pržun. Svakom po svom izboru. Pravi pravcati komunizam.
Ali historija se dešavala bez obzira da li bilo koga nešto naučila.
1492.- Španski moreplovac Kristofer Kolumbo napravio je bilješku o upotrebi duvana među američkim Indijancima, što je prvi pisani dokument o toj biljci koja je kasnije osvojila svijet.
-Svake godina na ovaj dan Kristifor pravi zabilješku o duvanu. Baš je dosadan. Što ne pravi zabilješke o genocidu nad domorocima.
1533.-Španski osvajač, konkvistador, Francisko Pizaro (Francisco Pizarro) stigao je u svom trećem pohodu do prijestonice kraljevstva Inka indijanaca u Kusku (Cuzco), u današnjem Peruu.
-Ni Pizaro nije pravio nikakve zabilješke. On je imao nalog likvidirati domoroce , bez obzira na stas , rodnost ili boju zuba.
1577.-Engleski gusar i admiral Frensis Drejk krenuo je na put oko svijeta i, nakon trogodišnjeg uspješnog putovanja postao prvi Englez koji je oplovio Zemlju. Tokom putovanja obišao je obale Afrike i Amerike, napadajući i pljačkajući španske brodove.
-Takvi su vam truhli Englezi. Ubice i pljačklaše postavljali za admirale.
1630.- Umro je njemački astronom, matematičar i fizičar Johan Kepler, koji je sa tri fundamentalna zakona o kretanju planeta dokazao Kopernikovu hipotezu o heliocentričnom sistemu.
1738.-Rođen engleski astronom njemačkog porijekla Frederik Vilijam Heršel, koji je 1781. otkrio Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema. Najprije je bio muzičar, ali ga je astronomija toliko fascinirala da je sam brusio ogledala i konstruisao teleskope. Otkrio je i dva Uranova i dva Saturnova satelita. Proučavanje maglina, dvojnih i mnogostrukih zvijezda, Mliječnog puta i Sunčevog sistema donijelo mu je naziv tvorca zvjezdane (stelarne) astronomije.
1787.-Umro je njemački kompozitor Kristof Vilibald Gluk. Autor oko 100 opera od kojih je sačuvano 40, među kojima su najpoznatije “Orfej i Euridika” i “Alčesta”, zaslužan je za reformu opere. Gluk je u svojim djelima muziku podredio tekstu i prilagodio je dramskoj radnji.
1889.- Pobornici republike kojima su se, nakon ukidanja ropstva pridružili veleposjednici, svrgnuli su drugog i posljednjeg brazilskog cara Pedra II i proglasili Brazil republikom s predsjednikom Manuelom Deodorom.
1907.- Rođen je Claus von Stauffenberg, njemački pukovnik koji je planirao atentat na Hitlera.
-Dakle potrebno je planirati neki atentat i namah uđeh u historijske đbenike za sva vremena. Vrlo interesantno i veoma glupo.
1899.-Tokom burskog rata, na području Johanesburga burski vojnik Piter Bota zarobio je ratnog dopisnika londonskog “Morning posta” Vinstona Čerčila, kasnije čuvenog britanskog premijera. Bota je potom postao vrhovni komandant burskih snaga i premijer, nakon rata osnovane Južnoafričke unije.
1914.-Rođen je jugoslovenski general Petar Drapšin, učesnik španskog građanskog rata, jedan od organizatora ustanka u drugom svjetskom ratu u Hercegovini protiv njemačkih okupatora, narodni heroj. Bio je komandant 12. divizije, Šestog udarnog korpusa, te Četvrte armije i Prve tenkovske armije. Vojničke sposobnosti ispoljio je naročito u oslobađanju Istre i Trsta.
1916.- Umro je poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905, koji je svjetsku slavu stekao istorijskim romanima (“Quo vadis”, “Ognjem i mačem”, “Kroz pustinju i prašumu”).
1919.-Umro je Alfred Werner, švicarski/njemački kemičar, Nobelovac.
1920.-Održana je prva skupština Lige naroda u Ženevi u Švajcarskoj.
-Truhla organizacija preteča još truhlije UN.
1923.- Galopirajuća inflacija u Njemačkoj je dostigla vrhunac – osam milijardi maraka za jedan američki dolar.
-Trideset milijardi za jednu kutiju šibica.
1928.-Prostitutke postale multimilijarderke.
1928.-Veliki fašistički savjet u Italiji postao vrhovno tijelo u zemlji i preuzeo je svu vlast.
