Autor
Hajro Šabanadžović
Zimska noć punog mjeseca Krhkost snova
Đardin ludi Obrisi jeseni
Raskoš plavog dana Rapsodija u zelenom
No comments
Author Archives: admin
Broj'o ti ne broj'o dane i godine, iskantat će ti se konačni račun/ Igrokaz na dan 23. novembar/studeni
Danas je Srijeda 23. Novembar/Studeni, 327. dan 2019. Do kraja godine preostalo je još 38 dana. Sasvim sitno.
Tako to dani rade. Odsviraju svoju verziju simfonije od 86 440 sekundi , tiho, lagano, simfonijski kamerno, u nebeskom okruženju i zaždiju. Pošljen ih nema čitavu godinu dana. Niko ne zna kamo izbivaju.A možda samo odmaraju.Nije šala pokupiti tolike insanske hajvane i hajvanske hajvane u jedan dan.
Bilo bi dobro imati radno vrijeme k'o dani. Odradiš svoj dan i nema te za vanjski svijet. Odeš, planduješ, smucaš se , uživaš i ljenčariš.
I …
E vala nećemo vam kasti šta jošten..
A opet…
Kao slučajno se nađeš u nekom prelijepom zemaljskom đardinu snova m sa prelijepim ženskim biće. Ja kakav će biti rajski poklon nego žensko . I onda se zaroniš, mirišeš, bereš, valjaš, uranjaš i gubiš se. Dok se vas ne izgubiš.
U cvijeću , blentovije, dakako u cvijeću. A šta ste vi mislili?
A jopet , mi smo mišljenja da je žena najmirisniji i najljepši cvijetak na dunjaluku i malo šire. Haman,skoro pa rame uz rame anđelama nebeskim.
Nešto mislimo, bilo bi nam se onda teško vratiti na posao i odraditi onaj jedan jedini dan. Kako ćeš, ba. otaviti tu ljepotu na samo jedan jedini sekund , a kamoli na 86 440 sekundi.
Ako ste toliko pametni pa mislite da znate da je to jedan dan , sjedite i brojite, kako god želite.Na volju vam. I vidite dokle će vas brojanje odvesti.
Neki dnevne sekunde broje tri dana. Ti su sretni što su se kutarisali brojanje, a da im se mozak nije rasuo ko staklene perle.
Jopet , pojedinci ne uspiju izbrojati sekunde jednog dana za četiri dana. Te pošalju na odmor u onu zdravstvenu ustanovu od koje svi zaziru , a svaki dan šalju berem nekoga u nju.
A ima ih da te malene sekunde uopšte ne uspiju izbrojati. To su baksuzi. Ili sretnici. Zavisi od ugla gledanja i krajnje destinacije.
Što bi poete rekle:
Brojo ti ne brojo dane i godine, iskantat će ti se.
U prevodu:
I ove poete ponekad imaju neku pametnu.
Dogodilo se na današnji dan 23.novembar /studeni
Danas je Srijeda 23. Novembar/Studeni, 327. dan 2019. Do kraja godine preostalo je još 38 dana. Sasvim sitno.
Tako to dani rade. Odsviraju svoju verziju simfonije od 86 440 sekundi , tiho, lagano, simfonijski kamerno, u nebeskom okruženju i zaždiju. Pošljen ih nema čitavu godinu dana. Niko ne zna kamo izbivaju.A možda samo odmaraju.Nije šala pokupiti tolike insanske hajvane i hajvanske hajvane u jedan dan.
Bilo bi dobro imati radno vrijeme k'o dani. Odradiš svoj dan i nema te za vanjski svijet. Odeš, planduješ, smucaš se , uživaš i ljenčariš.
I …
E vala nećemo vam kasti šta jošten..
A opet…
Kao slučajno se nađeš u nekom prelijepom zemaljskom đardinu snova m sa prelijepim ženskim biće. Ja kakav će biti rajski poklon nego žensko . I onda se zaroniš, mirišeš, bereš, valjaš, uranjaš i gubiš se. Dok se vas ne izgubiš.
U cvijeću , blentovije, dakako u cvijeću. A šta ste vi mislili?
A jopet , mi smo mišljenja da je žena najmirisniji i najljepši cvijetak na dunjaluku i malo šire. Haman,skoro pa rame uz rame anđelama nebeskim.
Nešto mislimo, bilo bi nam se onda teško vratiti na posao i odraditi onaj jedan jedini dan. Kako ćeš, ba. otaviti tu ljepotu na samo jedan jedini sekund , a kamoli na 86 440 sekundi.
Ako ste toliko pametni pa mislite da znate da je to jedan dan , sjedite i brojite, kako god želite.Na volju vam. I vidite dokle će vas brojanje odvesti.
Neki dnevne sekunde broje tri dana. Ti su sretni što su se kutarisali brojanje, a da im se mozak nije rasuo ko staklene perle.
Jopet , pojedinci ne uspiju izbrojati sekunde jednog dana za četiri dana. Te pošalju na odmor u onu zdravstvenu ustanovu od koje svi zaziru , a svaki dan šalju berem nekoga u nju.
A ima ih da te malene sekunde uopšte ne uspiju izbrojati. To su baksuzi. Ili sretnici. Zavisi od ugla gledanja i krajnje destinacije.
Što bi poete rekle:
Brojo ti ne brojo, iskantat će ti se.
U prevodu:
I ove poete ponekad imaju neku pametnu.
