Razmišljanje o Edgaru Alanu Pou

19.01.1809. rođen je američki pisac Edgar Allan Poe. Za života gotovo nepoznat, postao je jedan od najutjecajnijih pjesnika kada su vrijednost njegovog djela otkrili francuski pjesnici Bodler, Malarme i Valeri. U spisu “Filozofija kompozicije” analizirao je pjesnicki postupak najčuvenije poeme “Gavran”. Poovu poeziju karakterišu osjećanja duboke sjete i tuge i zvučnost i muzikalnost katkad čudesno onomatopejskih stihova. Tvorac je kratke pripovijetke strave, iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča. Uticao je na francuske simboliste i engleske pjesnike Kristinu Roseti, Aldžernona Svinberna i Roberta Stivensona. Djela: poezija “Gavran”, “Anabel Li”, “Pobjednik crv”, “Zvona”, “Pjesme”, proza “Priče tajanstva i mašte”, “Avanture Gordona Pima”, “Filozofija kompozicije”.

Tako hroničari predstavljaju preteču suvremenih poetika.

Konzilij je imao mnoge učitelje. Sa nekima bi se mogao družiti sa nekima ne. Nisu prostor i vrijeme problem. Problemi su malo tananiji.

Recimo Edgar Alan Poe. Bio bi naš drug.Napisao je mnogo toga lijepoga i suptilnoga.

Nešto ezoteričnoga i transcedentnog.

Sve što je pisao skrojeno je savršenim stilom,veoma teškim za prevođenje. Lošiji poznavaoci engleskog su uskraćeni za ljepote njegovih stihova i riječi.

Sve Poovo nam je to blisko i dopadljivo.

Valjalo bi nam podjeliti i porediti iskustva. I neke od nas su dotakli velovi smrti i nestajanja.

Nije bilo teško dočarati susret.Pitanje je kako se susresti.

Po nije imao vremena za bilo šta,osim za traganje za mrtvim ženama svoga života.

Oca Davida je izgubio kad je imao godinu dana. Majku Elizabeth sa dvije godine. Malene, sestru Rosalie i Brata Wiliama nedugo zatim. Oca i brata nikada ne pominje.

Rođakinju Virginiu Klein ženi kada je ova imala 13 godina.Da li je bio dobri samarićanin koji je htio da je spasi bijede ulice i teške bolesti? Mnogi su se to pitali.

Mi ostajemo vijerni ljubavi i kažemo da je Edgar Alan Poe svim srcem volio malu Virđ koja je umrla u 24 godini.Toliko je imala i Poova majka kad je urmla.Tada počinje njegovo tragičko i samouništavajuće lutanje.

Pred  nesuđeno, novo vjenčanje nestaje na tri dana. Nađu ga skoro mrtvog i umire pod narazjašnjenim okolnostima.

Mi smatramo da Po umire u od tuge,jer se mrtvi ne vraćaju,a živi ne mogu dospjeti i njihov svijet. On to dobro zna. Svoj život je posvetio traganji za putevima koji vode u onostrano.

Kratko pred smrt,sluteći kraj, je napisao jednu od najčuvenijih oda ljubavi:

Anabel Lee

U carstvu kraj mora to bi,

Djeva je živjela koju su zvali

Imenom Annabel Lee;

S tek jednom je živjela mišlju:

Da voli i da se volimo mi…

Opičen čovo bio.Kako i ne  bi pored tolikuh tragedija.Ali ipak nove ljubavi tražio ne mireći se sa usudom.

Simbolisti ne bi ni počeli da nije njega bilo.Valeri je pokušavao dostići perfekciju njegovog stila,ipak nije uspio dospjeti nigdje do u strogoću stiha ,koje kod Poa nema.Nadrealisti ga svojatali dok se nisu “proslavili”, pa ga se odrekli.Teška je Poova sjena.

Sartr ga uvijek zvao u pomoć .,kada je nekom  pokušavao glavu otfikariti.Borhes je svoje ” carevo novo ruho” pokušao obići u Poovu poetiku, ali  je dospio do vrata, na kojima imaju samo dva prazna slova ili dvije okrugle cifre.

Nama žao što Eđi nije stigo na naša druženja.

Mi bi ga  posjeli kraj šadrvana što lagano hladi flaše sa pićem .

