Hajro Šabanadžović
Iz opusa o Đardinu
Đardinske suze
Plavetni đardin
Nježni đardin
Plam đardina
Nedostižni đardin
Balada o đardinu
Danas je subota 19. Jul / Srpanj 2025. Godine.
Nekako smo zaokružili na 200-ti dan ove godine.
Preostalo je vrlo neumoljivih i jako beskompromisnih 165 dana do kraja iste te godine.
Dani za danom se kroz vrijeme vuku , na dohvat snova ali nam bježe , da nam snove ne pomute. Ne mogu previše toga stići , osim neke hajvane izdići .
Usud se za sve pobrine .
Prolaze dani skoro bez osvrtanja .Godinama, eonima, od iskona , ljudi manje više ne mare za njih.
A trebali bi.
Toliko je Božije ljepote i milosti u svakom danu da srce treperi ko zviježđe u blagoslovljenoj noći od divljenja i ushićenja.
I jer je na svakom danu je zapisano jako mnogo imena. Što baš , ponekad i ponekom nije dobro i po volji većine imentovanih.
Tu se ne može ništa uraditi . Niti ljepotu umanjiti , niti broj upisanih mjenjati. Božije davanje.
Što bi poete rekle:
-Marili ne marili , isto vam se piše. U jednom prelijepom dana zapisano je ime vaše.
U prevodu:
-Sezona je godišnjih odmora, pazite se dubokog mora , dvonožnih barakuda i ajkula.
Uživajte ljudi i nemojte pregoriti, odnosno presaugati. nije dobro ni za ten , ni za svilene jetrice.
Prevod - Hajro Bleki
Suncokret se prigiba ka zapadu
i dan se nestanku sprema
u svome oku, a ljetni zrak se
zbija te povija lišće i dim
sa ognjišta. Odmiče sa suhim
putima oblaka i bljeskanjem munja
ta posljednja igra neba. Još uvijek,
i godinama, draga, privlači našu pažnju
izmjene jarbola zbijenih u krugu
Kamala. Ali naš dan uvijek traje
i uvijek to sunce koje odlazi
sa tkanjem svoji umilnih zraka.
Nemam više uspomena, ne želim da se sjećam;
sjećanje od smrti dolazi,
život je beskonačan. Svaki dan
je naš. Jedan će zauvijek stati,
i ti sa mnom, kad slutimo da je kasno.
Tu, na brani kanala, njišući
nogama kao djeca
gledamo vodu i prve grane u njenoj
zelenoj boji koja tamni.
A čovjek što nečujno prilazi
ne skriva nož u rukama
već cvijet geranija.
Kiša je bila obilna
saprala je sve tragove
što vode do tebe
više nije kao nekada
mirisi ne pomaže
zapeli su u betonu
sjećao sam se kao gorila u cvijeću
njemu treba hrana
a žao mu mirisa
dok sam gledao staklena zdanja
što niču i rasti do neba
zahladnilo je
sreća moja strah me visine
malo ću odocniti za tobom
oprosti mi i budi tiho
ovdje sniježi
kao i uvjek
snjegovi su sve kravaviji
Danas jesubota 19. Jul / Srpanj 2025. Godine.
Nekako smo zaokružili na 200-ti dan ove godine.
Preostalo je vrlo neumoljivih i jako beskompromisnih 165 dana do kraja iste te godine.
Dani za danom se kroz vrijeme vuku , na dohvat snova ali nam bježe , da nam snove ne pomute. Ne mogu previše toga stići , osim neke hajvane izdići .
Usud se za sve pobrine .
Prolaze dani skoro bez osvrtanja .Godinama, eonima, od iskona , ljudi manje više ne mare za njih.
A trebali bi.
Toliko je Božije ljepote i milosti u svakom danu da srce treperi ko zviježđe u blagoslovljenoj noći od divljenja i ushićenja.
I jer je na svakom danu je zapisano jako mnogo imena. Što baš , ponekad i ponekom nije dobro i po volji većine imentovanih.
Tu se ne može ništa uraditi . Niti ljepotu umanjiti , niti broj upisanih mjenjati. Božije davanje.
Što bi poete rekle:
-Marili ne marili , isto vam se piše. U jednom prelijepom dana zapisano je ime vaše.
U prevodu:
-Sezona je godišnjih odmora, pazite se dubokog mora , dvonožnih barakuda i ajkula.
Uživajte ljudi i nemojte pregoriti, odnosno presaugati. nije dobro ni za ten , ni za svilene jetrice.
Istoričari i hroničari , a mere niti i povijesničari su počeli od vakata davno poslije Hrista, pa kažu:
1427.-Umro srpski vladar i pisac Stefan Lazarević, nazvan Stefan Visoki, knez od 1389. do 1402, potom despot, sin kneza Lazara Hrebeljanovića.
Zaboraviše knjeginju Milicu! Valjda je i njen sin bio. Njen je garant, a knezov , tko to zna. Tada nije bilo DNK analaiza.