A dogodilo se na današnji dan:
912.-Rođen je Oton I. Veliki, prvi njemačko-rimski car.
– Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga i nije suvremen, ali je sasvim odgovarajući jer kažu da je i fizički i duhovno bio veoma impozantna ličnost.
1221.-Rođen kastiljanski kralj Alfonso Deseti – Učeni, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, vjerski veoma tolerantan. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti 1284. dvor u Toledu je pretvorio u centar učenosti i utočište za mnoge Jevreje, Mavare i hrišćanske skolastičare. Njegovim zalaganjem su prevedeni Sveto pismo, Talmud i Kur`an i napisan je niz značajnih djela: “Kraljevski zakon”, “Astrološka znanja”, “Mineralogija”, a 1270. je započeto pisanje “Velike i opšte istorije”. Zauzeo je 1262. godine luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovjekovnu mavarsku okupaciju grada.
-Napriliku bio je oko hiljadu godina ispred svoga doba. Po računici to mu ispada, da će tolerancija njegovog kova , na sveukupnom dunjaluku , nastupiti za nekoh 250 godina.Što no kažu nikad nije kasno. A kažu i ko živ ,ko mrtav.
1531.-Mirom u Kapelu završen drugi građanski rat u Švajcarskoj i rimokatoličke oblasti zemlje su priznate kao dio Švajcarske konfederacije.
-Rovari taj Vatikan kao i uvijek.Samo bi da se krv prolijeva na sve strane. Možete li zamisliti čiji je to cilj.
Od 1531. do 1831. Se ništa nije dešavalo. Tako kažu zapisničari. Ko će im vjerovati. Odavno smo primjetili da vole slagati.
1831.-Štrajk lionskih tkača je prerastao u oružani ustanak. Poslije dvodnevnih borbi tkači i drugi radnici su zauzeli Lion i izabrali privremenu vladu, ali je početkom decembra u grad ušla vojska i ponovo uspostavila staru vlast. Zahtjevi radnika za povećanje plata su odbačeni. To je bio prvi masovni ustanak radnika zbog ekonomskih razloga u buržoaskoj monarhiji u Francuskoj.
-Interesantno da pobuna nije nazvana I tkački ustanak. Ne znam zašto. Baš je poetično ime. Narodsko.
1837.- Rođen je holandski fizičar Johannes Diderik van der Waals, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1910.
Po njegovom , van der Vaals imenu ( neko će reć a po čijem bi drugom) su nazvane neke sile, molekuli i polumjeri ( poluprečnici u prevodu)
1847.- Hrvatski postao službeni jezik. Ivan Kukuljević Sakcinski na zasjedanju Hrvatskoga sabora upozorio je na potrebu uvođenja službenog jezika u javne službe.
-Na početki 21. Milenijuma jedino Bosan nema službenog jezika. Ona ima najmanje tri službena jezika i hiljade nacionalistički plačkaša. Plodna i bogata neka zemlja.Nije čudo da su je od pamtivijeka pohodili neki krstaši, pljačkaši i ubice. Ali Bosna ima svoj USUD . Svi oni nestaju, a Bosna ostaje divna mila i ponosna
1852.- Otomansko carstvo počelo rat protiv Crne Gore da bi kaznilo Crnogorce zbog pomoći Hercegovcima u borbi protiv Turaka. Poslije odbijanja Crne Gore da se preda Turci su krenuli ka Cetinju sa 25.000 vojnika, namjeravajući da razbiju crnogorsku vojsku od oko 9.000 vojnika, ali su se povukli poslije intervencije evropskih sila – Rusija i Austrija su izdejstvovale prekid borbi u februaru 1853. Iz rata je Crna Gora, mada materijalno iscrpljena, izašla moralno ojačana, a nezavisnost je izborila i uspostavila granice prema Otomanskom carstvu poslije pobjede nad turskom vojskom u bici na Grahovu 1858.
-Svajkoj sili jednom dođe kraj. Zakon mutacije.
1855.-Rođen srpski pisac Stevan Sremac, jedan od najistaknutijih realista u srpskoj književnosti. Pisao je duhovite pripovijetke iz provincijskog života, u kojem je našao starinsku atmosferu, poetsku nježnost, humorističke zaplete, a pod naslovom “Iz knjiga starostavnih” je izdao poetizovane pripovijetke iz narodne istorije. Ostala djela: “Ivkova slava”, “Zona Zamfirova”, “Pop Đira i pop Spira”, “Vukadin”, politička satira “Luminacija na selu”.
1859.-Rođen je poznati odmetnik s Divljeg zapada William Henry McCarty, poznat kao Billy the Kid.
-Joj levata. Pa normalno da je bio Kid kada se rodio. Valjda ne znaju da Kid znači Dijete.
1863.-Počela bitka kod Chattanooga kad su sjevernjačke snage predvođene generalom Ulysses S. Grantom priskočile u pomoć desetkovanim snagama iz Chattanooha iz Tennesseeja i krenule u protunapad na jedinice Konfederacije.
-To je onaj Grant koji je volio cugu, a žena mu muškarce, naročito mlađe. Kompenzacija. Ali manje je poznat po tome što se u večeri atentata na Linkolna nije pojavio na dogovoreno gldanje pozorišne predstave. Niti bilo ko od visokih zvanica.I niko , ama baš niko , nikad nije povezao te očevidne činjenice sa Linkolnovim ubistvom. Sada će oni nama pripisati teroriju zavjere.