Na sofru iznjeli ,daj nam svega Maro bona.ba.,i rujjnog vina.Napose kutjevačke graševine in – ui , kurvoazije.Iako je bio tanak na klopi  zadeverali bi ga   bubrežnjacima  i brizlama.Popili koje piće,pa mu izrekli kompilaciju pisanija,znajući da ne pije vode:

-Imaš jedan život i ludo ga bacaš,jer ne vrijedi plakati.Moraš samo sanjati da novu grlicu  i ona će dolepršati, da se volite vi. A jednoga dana kada  kreneš na visoke pute,mogao bi svijetu,testament sa osmijehom ostaviti;tih godina sam sve volio,a Bogami su i one voljele mene.

On bi klimnuo glavom,a u sebi ćutao bol i mislio da li postoji staza na koju nije kročio ,u potrazi za izgubljenim senima.

Edgar Alan Po je znao da bi mu to bilo rečeno na našem zajedničkom druženju.Zato i nije dolazio,a i vremena nije imao trošiti ga sa zgubidanima koji , doli đardina i ljubavi , ne vide šume gore maslinove.

 

 

												

Prever – Šumovi noći

 

Vi spavate na oba uha

Kako se to obično kaže

 

A ja se šetam i budim u noći

Vidim sjenke čujem krike

Čudne krike

A vi spavate na oba uha

Kako se to obično kaže

 

To neko pseto urla na smrt

To neka mačka mjauče na ljubav

Neka pijanica izgubila se u nekom

prolazu

Neka luda na svom krovu svira u gitaru

 

Čujem takođe i smijeh neke djevojke

Koja da bi zadovoljila  svoga gosta

Pretvara se da je vesela zadovoljena

I na postelju se zavaljuje urlajući

A vi spavate na oba uha

Kako se to obično kaže

 

Ali odjednom gosta hvata strah

I u noći on urla kao kod zubara

Ali postaje  je još strašnije

Kada se ispod ispod kreveta pojavljuje čovjek

I sasvim lagano približava njemu

A vi spavate na oba uha

Kako se to obično kaže

 

I gost koluta očima u noći

Siroti čovjek koga drugi čovjek ubija

Zbog beznačajnog problemčića novca

Nesretne male sume novca

Možda četiri pet ili šest stotina franaka

A vi spavate na oba uha

Kako se to obično kaže

 

I gost prevrće očima u noći

A sutra će njegova porodica biti u crnini

I sve će biti gotovo

 

A vi spavate na oba uha

Kako se to obično kaže

 

 

 


												

Đes ‘ ba vidio poštenja u čestitog  lopova / Igrokaz na dan 19. Januar

Danas je Subota  19.Januar / Siječanj  2023 ..

Sutra će biti dvadeseti,pa onda 21. , pa 22., pa 23.,24….31,

i tako dalje sve do 365 dana, ove jako prestižne godine..

A za sada, u ovom trenu ,  ovog momenta , u ovoj današnjici i stvarnosti nam je  ostalo samo 346 dana.

Kokuzno, a baš su vremenai kokuzna i baksuzna.

Ne za Dinu i Bregu, i tronacionalističku mafiju.

Dino i Brega  još uvijek kraduckaju i prave se umjetnicima, i uspjevaju da se prodaju,jer su drugi još gori od njih. Totalno nepismeni i muzički i vako i nako .

Oprostilo bi im se ,al’ su obadvijica cicije, braćo mila.   Škoti im nisu ravni. Pitajte   Merlinovce i Dugmiće.

A  jopet, ni zera  sadake dunjaluku ne more od njih  zapasti.

Zato i izgledaju kao da ih je poplava izbacila, izobličeno, bez obzira što su šešire natakarili.

Eto jedan se kleo da negdje nikada neće zapjevati , zbog domoljublja. I šta ti  je  domoljub?

Ha su mu ponudili   dobre penezi  ,  zaboravio na rane domovine i zapjevao pred njenim ubicama i njihovim potomcima i sljedbenicima.

Drugi je ,opet, čitav rat teferečio među ubicama svoje domovine. Sam priznaje igrao lopte dok su mu

prijatelji milionima granata spaljivali grad i ubijali nejaku djecu i žene.

Sada rodni grad navrati kad mu zafali koja kinta ili pokuša osnovati furndaciju iz koje će poput

Kusturice lovu sisati i obraz prodavati za siću. Zaboravila cicija   da Romi nisu vesla sisali.

Što bi poete rekle:

-Nema ljudskosti i imana u cicije, jes tako nam dina.