1941.-SS-ovac Heinrich Himmler naređuje hapšenje svih homoseksualaca u Njemačkoj i njihovu deportaciju u koncentracijske logore (izuzeti su visoki nacistički dužnosnici).
-Ta selektivnost im se obila o glavu. Pogančere treba sve odreda zatvoriti na pusto ostrvo na Arktiku, bez ogreva. Pogodite zašto? Da se raslade pred pržun.
1942.- U ilegalnoj štampi u Novom Sadu, za vrijeme drugog svjetskog rata, štampan je prvi broj “Slobodne Vojvodine”. List je kasnije štampan povremeno u Surduku, a poslije sloma okupatora počeo je da izlazi kao dnevni list u Novom Sadu. Od 1. januara 1952. naziv mu je promijenjen u “Dnevnik”.
1942.-U Drugom svjetskom ratu, okončana je pomorska bitka kod Gvadalkanala, u Pacifiku na Solomonskim ostrvima, ubjedljivom savezničkom pobjedom nad japanskim mornaričkim snagama. Bitka je trajala četiri dana na moru i u vazduhu.
1943.- Na današnji je dan nacistički šef SS-a Heinrich Himmler naredio da se s Romima postupa isto kao sa Židovima, tj. da ih se zatvori u koncentracijske logore. To je bilo u skladu s nacističkom politikom po kojoj je trebalo odstraniti pripadnike svih rasa koje su bile “inferiorne”. Isto tako, trebalo je odstraniti “asocijalne” pojedince, poput teških kriminalaca. Po nacistima, Romi su spadali u obje navedene skupine. Premda su neka tadašnja znanstvena istraživanja pokazala da su Romi porijeklom čisti Arijevci, ipak su ih nacisti smatrali “inferiornima” zbog navodnog miješanja s drugim rasama. Smatra se da je za vrijeme Drugog svjetskog rata stradalo između 220,000 i 1,500,000 Roma (procjene nisu precizne kao kod Židova, zbog manje organiziranosti romskih skupina).
-I nezainteresovanosti svjetske javnosti i demokratije za romski holokaust i tragediju.
1959.- Umro je Charles Thomson Rees Wilson, škotski fizičar, Nobelovac.
1969.- Tokom Hladnog rata, sovjetska podmornica K-19 se sudarila u Barencovom moru sa američkom podmornicom USS Gato.
1969.- U Washingtonu se okupilo između 250 i 500 tisuća demonstranata u mirnom prosvjedu protiv rata u Vijetnamu. Vijetnamski rat je s preko milijun poginulih jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti i zapravo je riječ o dva rata: prvom, koji je Viet min vodio protiv francuskih kolonijalnih vlasti, i drugom za ujedinjenje sjevernog i južnog Vijetnama u kojem su glavnog neprijatelja predstavljale SAD. Usprkos “pobjedama u stotinama bitaka”, Amerikanci su izgubili rat. Od samih početaka je njihova uloga u ratu kontroverzna, a ni sama američka politika nikada nije imala jasno definiran cilj zašto je SAD zapravo u Vijetnamu. Prosječni američki vojnik u Vijetnamu imao je 19 godina, a u sukobima je poginulo više od 600.000 Vijetnamaca i 52.000 američkih vojnika. Rat je pokrenuo čitav niz reformi ljudskih i građanskih prava te izazvao građanske nemire u SAD.
1971.-Tvrtka Intel je predstavila Intel 4004, prvi jednokomponetni komercijalni mikroprocesor. Dizajn cijelog projekta je započeo u travnju 1970. godine kada je Federico Faggin, talijanski fizičar zaposlen u Intelu kao šef projekta. Faggin je bio prvi dizajner poluvodičkih čipova koji je uspio integrirati cijelu centralnu jedinicu računala u jedan jedini poluvodički krug godine 1970.-1971. i time napravio prvi mikroprocesor na svijetu.
1971.- Delegacija Narodne Republike Kine učestvovala je prvi put na zasjedanju Generalne skupštine UN.
1976.- Umro francuski filmski i pozorišni glumac Žan Gaben, jedna od najsugestivnijih ličnosti svjetske kinematografije, za čije su ime vezani praktično svi uspjesi francuskog filma prije Drugog svjetskog rata. Igrao je u 90-ak filmova, tumačeći mahom karakterne uloge, s neponovljivim šarmom i uvjerljivošću, protkanim karakterističnim nenametljivim humorom. Filmovi: “Zastava”, “Pepe le Moko”, “Velika iluzija”, “Obala u magli”, “Zvijer-čovjek”, “Zora sviće”, “Iza rešetaka”, “Noć je moje carstvo”, “Ne diraj u lovu”, “U slučaju nesreće”, “Klošar Arhimed”.