1883.-Rođen meksički slikar Hose Klemente Orosko, čija je umjetnost najneposrednija socijalna sinteza arhaičnih reminiscencija i modernog oblikovanja. Smatran je najvećim slikarem murala u 20. vijeku i dekorisao je mnoge zgrade u Meksiku i SAD. Inspirisao se indijanskim i meksičkim motivima.
1889.- Napravljen je prvi jukebox.
U prevodu to je đuboks ili automat za muziku sa naštancajnih ploča. Ubacite marku i zasvira vam pjesma po „vašem „ izboru. Da li je i po vašem ćeifu , ne znamo. Nisu mogli poredati sve pjesme /polivinil ploče koje vam se sviđaju.
1890.-Veliko vojvodstvo Luksemburg se otcijepilo od Holandije.
-Da je baš veliko, i nije. Ali može proći ako je Monako kneževina i hadumski Vatikan zemaljsko carstvo.
1891.-Deodoroda Fonseka, vođa prevrata 1889. kojim je oboreno brazilsko carstvo i prvi predsjednik Brazila, zbog sukoba sa Kongresom prisiljen je da napusti položaj.
-Malao se Foneska osilio. Možda je imao rojalističkih aspiracija. Tko da zna?
1896.-Rođen čehoslovački diktator češkog porijekla Klement Gotvald, predsjednik Čehoslovačke od 1948. do smrti 1953. Generalni sekretar Komunističke partije Čehoslovačke postao je 1929, a 1935. je izabran za jednog od sekretara Kominterne. Po povratku u zemlju iz Moskve poslije Drugog svjetskog rata 1945. postao je zamjenik premijera, ubrzo i šef vlade. Kao šef države poslije ostavke Eduarda Beneša organizovao je seriju montiranih sudskih procesa, na kojima je – uključujući smrtne presude – osuđen niz visokih partijskih i državnih rukovodilaca.
-Staljinov učenik i namjesnik.
1909.- Rođen je Aleksandar – “Marko” Ranković, potpredsjednik SFRJ i član najužeg rukovodstva Saveza komunista Jugoslavije do smjenjivanja sa svih funkcija 1966. Poslije zavođenja Šestojanuarske diktature 1929. je osuđen na šest godina robije zbog ilegalne komunističke aktivnosti, a 1940. je postao član Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije. U Drugom svjetskom ratu je rukovodio pripremama za ustanak protiv okupatorske njemačke vojske i nacistička policija Gestapo ga je uhapsila u Beogradu krajem jula 1941. Poslije hapšenja je zvjerski mučen i potom prebačen u bolnicu radi liječenja, gdje je držan pod stražom, ali je oslobođen smjelom akcijom beogradskih skojevaca. Kao organizacioni sekretar KPJ i član Vrhovnog štaba partizanskih jedinica osnovao je 1944. službu bezbjednosti pod nazivom Odjeljenje za zaštitu naroda (OZNA). Poslije rata je bio ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik savezne vlade. Na Četvrtom plenumu Centralnog komiteta SKJ 1966. na Brionima optužen je za zloupotrebe Službe državne bezbjednosti i “grupašku i antipartijsku djelatnost”, poslije čega je smijenjen sa svih funkcija.
-U prevodu : nacionalista, koji je već u ono doba radio na jačanju velikosrpskih pozicija, naročito se ističući progonom albanskog i ostalog nesrpskog pučanstva diljem bivše Jugoslavije.
1926.- Rođen je Sai Baba.
– Sathya Sai Baba je u mladosti bio pjesnik, pjevač i pisac. Sathya Sai organizacija procjenjuje da postoji 1,200 Sathya Sai Baba centara u 114 država diljem svijeta.Procjene o broju sljedbenika Sai Babe kreću se od 6 milijuna, pa i do 50 i 100 millijuna.
Niko ne kaže da je bio i vrač. Tako se stvara masa bezbožničkih idolopoklonika. Neuki ljudi. Kod nas bi rekli blentovije. Šta ćete. Blentavost im neće biti isprika za garantovano obeznjeđeni smještaj u idilično vrelom pržunu
1932.-Spajanjem dva kraljevstva – Nejd i Hejaz, formirana je Kraljevina Saudijska Arabija sa kraljem Abdul Azir ibn Saudom.
-Kod njih nam se sviđa pravosudni sistem. Postoji smrtna kazna za pogančere bilo koje vrste. O pravednosti, nepotizmu i srodnim pojmovima nećemo razmišljati.
1933.-Rođen poljski kompozitor Kržustštof Penderecki, predstavnik avangardne muzike, koji je stvorio sopstveni dramatični jezik nekonvencionalnih izražajnih sredstava, izuzetnih vokalnih efekata. Djela: orkestarska – “Emanacije”, “Tužbalica za žrtve Hirošime”, “Muka po Luki”, opere – “Đavo iz Ludena”, “Kralj Ibi”.
-Čitaj predstavnik nerazumljive šuplje muzike, koju ne bi slušali ni da nas plaćaju. Ništa lično, samo lični stav.
1936.- Izišao je prvi broj svjetski poznatog časopisa Life, tjednika koji se uglavnom temeljio na foto-novinarstvu. Od 1972. izlazio je kao mjesečnik. Radi se o najutjecajnijem fotografskom časopisu koji je dominirao tržištem preko 40 godina.