U prevodu:

-Đes ‘ ba vidio poštenja u čestitog  lopova.

Rajner Marija Rilke – Dodirne dušu skoro svaka stvar

Dodirne dušu skoro svaka stvar,
odasvud bruji spominjanja glas.
Poneki dan što prođe stran za nas
u budućnosti stigne tek k’o dar.

Ko meri naš doprinos? Da li ko
od prošlih, starih leta nas raspreda?
Šta od postanja saznasmo, sem to:
da sve se jedno u drugom ogleda?

Da se na nama ravnodušnost greje?
O, dome, travo, o, večernja seni,
dok se gledamo tako, obrgljeni,
najednom sve to kroz vas k nama veje.

Kroz sva se bića pruža prostor jedan:
suštinski svetski prostor. Kroz nas laste
proleću tiho. Ja, rašćenja žedan,
pogledah, i: u meni drvo raste.

Brinem, a dom je na dnu mog srca.
Čuvam se, a u meni straža bdije.
U mojoj novoj ljubavi se svije
svet lepi, da tu počiva i grca.

 


												

Ezra Paund – Jednom

 

Gledam tintu vjekovečnu i crnu,

što iz nesmrtnog mi pera teče.

Zašto bi se neko na misao moju osvrnuo?

Sve je već u onom što je pokušano.

 

Jednom zajedno bjesmo i to je dosta:

Kakva koristi  metnuti to u rime?

Zar da u jesen dođe proljećno doba?

Ili maj iz sjeverca suvomrazne  zime?

 

Jednom zajedno bjesmo, i to je dosta:

I šta ako vjetar udari protiv kiše?

Jednom zajedno bjesmo i to je dosta.

 

Vrijeme to vidje, i ne vrnu se više

Ko smo mi da bi svojim predskazanjem

Neko sutra  lagali našim zaveštanjem?

pB


												

Art of Vedad Šabanadžović Audio-vizuelni uvod u lektiru





I pored mnogobrojnih ličnih projekata i angažmana , naš saradnik , svestrani umjetnik Vedad Šabanadžović ostvaruje izuzetno zapaženo djelovanje zahtjevnom polju edukaciji mladih učenika u inovativnom pogledu. .

Angažovanje prevazilazi uobičajene školske aktivnost i širi na mnoga polja umjetnosti i zahvata veći auditorij zainteresovanih učesnika u inovativnom kolopletu zvanom obrazovanje , književnost i umjetnost širokog spektra .

Sad već generacijama kroz igru , nauk , slike , riječi i pokretne vrpce nižu se radovi velikog , respektabilnog i obećavajućeg kvaliteta . Pored desetaka ličnih nagrada na domaćem i ino festivalskom tržitu umjetnosti , vrijedno je napomeniuti da je rad sa mladima takođe donio par desetaka nagrada na smotrama i festivalima mladih svih uzrasta na republičkom i kantonalnim nivoima .

Mnogobrojne nagrade na domaćim i stranim festivalima i smotrama u oblasti animiranih filmova, stripova , karikatura , trajlera , ilustracija , grafika i drugih oblika likovne i književne umjetnosti , kao i neprekidna i svestrana edukacija mladih nije prošlo nezapaženo .

Vedad Šabanadžović , komparativac književnosti , bibliotekar , likovni umjetnik je zasluženo među laureatima na svečanosti obilježavanja Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama , održanoj u Rektoratu UNSA, 28.10.2022.

Krajem 2022. godine na XXIV Festivalu filma djece i omladine “Zenica 2022” sekcija za strip, animaciju i film Desete osnovne škole Ilidža koju vodi bibliotekar Vedad Šabanadžović je osvojila 1. mjesto za spot sa “Trejlerom za lektiru : Šimo Ešić – Poezija” i 3. mjesto sa crtanim filmom “Rolna TV”.

Osim toga , već drugu godinu uzastopno Vedad Šabanadžović je , sasvim zasluženo , nominovan za dodjelu Nagrada za inovativne nastavnike i nastavnice (NIN) u Bosni i Hercegovini . NIN je najvrijednije BiH priznanje među edukatorima i edukatoricama na svim nivoima obrazovanja, od predškolskog do univerzitetskog nivoa, a sada se održava njihova dodjela sedmu godinu zaredom.

Sretno .

*

Epilog

Slika može predstavljati 1 osoba

Slika može predstavljati kozmetika

Čestitamo !