1545.- Brod “Meri Rouz”, ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII (Henry), potonuo je u kanalu Solent, između obale južne Engleske i ostrva Vajt. Život je izgubilo više od 700 ljudi.
Meri Rouz je bio ratni brod dinastije Tjudor i služio je Britaniji tokom vladavine Henrija VIII. Pokrenut je 1511. godine i služio je u mnogim bitkama protiv Francuske, Škotske, a 1545. godine je potonuo nakon borbe protiv Francuza. Brod je izvučen iz vode tek 1982. godine i postao je jedan od najskupljih projekata u istoriju pomorske arheologije. Pored same strukture broda, sačuvano je preko 26 000 artefakata, od kojih se mnogi mogu videti u muzeju. Takođe, ostaci polovine umrlih članova posade su isto sačuvani, a analizom kostiju je utvrđeno da su mnogi imali bolesti, poput artritisa i rahitisa
1553.-Marija Tjudor proglašena je za kraljicu Engleske. Udajom za španskog princa Filipa približila se Vatikanu i progonila protestante, zbog čega je nazvana Marija Krvava i Marija Katolička. Tokom njene vladavine, Engleska je izgubila Kale (1558), svoje poslednje uporište u Francuskoj.
1814.- Rodjen Semjuel Kolt. Napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu.
1819.- Rođen je švajcarski pisac Gotfrid Keler, najveći pripovjedač njemačkog govornog područja u Švajcarskoj. Djela: zbirke pripovjedaka: „Ljudi iz Zeldvile”, „Ciriške novele”, „Sedam legendi”, „Epigram”; romani : „Zeleni Hajnrih”, „Martin Zalander”.
1834.- Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega (Hilaire Germain, Degas), koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umjetnosti. Virtuoznost crtača najbolje je iskazao slikajući tijelo u pokretu (“Balerina”, “Kupačica”, “Pralja”).
1866.- Umro je njemački matematičar Georg Fridrih Bernhard Riman, koji je otvorio nove pravce razvitka matematike i njene primjene u fizici i mehanici. Značajno je doprinjeo matematičkoj analizi, posebno teoriji kompleksnih funkcija, teoriji parcijalnih jednačina, geometriji, teoriji brojeva. Njegovo ime nosi niz matematičkih pojmova: Rimanov integral, Rimanova diferencijalna jednačina, Rimanova površ, Rimanova sfera, Rimanova dzeta-funkcija, Rimanova geometrija.
1870.-Francuski car Napoleon III objavio je rat Pruskoj, koji je imao teške posljedice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpjela je težak poraz u bici kod Sedana (2. septembra), car je zarobljen, a u Parizu je proglašena republika.
Nije svaki Napoleon Bonaparta.
1877.-Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobijedio je engleski teniser Spenser Gor (Spencer Gore).
1893.-Rođen je ruski pisac Vladimir Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma i vodeći pjesnik u vrijeme Oktobarske revolucije (“Pjesme o revoluciji”, “Oblak u pantalonama”, “Rat i svijet”, “Lenjin”…). Revolucija, u čije ime je revalorizovao idejne, etičke i estetske vrijednosti života, za njega je bila kretanje od svakodnevice ka komuni, usljed čega je njegovo pjesništvo dobilo kolektivističke oznake.
Kao i Jesenjinu i njemu presudila revolucionarna kama.
1896.-Rođen je škotski pisac Arčibald Džozef Kronin, u čijim je djelima, prožetim blagim romantizmom i društvenom kritikom, opisan život rudara i britanske srednje klase. Djela: romani „Šeširdžijin zamak”, „Citadela”, „Zvijezde gledaju s neba”, „Španski vrtlar”, „Gospođa sa karanfilima”, „Tri ljubavi”, „Pregršt raži”, „Herojske godine”, „Judino drvo”, drama „Jupiter se smeje”, memoari „Pustolovine u dva sveta”.
1900.-U Parizu je otvorena podzemna željeznica (metro).
1937.-U Beogradu je došlo do sukoba policije i demonstranata (“krvava litija”), koji su protestovali zbog podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu.
Narod zna prepoznati ( ponekad ) monstrume.; dok ga ne nagovore da on postane sluga monstrumima.
1941.-U Drugom svjetskom ratu britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill) počeo je kampanju pod nazivom “V for Victory”.
Utovljeni pijanac je imao slkoholirske more, pa mu je svašta nebulozno padalo na pamet.
1943.-U namjeri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svjetskom ratu iz 700 aviona zasuli bombama aerodrome i vojne poligone u blizini Rima.
1947.-Ubijeni su burmanski premijer Aung San i šest ministara. Atentat su izvršili politički protivnici tokom zasjedanja vlade.
1956.-Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta – Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru (Javaharlal) i Gamal Abdel Naser (Nasser), potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkj protiv blokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.
Dok bijahu , ništa produktivno ne napraviše. Samo se velike voše naroda okupljali i trpezu bogatu sa narodskih leža među sobom krčmili.