-da je osnovan koju gopdinu ranije i Life bi poput Time proglasio Adolfa Hitlera za ličnost godine. Možda to ne bi bilo 1938. Godine , ali neke slijedeće sigurno bi. Timeu se svijedlo Hitlerovo rješavanje problema Jevrejskog , Ciganskog i drugih nearijsevkih problema.
1940.-Vlada rumunskog diktatora Jona Antoneskua pristupila fašističkom Trojnom paktu.
-Poslije II rata pristupili fašističko-staljinističkom Varšavskom paktu. Malo im bilo pa izabrali fašistu Čaušeskog za babu naroda. Nikako da se maknu od fašizma. Valjda sada jesu? Ili nisu?
Mafiozi su najmanje isti kao fašisti. Opitajte bosanske fašističko/mafijaške nacionaliste.
1966.- Umro je Grigor Vitez, hrvatski pjesnik, omiljeni dječji pisac, prevoditelj i učitelj.
1971.-Kina postala stalni član Savjeta bezbjednosti UN.
-25. godina od II svjetskog rata. Tako UN vodi demokratiju. I još grđe, istog dana je Tajvan bez ikakve počinjene greške izbačen iz UN. Sasvim po mjerilma demokratskog Zapada.
1976.-Umro francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije, Španskog građanskog rata i komandant u francuskom Pokretu otpora. Poslije studija arheologije otišao je u Indokinu radi arheoloških iskopavanja, ali se ubrzo pridružio tamošnjem revolucionarnom pokretu. Kao član Internacionalnih brigada borio se u građanskom ratu u Španiji, a u okupiranoj Francuskoj se 1942. pridružio Pokretu otpora. U vladi generala Šarla de Gola postao je 1959. ministar informacija i kulture, ali je podnio ostavku poslije majskih studentskih demonstracija 1968. U duhu angažovane umjetnosti analizirao je probleme savremenog čovjeka u zaoštrenim situacijama društvenih revolucija i građanskih ratova. Djela: “Kraljevski put”, “Nada”, “Altenburški orasi”, “Antimemoari”, “Iskušenje Zapada”, “Osvajač”, “Ljudska sudbina”, “Imaginarni muzej”, “Ogled o Goji”, “Metamorfoza bogova”.
– Najkraće: Humanista , kosmopolita i veliki pisac. Normalno kao takav nije bio ni na najširem spisku pretendenata za dobijanje Nobelove nagrade.
1983.-SSSR napustio razgovore o ograničenju naoružanja u Ženevi kao znak protesta zbog razmještanja američkih krstarećih raketa u Evropi.
-Njima SAD nisu dozvolile da smjeste koju raketicu na Kubi i sasvim je logičan njihov stav. Da li je i svrsishodan?
1989.- Oko 300.000 ljudi okupilo se na centralnom trgu Vaclavske namesti u Pragu, zahtijevajući demokratske reforme u Čehoslovčkoj.
1991.- Umro je njemački glumac Klaus Kinski.
-nama se više sviđa njegova kćerka Nastasija. Nemate pravo da pogađate zašto!
1994.-Velika količina uranijuma za izradu atomskih bombi prebačena iz Kazahstana u SAD.
1995.- Umro francuski filmski režiser Luj Mal, koji je posebno insistirao na intelektualizmu. Filmovi: “Lift za gubilište”, “LJubavnici”, “Zaza u Metrou”, “Privatan život”, “Viva Marija”, “Kalkuta”, “Lakom Lisjen”, “Crni mjesec”, “Atlantik siti”.
-Insistirajući na intelektualizmu izgubio je masovnost podrške „neintelektualaca“.
1999.-Predsjednik SAD Bil Klinton stigao je na Kosovo gdje je posjetio američku vojnu bazu “Bondstil” kod Uroševca i razgovarao sa predstavnicima Srba i kosovskih Albanaca. Američki predsjednik je zatražio od Albanaca da “oproste Srbima” i poručio im da je “vrijeme za borbu prošlo”.
-Baš je ovi Klinton ili naivac ili debil.Taj film se nikad neće gledati. Nikad nije čuo za besu.
2001.-Tribunal u Den Haagu podigao treću i najtežu optužnicu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Prve dvije su se odnosile na zločine počinjene u Hrvatskoj i na Kosovu, a treća na zločine u Bosni i Hercegovini.
-Šta ćete? Takvi bam je Hag . Kao i zapadna međunarodna zajednica. Bosna im je uvijek kost u grlu bila.
2003.- Gruzijski predsjednik Eduard Ševarnadze podnio ostavku nakon višednevnih protesta opozicije zbog falsikovanja izbornih rezultata. Za vršioca dužnosti predsjednika Gruzije imenovana predsjednik parlamenta Nino Budrzanadze.
-Ljudi mila dugaćak im ova nastavak prezimena anadaze.Makar da je anadaje pa bi nekako i shvatili.
2004.-Predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron i glavni tužilac Karla del Ponte optužili Srbiju i RS da ne sarađuju sa Tribunalom.
-Ko neka jaka stvar.A i mi bi mogli optužiti Hag da ne radi po demokratskim i humanističkim principima.
2005.-Pobjedom na prvim posljeratnim izborima u Liberiji bivša ministarka finansija Elen Džonson-Sirlif postala je prva žena ikada izabrana za predsjednicu jedne afričke zemlje.
2006.- Dejan Milenković – Bagzi, svjedok-saradnik na suđenju optuženima za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, izjavio da su odluku o ubistvu Đinđića donijeli Milorad Ulemek – Legija i Dušan Spasojević, te da su za to znali Nebojša Čović i Vojislav Šešelj.