1976.– Sirijska armija je preuzela punu kontrolu nad Bejrutom, u pokušaju da okonča 18-mjesečni građanski rat u Libanu.
-Ipak stvar su iskomplicirali do krajnosti.Liban se pretvorio u stalno gorući TNT vatromet.
1983.- Poslije invazije Turske na grčko ostrvo Kipar, lider kiparskih Turaka Rauf Denktaš proglasio je Republiku Sjeverni Kipar.
1988.- Na skupu u Alžiru, Nacionalno vijeće Palestinske oslobodilačke organizacije, proglašava neovisnost Palestine na Zapadnoj obali i u Gazi, a za glavni grad proglašen je Jeruslem.
-Jes kada se ne bi pitao cionistički genocidni Izrael.
1988.-Na današnji dan lansiran je u svemir sovjetski shuttle Buran. Projekt Buran bio je odgovor na američku izradu Space Shuttlea, te je po dizajnu jako nalikovao na američkog konkurenta. Program je započet 1974. i bio je najskuplji sovjetski svemirski projekt ikada. Zanimljivost ovog shuttlea bila je u tome da je bio potpuno automatiziran tj. nije zahtijevao nikakvu posadu. Lansiranje na današnji dan također je obavljeno bez posade. Shuttle je u orbitu podigla raketa Energia, najsnažnija raketa na tekuće gorivo ikada. U orbiti je Buran napravio dva kruga oko Zemlje i zatim uključio motore za kočenje. Prošao je kroz atmosferu izgubivši samo pet od svojih 38,000 termalnih pločica kojima je bio zaštićen. Potpuna automatizirano je sletio na pistu u Bajkonuru i unatoč jakom vjetru zaustavio se svega tri metra od oznake koja je uzeta za cilj. To je shuttleu bio prvi i posljednji let, jer je sovjetski lider Mihail Gorbačov imao negativno mišljenje o projektu. Uskoro je došlo i do raspada SSSR-a, pa je projekt napušten.
1990.- Postignut načelni dogovor NATO-a i Varšavskog pakta o bitnom smanjenju konvencionalnog naoružanja, prvi te vrste nakon Drugog svjetskog rata.
2000.- Evropski parlament usvojio rezoluciju, kojom od Turske traži da javno prizna da je prije 85 godina počinila genocid nad Jermenima i povuče svoje trupe sa sjevernog Kipra. Turska odbacila rezoluciju.
2001.-Savjet ministara BiH prihvatio prijedlog Vlade SRJ o ukidanju viza između BiH i SRJ.
2004.- Pred Tribunalom u Hagu počelo je prvo suđenje kosovskim Albancima za ratne zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu. Fatmir Ljimaj, Haradin Baljaj i Isak Musliju optuženi su za nezakonito pritvaranje, mučenje i ubistva albanskih i srpskih zarobljenika u logoru Lapušnik kod Glogovca u ljeto 1998. godine.
2004.-Pripadnici specijalne policije Republike Srpske na području Lukavice, Pala i Foče uhapsili osam lica, osumnjičenih za ratne zločine. Uhapšeni Goran Vasić, Veselin Čančar, Momir Glišić, Svetko Novaković, Jovan Škobo, Željko Mitrović, Dragoje Radanović i Momir Skakavac.
2004.- Savjet EU na listu haških optuženika, kojima se zamrzava sva finansijska imovina, stavio još 18 osoba. Na listi su Ljubomir Borovčanin, Goran Borovnica, Miroslav Bralo, Vlastimir Đorđević, Goran Hadžić, Gojko Janković, Vladimir Lazarević, Milan Lukić, Sredoje Lukić, Sreten Lukić, Dragomir Milošević, Drago Nikolić, Vinko Pandurević, Nebojša Pavković, Vujadin Popović, Savo Todović, Dragan Zelenović i Stojan Župljanin.
2004.- Generalni sekretar UN Kofi Anan pozdravio zaključke vlasti Republike Srpske u vezi sa završnim izvještajem Komisije za Srebrenicu i izrazio očekivanje da će oni dovesti do konkretnih akcija.