1965.-Umro je korejski državnik Singman Ri (Syngman Rhee), prvi predsjednik Južne Koreje od 1948. Sa vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta zbog izbornih prevara.
1974.- Španski diktator Fransisko Franko (Francisco Franco) zbog bolesti je privremeno predao vlast princu Huanu Karlosu (Juan Carlos), koji je 1975., poslije Frankove smrti, postao kralj Španije.
Velikog fašistu zmajenio manji fašista.
1980.- U Moskvi su otvorene 22. Olimpijske igre, koje je bojkotovalo više od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Afganistan.
Sovjetima to dobro došlo da poberu rekordan boj odličja / kolajni.
1989.- Poljska Narodna skupština izabrala je generala Vojćeha Jaruzelskog za predsednika Poljske.
1992.- U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen je Paolo Borselino (Borsellino), vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.
1994.-Skupstina Republike Srpske odbila Plan teritorijalnog razgranicenja u Bosni i Hercegovivi koji je pocetkom meseca Kontakt-grupa ponudila zaracenim stranama. Jugoslavija, od koje se ocekivalo da utice na bosanske Srbe da prihvate predlozen plan, kaznjena poostravanjem medjunarodnih sankcija, a u BiH nastavljen rat.
1996.- Na zahtjev međunarodnih predstavnika u posljeratnoj Bosni i Hercegovini predsjednik Republike Srpske i osumjičeni ratni zločinac Radovan Karadžić podneo je ostavku na sve javne funkcije.
1997.- Irska republikanska armija objavila primirje u 28-godisnjoj kampanji protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj. .
2000.- Rusija je predstavila svjetskom tržištu novo protivtenkovsko oružje, montirano na prikolici kros-kantri motocikla.
Samo treba naći budale koje će položiti život na ovom glupom oružju.
2001.-Ustavna komisija Parlamentarne skupštine FBiH usvojila oko 40 amandmana na federalni Ustav, kojim bi trebalo da bude implementirana Odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti tri naroda na cijeloj teritoriji BiH.
U stvari konstituivne su tri naciuonalističko_šovinističke stranke.
2002.- Umro je Aleksander Ginzburg, pisac i jedan od najvećih disidenata tokom sovjetske ere. Bio je hapšen i upućivan u radne kampove, zbog osnivanja prvog nezavisnog magazina u Sovjetskom Savezu, u kome je kritikovao tadašnji pravosudni sistem.
2005.- Liban je dobio prvu vladu, nakon povlačenja sirijskih trupa iz te zemlje, poslije 29 godina. U sastav novog kabineta prvi put su ušli članovi šiitske grupe Hezbolah.
Dok je izraela i Sirije Liban nema šansi za prosperitet.
2009.-Haški tribunal osudio je Milana Lukića na doživotnu kaznu zatvora, a njegovog brata Sredoja Lukića na 30 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima u Višegradu 1992. – ‘94. godine.
Milo moje
ljube moja
Krhka ružo nježna
ptiče slomljenih krila
nebo me tebi poslalo
da ti krila liječim
tugu brišem
boli smirim
vjeruj tuzi mojoj
i ti meni nedostaješ
slike i pjesme moje
dozivaju
ruka lijeva u desnoj
ne strahuj od vihora i ponora
podmostovlja
Ocean
Tišine ljubavi sni
je tvoj
Dođi, sjedni do mene, Lidija, na obali rijeke.
Mirno gledajmo kako teče i naučimo od nje.
da život prolazi, a mi se ne držimo za ruke
(Držimo se za ruke)
Onda ćemo misliti, velika djeca, da ovaj život
prolazi i ne staje, ništa ne ostavlja i ne vraća se,
odlazi prema dalekom moru, odlazi Sudbini,
dalje od bogova.
Opustimo ruke jer nije vrijedno da se umaramo.
Uživali, ne uživali, prolazimo kao rijeka.
No treba znati prolaziti sasvim spokojno
i bez velikih uzbuđenja.
Bez ljubavi, bez mržnje i strasti koje podižu glas,
bez zavisti koja previše uznemirava oči,
bez briga, jer i s njima rijeka će jednako teći
i uvijek će odlaziti prema moru.
Volimo se spokojno, misleći da možemo,
ako hoćemo, izmijeniti poljupce, zagrljaje, milošte,
ali bolje je da sjedimo jedno pored drugoga
i da gledamo kako rijeka teče.
Naberimo cvjetova, uroni u njih i ostavi ih
u svom krilu, nek njihov miris blaži ovaj trenutak-
ovaj trenutak kada smireni ne vjerujemo ni u šta,
nevini pogani propadanja.
Bar ćeš ako postanem sjena, sjetiti mene poslije,
a da te sjećanje na me neće opeći ni raniti,
jer nikad se ne držasmo za ruke niti se poljubismo,
niti bijasmo drugo osim djeca.
I ako prije mene poneseš obol mračnom brodaru,
neću morati da patim kad te se budem sjećao.
Bit ćeš mi blaga u spomenu kad te se sjetim na obali,
tužna poganko s cvijećem u krilu.