-I niko ne dira onou robijašku cvajtaru Šešelja.Mora da ima neku debelu zaleđinu u vlasti. Najvjerovatnije više njih , kao prvo svoje druge:Nikolića, Dacića, Lućića…
2006.-Bivši ruski agent Aleksandar Litvinjenko umro u Londonu od trovanja radioaktivnim polonijumom 210. Britansko i rusko tužilaštvo pokrenuli istragu.
-Aha . kao i uvijek : Bez rezultata. Ovdje ne pomaže ni diplomatsko: No koment.
2009.-Umro je Jang Hsiani renomirani književni prevodilac kineske literature. Zajedno sa suprugom, Britankom Gledis Tejlor, preveo je kineske klasike, poput jednog od najčuvenijih romana iz 18. vijeka “San u crvenom paviljonu”. Njih dvoje su preveli i veliki broj stranih klasika na kineski jezik.
-Da imamo vremena sada bi počeli učizti kineski i baviti se prevođenjem na kineski. Vrlo isplativ posao. Pitajte bračni par Jang –Tejlor.
Bosna zemlja Božije milosti – Galerija u 08 29
Bosna zemlja Božije milosti – Predponoćna Galerija
Autor
Hajro Šabanadžovič
Jesenje čarolije
Jesenji nestašluci
Jeseni osvit
Velovi lebdeći jeseni nad modrom rijekom
Jesenja radost
Kesenja fantazija
Jesenji beskraj
Jesenja milina
Jesenji potpuri
Jesenja idila
Kesten
Šeboj
Jabuka
Kruška
Jesenj jutro
Jesenji vjetrovi
Jesenja rapsodija
Šta kruži oko zvezde KIC 8462852? / Iz Arhiva
Denikenu i ostalim lažovima na uvid : Vanzemaljci ili
čudna planeta
IZVOR: DAILY MAIL UTORAK, 21.06.2016. | 15:55 /
Foto: IPAC/NASA / Wikimedia Commons
Astronomi pronašli tragove vanzemaljske civilizacije?
Teorija o vanzemaljskim strukturama je ponovo u igri.
Zvezda je privukla pažnju još prošlog oktobra, kada su naučnici s univerziteta Jejl otkrili neobične fluktuacije njene svetlosti.
Neke teorije čak su sugerisale da se oko zvezde nalazi neka džinovska struktura koju su napravili inteligentni vanzemaljci, ali misterija bi uskoro mogla biti rešena, pošto su prikupljena sredstva za detaljnija istraživanja.
Dr Tabeta Bojadžijan sa Jejla je 18. maja pokrenula je kampanju na Kikstarteru koja je dostigla svoj cilj – prikupila je 100.000 dolara. Sredstva će biti uložena u istraživanje “najmisterioznije zvezde u galaksiji”, koju već četiri godine prati teleskop Kepler.
Prateći zvezdu, astronomi su u dva navrata (2011. i 2013. godine) primetili neobično ponašanje njene svetlosti.
Kada planeta kruži oko zvezde, intenzitet njene svetlosti obično se smanji za oko jedan procenat, ali je KIC 8462852, ili Tabijina zvezda, tada imala čak 22 odsto manji intenzitet, što ukazuje na to da je pored nje u tom trenutku verovatno prolazilo nešto ogromno.
U nekim slučajevima, fluks je opao na ispod 20 odsto od početne vrednosti i to u trajanju između pet i 80 dana.
Najneobičnije fluktuacije sastojale su se od desetina neravnomernih, neprirodnih padova intenziteta svetlosti tokom perioda od 100 dana, što navodi na zaključak da je u tom razdoblju pored zvezde prolazio niz ogromnih objekata nepravilnog oblika delimično blokirajući prolazak svetlosti.
“Nikad nismo videli takvu zvezdu”, kaže dr Bojadžijan, koja je prva primetila čudne signale. “Bilo je vrlo čudno. Mislili smo da s podacima nešto nije u redu, ali se ispostavilo da su merenja obavljena kako treba.”
Ona s kolegama koristi LCOGT, jedinstvenu mrežu teleskopa na Zemlji kojim upravlja veliki tim naučnika.
Prema nekim pretpostavkama, fenomen je izazvan prolaskom jata kometa, a jedna studija isključila je mogućnost postojanja vanzemaljske veštačke strukture u blizini zvezde.
****
Dobro je .
Teoretičarima zavjere je promakla ova vijest.
Zato mi prvi ekskluzivno objavljujemo:
Sa KIC 8462852, ili Tabijina zvezde krenula je invaziona flota ka Zemlji.
Obzirom de je zvijezda u našoj Galaksiji imaćemu čast da se u skoro vrijeme susretnemo sa pravim vanzemaljcima.
Ne plašite se.
Namjere su im dobro.
Porobiti i civilizovati monstruozne terrane.
I napokon, odahnućemo nekim šupljim venzemaljcima poremećenih umom denikenovih, bosnićevih , i inih kvazi učenjaka , odnosno ubleha koji tisućljećima dovode banzemaljce na našu planetu.
Dokazi 0,00 posto.
I onda će nas neko tužiti ako kažemo lažovi.
E nećemo im to reći.
Umamo bolju kovanicu: Neuki glupaci.
To nije uvreda.
To je konstatovanje činjeničnpg stanja.
