Ostavite me ovdje dobri moji prijatelji
da sam tražio ne bih pronašao ovo mjesto
koje otkrih slučajno.
Ostavite me ovdje među ovim kamenjem
još jendim kamenom da dogradim Kuću robova
Zvuk tam-tama da me prenese preko rijeke Gambije
i Konga.
a gore prkeo Nigera do zemlje dogana;
mlade sinjarke pjesmom d ame uspavljuju
i uspavan da sanjam mladost neprolaznu.
U plavima očima crnoputih sinjarki
da sviće plavetnilo moje otadžbine.
A kada tam-tam domami ivernaž
pjesma kiša da bude pjesma sveopćeg rađanja
A ja – kamen podignut na Kuću robova
i ošamućen od visine,
da uronim u tu pjesmu i nestanem od miline.