Petar Grašo – Utorak / Lyrics
Pred tebe razlit’ cu svoju bol
k'o crno vino na bijeli stol
jos nosim onaj trag
sto boli al’ je drag
a tebe nema i nema te
Prolazi jos jedan utorak
sve ide, znam
moram biti jak
al’ cuvam jastuk nas
tek ako zalutas
a tebe nema i nema te
Ref.
I sve dok zivim
i dok imam glas
ja plakat’ cu za nas
to me zivot okuje
I sve dok zivim
i dok imam glas
ja plakat’ cu za nas
Boze daj da budem jak
da mi prodje utorak
Zivim k'o vuk
ponosan i sam
ne znam za bol
ljubav niti sram
Al’ cuvam jastuk nas
tek ako zalutas
a tebe nema i nema te
Ref. 2x
Galerija Zamak Yossemin u 2o o8 ( XXX )
Autor
Hajro Šabanadžović
Sretan rođendan
Prohujali snovi
Lelujava nježnost
Trešnje i poljsko cvijeće
Govor srca
Svileni đardini
Slike izložene u Galeriji Zamak Yossemin od 26.03.2018.
Stalna postavka
**
Za Yossemin
s ljubavlju
Sasvim sigurno
uvik
nepostojeće vrijeme
radi protiv nas
bježim iz ovog svita
u zemlju azura
gdje nema sati
a masline cvatu
nebeskim mirisima
i sve postaje L'jubav
Tisuć ena biser bjelavskih mahala 715* – 720*
715*Nažalost danas svi bježe od opanaka. Ali niko svoj krkanluk i smrad ne može sakriti. Isplivaju kad tad, i češće nego što bi papani voljeli.
716* Snovi nikad ne zaboravljaju nježnost kojom se voljeni dodiruju.
717* U danima se dešavaju se čudne stvari Dobre i loše. Vesele i tužne. U mahali se manje više studiozno dešavaju mahalske stvari.
718* Sve demokrate lovom ponikoše i glasačima kokuzluk uvališe.
719* Nema prošlosti bez uspomena, nema sadašnjosti bez ljubavi , za budućnost nas vežu samo dosanjani snovi.
720* Ljudi koji sporije misle nikad ništa pametno da smisle
Fašističko porobljavanje planete
Uopšte nije bitno ko je u pravu vakseri ili antivakseri.Nije bitna ni efikasnost , ili besmislenost vakcinacije koja pouzdano ne štiti od korone.
Nije bitno ni što je čitava planeta pokusni kunić farmaceutske industrije koja traga za vakcinom iako pojma nemaju da li imaju vakcinu, ako je imaju kako ona djeluje i koje su njene poslijedice.
Nisu bitni ni bilioni ni mirijade milijardi dolara profita od Covid 19.
Nisu bitne ni teorije zavjere.
Nije bitno što se javno priznaje da takozvane vakcine u stvari nisu vakcine ,već samo bezuspješni eksperimenti bez efekta i zaštite od corona virusa.
Dakle vakcinisali se ili ne vakcinisali narodu se isto piše , jer su vakcine , prema riječima svjetskih stručnjaka i medija : totalni promašaj
Bitna je izgubljena bitka za humanizaciju planete.U toku je najgore i najstravičnije fašističko porobljavanje pučanstva na cijeloj planeti, od njenog postanka.
Nećemo previše pametovati.
Uporedite lokdaune uvedene na globalnom nivou i Opću deklaraciju o ljudskim pravima UN (I) i Europska konvencija o ljudskim pravima (II).
Biće vam jasno o čemu se tu radi.
Crnilo crnje od najcrnjeg scenarija.
Tragedija koju vode svjetski mioćnici zaištravajući odnose između vakcinisanih i nevakcinisanioh da bi vladali svijetom u ime profita i porovljavanja obespravljene civilizacije.
“ I.
Opća deklaracija o ljudskim pravima[1] prvi je sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava koji je proglasila jedna opća međunarodna organizacija, Ujedinjeni narodi. Proglasila ju je Opća skupština Ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948. godine.
Članak 1. :
»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«
“Katalog ljudskih prava” kojim se:
zabranjuje ropstvo (čl. 4),
zabranjuje tortura (čl. 5.),
zabranjuje diskriminacija (čl. 2. i 7.), te uređuje
pravo na život (čl. 3.),
pravo na slobodu (čl. 3.),
pravo na osobnu sigurnosti (čl. 3.),
pravo svake osobe na pravično suđenje i zabrane samovoljnog uhićenja (čl. 9. – 12.),
pravu na zaštitu privatnosti (čl. 12.),
pravo čovjeka da se slobodno kreće unutar svoje države, da njen teritorij napusti i da se u svoju državu smije slobodno vratiti (čl. 13.),
pravo na utočište (azil) u drugim zemljama, od nepravednog progona u svojoj zemlji (čl. 14.),
pravo čovjeka da bude državljanin barem jedne zemlje i da se može odreći državljanstva (čl. 15.),
pravo punoljetnih muškaraca i žena da sklope brak i time osnuju obitelj, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica (čl. 16.),
pravo na vlasništvo (čl. 17.),
pravo na slobodu mišljenja i vjeroispovijedi (čl. 18.),
pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, koja uključuje pravo na širenje ideja putem bilo kojeg medija (čl. 19.),
pravo na slobodu okupljanja i udruživanja (čl. 20.),
pravo na sudjelovanje u upravljanju svojom zemljom, putem izbora i pravom na pristup javnim dužnostima (čl. 21.),
pravo na socijalnu sigurnost u svrhu osiguranja temeljnog dostojanstva čovjeka (čl. 22.),
pravo čovjeka da radi i slobodno izabere zaposlenje, te da bude plaćen bez diskriminacije – jednako kao i drugi ljudi koji rade jednaki posao (čl. 23.),
pravo na sindikalno organiziranje radnika (čl. 23.),
pravo na dnevni odmor i plaćeni dopust od rada (čl. 24.),
pravo na dostojni životni standard (čl. 25.),
pravo na zaštitu materinstva i djetinjstva, koje uključuje i zaštitu izvanbračne djece (čl. 26.),
pravo na obrazovanje, koje uključuje obvezno osnovno obrazovanje, besplatno srednjoškolsko obrazovanje, te pravo na pristup visokoškolskom obrazovanju “jednako dostupno svima na osnovi uspjeha” (čl. 26.),
pravo prvenstva roditelja u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu (čl. 26.),
pravo na pristup kulturi i znanosti (čl. 27.),
pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizlaze iz kulturnog i znanstvenog stvaralaštva (čl. 27.)
pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem se mogu ostvarivati ljudska prava (čl. 28.). “
***
“II.
Europska konvencija o ljudskim pravima – EKLJP (engl. European Convention on Human Rights -)
Član 1.
Visoke strane ugovornice jamče svakome u svojoj nadležnosti prava i slobode određene u
Dijelu I ove Konvencije.
Dio I
Član 2.
1. Pravo na život svake osobe zaštićeno je zakonom. Niko ne može biti namjerno lišen života, sem prilikom izvršenja presude suda kojom je osuđen za zločin za koji je ova kazna predviđena zakonom.
2. Lišenje života se ne smatra protivnim ovom članu ako proistekne iz upotrebe sile koja je apsolutno nužna:
a) radi odbrane nekog lica od nezakonitog nasilja;
b) da bi se izvršilo zakonito hapšenje ili spijrečilo bjekstvo lica zakonito lišenog slobode;
c) prilikom zakonitih mijera koje se preduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili pobune
Član 3.
Niko ne smije biti podvrgnut mučenju, ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.
Član 4.
1. Niko se ne smije držati u ropstvu ili ropskom polažaju.
2. Ni od koga se ne može zahtijevati da obavlja prinudni ili obavezni rad.
3. Za sverhe ovog člana izraz «prinudni ili obavezni rad» ne obuhvata:
a) rad uobičajen u sklopu lišenja slobode određenog u skladu a odredbama člana 5. ove
Konvencije ili tokom uslovnog otpusta;
b) službu vojne prirode ili, u zemljama u kojima se priznaje prigovor
savjesti, službu koja se zahtijeva umjesto odsluženja vojne obaveze;
c) rad koji se iziskuje u slučaju kakve krize ili nesreće koja prijeti opstanku ili dobrobit zajednice;
d) rad ili službu koji čine sastavni dio uobičajenih građanskih dužnosti.
Član 5.
1. Svako ima pravo na slobodu i bezbijednost ličnosti. Niko ne može biti lišen slobode osim u slijedećim slučajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom:
a) u slučaju zakonitog lišenje slobode na osnovu presude nadležnog suda;
b) u slučaju zakonitog hapšenja ili lišenja slobode zbog neizvršenja zakonite sudske
odluke ili radi obezbijeđenja ispunjenja neke obaveze propisane zakonom;
c) u slučaju zakonitog hapšenja ili lišenja slobode radi privođenja lica pred nadležnu sudsku vlast zbog opravdane sumnje da je izvršilo krivično dijelo, ili kada se to opravdano smatra potrebnim kako bi se predupredilo izvršenje krivičnog dijela ili bjekstvo po njegovom izvršenju.
d) u slučaju lišenja slobode maloljetnog lica na osnovu zakonite odluke u svrhu vaspitnog nadzora ili zakonitog lišenja slobode radi njegovog privođenja nadležnom organu.
e) u slučaju zakonitog lišenja slobode da bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti, kao i zakonitog lišenja slobode duševno poremećenih lica, alkoholičara ili uživalaca droga ili skitnica.
f) u slučaju zakonitog hapšenja ili lišenja slobode lica da bi se sprečio njegov neovlašćeni ulazak u zemlju, ili lica protiv koga se preduzimaju mjere u cilju deportacije ili ekstradicije.
2. Svako ko je uhapšen biće odmah i na jeziku koji razume obaviješten o razlozima za njegovo hapšenje i o svakoj optužbi protiv njega.
a) Svako ko je uhapšen ili lišen slobode shodno odredbama iz stava 1.c ovog člana biće bez odlaganja izveden pred sudiju ili drugo službeno lice zakonom određeno da obavlja funkcije i imaće pravo da mu se sudi u razumnom roku ili da bude pušten na slobodu do suđenja. Puštanje na slobodu može se usloviti jemstvima da će se lice pojaviti na suđenju.
4. Svako ko je lišen slobode ima pravo da pokrene postupak u kome će sud hitno ispitati zakonitost lišenja slobode i naložiti puštanje na slobodu ako je lišenje slobode nezakonito.
5. Svako ko je bio uhapšen ili lišen slobode u suprotnosti s odredbama ovog člana ima pravo na naknadu.
Član 6.
1. Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Presuda se izriče javno, ali se štampa i javnost mogu isključiti s cijelog ili s dijela suđenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbijednosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka, ili u meri koja je, po mišljenju suda, nužno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da naškodi interesima pravde.
2. Svako ko je optužen za krivično dijelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona.
3. Svako ko je optužen za krivično dijelo ima slijedeća minimalna prava:
a) da u najkraćem mogućem roku, podrobno i na jeziku koji razumije, bude obaviješten o prirodi i razlozima za optužbu protiv njega;
b) da iam dovoljno vremena i mogućnosti za pripremanje odbrane;
c) da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere ili, ako nema dovoljno sredstava da plati za pravnu pomoć, da ovu pomoć dobije besplatno kada interesi pravde to zahtijevaju;
d) da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbijedi prisustvo i saslušanje svjedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one kojisvjedoče protiv njega;
e) da dobije besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.
Član 7.
Niko se ne može smatrati krivim za krivično djelo izvršeno činjenjem ili nečinjenjem koje, u vrijeme kada je izvršeno, nije predstavljalo krivično djelo po unutrašnjem ili međunarodnom pravu. Isto tako, ne može se izreći strožija kazna od one koja je bila propisana u vrijeme kada je krivično djelo izvršeno.
2. Ovaj član ne utiče na suđenje i kažnjavanje nekog lica za činjenje ili nečinjenje koje se u vrijeme izvršenja smatralo krivičnim djelom prema opštima pravnim načelima koja priznaju civilizovani narodi.
Član 8.
1. Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.
2. Javne vlasti neće se miješati u vršenje ovog prava sem ako to nije u skladu sa zakonom i neophodno u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbijednosti, javne bezbijednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi spriječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
Član 9.
1. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; ovo pravo uključuje slobodu promjene vjere ili uvjerenja i slobodu čovjeka da, bilo sam ili zajedno s drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovijedi, običajima i obredom.
2. Sloboda ispovijedanja vjere ili ubijeđenja može biti podvrgnuta samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u interesu javne bezbijednosti, radi zaštite javnog reda, zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
Član 10.
1. Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu posjedovanja sopstvenog mišljenja, primanja i saopštavanja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj član ne spriječava države da zahtijevaju dozvole za rad televizijskih, radio i bioskopskih preduzeća.
2. Pošto korišćenje ovih sloboda povlači za sobom dužnosti i odgovornosti, ono se može podvrgnuti formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbijednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbijednosti, radi spriječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, zaštite ugleda ili prava drugih, spriječavanja otkrivanja obavještenja dobijenih u povjerenju, ili radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.
Član 11.
1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima, uključujući pravo da osniva sindikat i učlanjuje se u njega radi zaštite svojih interesa.
2. Za vršenje ovih prava neće se postavljati nikakva ograničenja, osim onih koja supropisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbijednosti ili javne bezbijednosti, radi spriječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Ovim se članom ne spriječava zakonito ograničavanje vršenja ovih prava pripadnicima oružanih snaga, policije ili državne uprave.
Član 12.
Muškarci i žene odgovarajućeg uzrasta imaju pravo da stupaju u brak i zasnivaju porodicu u skladu s unutrašnjim zakonima koji uređuju vršenje ovog prava.
Član 13.
Svako kome su povrijeđena prava i slobode predviđeni u ovoj Konvenciji ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred nacionalnim vlastima, bez obzira jesu li povredu izvršila lica koja su postupala u službenom svojstvu.
Član 14.
Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj Konvenciji obezbijeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status.
Član 15.
1. U doba rata ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije, svaka Visoka strana ugovornica može da preduzme mjere koje odstupaju od njenih obaveza po ovoj Konvenciji, i to u najnužnijoj mjeri koju iziskuje hitnost situacije, s tim da takve mjere ne budu u neskladu s njenim drugim obavezama prema međunarodnom pravu.
2. Prethodna odredba ne dopušta odstupanja od člana 2, osim u pogledu smrti prouzrokovane zakonitim ratnim postupcima, ili člana 3, 4. (stav 1.) i 7.
3. Svaka Visoka strana ugovornica koja koristi svoje pravo da odstupi od odredbi Konvencije obavještava u potpunosti generalnog sekretara Saveta Evrope o mjerama koje preduzima i razlozima za njih. Ona takođe obavještava generalnog sekretara Saveta Evrope kada takve mjere prestanu da deluju i kada odredbe Konvencije ponovo počnu da se primenjuju u potpunosti.
Član 16.
Nijedna odredba članova 10, 11 i 14. neće se tumačiti tako da spriječava Visoke strane ugovornice da ograničavaju političku djelatnost stranaca.
Član 17.
Ništa u ovoj Konvenciji ne može se tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje države, grupe ili lica da se upuste u neku delatnost ili izvrše neki čin koji je usmjeren na poništavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo ograničavanje u većoj mjeri od one koja je predviđena Konvencijom.
Član 18.
Ograničenja navedenih prava i sloboda koja su dozvoljena ovom Konvencijom neće se primjenjivati ni u koje druge svrhe sem onih zbog kojih su propisana. “
***
Mnijemo ne postroji ni jedno pravo koje je zagarantovano pojedincu , zajednici ili narodu a da djelomično ili u potpunosti nije derogirano ili abrogirano.
A eto mediji pišu samo radi lajkova , ne ulazeći u suštinu najtragičnijeg fašističkog porobljavanja cjelokupnog pučanstva na globalnom nivou.
Ko , kako i radi čega ?
Sve se zna a svi šute.
O tome drugi put.
Nek se misli malo domore i slegnu.