Autor
Hajro Šabanadžović
Snovi jednog proljeća koje predivne snove snije Noć Makova
Pretežno plava krhkost Mjesec i Modra rijeka
Bijela labudica u okovima strasti Sjeti se mojih Gordih snova
Ne dođeš li mi u ljeto, uopšte nećeš doći.
Bolje da svoju žudnju urežem u zlu kob
No da ikad poželim da meit napusti grob
Pa opet danju da diše i krvari u noći.
Ako pod zvezdama nećeš me ti
U noći srebrenije od ove nikad nećeš zagrliti
U mrak će da otplove
Pre no što uzdahneš ime moje .
Zar te ne zove cveće?
Ni titraj sveće?
Ni zora, ni letnje veče?
Tad, znači, ništa neće.
pB
Dođi i plači djevojčice
Dođi i plači malena moja
Ništa se ne brini
Ja sam tu kraj tebe.
Dok spiješ snove
jednom ću ti doći
sunčice moja
pokloniti ljubav svoju.
Ispod mostova duge
na ležaj bola i tuge
pod glavu stavi
jastuk od snova.
Djevojčice malena
kraj mene tužnoga
djetešce je zaspalo
umorno čedo slomljeno.
Ležeći spojkojno mirom
snove će pronaći
pokrila se tamom
pokrivačem neba.
Kosu joj prelijeva mjesečeva sjena.
dok odmaraš bolne snove
ja ću se prikrasti
zaći u njih tugu odagnati.
Skršena grlice moja.
da obradujem srce tvoje
Spij umorno dijete je spij
milo moje je usnilo.
Možda je na tren umrlo
to nije važno
ona mirisna polja
djevičanskih ljubičica sanja.
Ne čuje pjesnika
što pjeva i tuguje
tiho,tiše moli ljude
što stupaju i struje.
iz umorne duge
o suzo iskre tuge
Dijete je zaspalo
i možda umrlo.
Ne dam te maleno moje
ne dam da te biju i čereče
ti ljudi zvijeri i neljudi
tek procvali pupoljak neba.
U baštama ljepšim od đula sijaju
Zaspala djeca i o ljubavi sniju
Za ruke male se drže cjelove liju
Bolom i tugom što vrišteći vriju.
Gitara
piano
milo moje spije
san o ljubavi snije.
I spavaju i spavaju i miruju
Dok ljubav daruju i miluju
I spavaju i miruju i spavaju
I snivaju ljubičice snivaju.
I miluju snove miluju
I snivaju ljubav snivaju
Umorna miruju i miruju.
Djeca ljubavi zamiru.
I nježno lagano umiru.
Harfe
Pianissimo
Srce moje spije.
Poljubci sijevaju i sjevaju
Suze lijevaju i lijevaju
I miluju i miluju
I miruju i miruju.
I spavaju i spavaju
I sanjaju i sanjaju
I umiru i umiru
Bože mili ta djeca umiru.
Orgulje
Pianissimo Immpossibile
Dušo moja mrije
Ne dam je neka sa mojom snije.
Ljubav moja spije
bešumno se mazi
Dok sniješ snovi ću ti doći
Sunčice moja malena.
Danas je Četvrtak 17. Avgust / Kolovoz, 2021. ljeta “nove” ere .
228 dana je reklo doviđenje. Dobro je , moglo je biti i Adio. Tada nam se ne bi dobro pisalo. Ne bi se vrnuli . Šta bi mi bez njih? A ingnorišemo ih. Mnogi to zaplate.
I ovaj današnji je prelijep kao i svij drugi dani. I danas će se neko zaljubiti, rođendan slaviti,
Mirisni cvijet poklanjati i obljubljibvati. .
Sjećate se Prevera,
ili je to bio Bleki,
tko da zna
Poklanjam ti ružu za jedan dan
Ljubav za uvijek.
Danas je poklonjenih ruža sve manje. One ljepše i mirisnije polako venu ,
iako su prekrasne u svome cvatu. Nema ko da ih zalijeva i mazi.
Blentovije zauzeti prepisivanjem i šupljim reisima i arapskim hanefijama , papama i arhiepiskopima , papskim nincijatima , šupljim „pjesnicima „ prepisivačima… savjete još šupje nam dijele. (Ova rečenica nam se ušunjala radi dnevnice.)
Svakog jutra procvjeta milioni milosnih ruža.
Savaki dan jednao dijete plače jer nema kome da je pokloni.
Noći i noći su prtobdjevene.
U očekivanju da dan zamiriše cvatom , uvijek se djeva pita:
-Zašto ne učiniš … da se tvoji snovi poput svile ubiju oko moje duše…. Učini to, molim te!
Vapaj , krik , jecaj milosti niko da čuje.
Ne razumijemo . Gdje su ruke milosne? Gdje su sanjari kreposni?
Gdje je taj neki od muškaraca , kukavica biti?
Ljubav je bit i Milost svega.
Gospod Jedini ,
nam reče.
Ljubav i milost je sve.
I praštanje.
U čekanju prolaze ti dani.
Jedan za drugim , prelijepi i puni nade.
Naš kalendar i čast mole oprost.
****
Do kraja godine je ostalo 137 dana.
Dan za danom ruža procveta i uvene.
Kroz okrvavljene usne klizne neubrana,
u noći besanice i more.
Svijet je okrutan.
Neprekinuti niz mora.
Bića se bude ne sjećajući ljepota kako se prije živjelo..
I kada je zemljom vladala Ljudskost. I ljubav.
Što bi poete rekle:
-Jutros ti je ruža procvjetala mila.
U prevodu:
-Ah nekada…tugo moja,jadi moji.
Idemo do hroničarskih prepisivanja:
1629.-Rođen Jan Sobjeski, poljski kralj, nacionalni heroj. Uspješno se borio protiv Švedske, Turske, Tatara i Kozaka. Slavljen kao spasilac Evrope, jer je 1683. oslobodio Beč turske opsade i time spriječio prodor Turske u srednju Evropu.
1786.- Rođen je američki nacionalni junak Dejvi Kroket, član Kongresa SAD od 1827. do 1831. i od 1833. do 1835. Poginuo je 1836. braneći s teksaškim dobrovoljcima tvrđavu Alamo, u okršaju sa znatno nadmoćnijim meksičkim trupama. Meksiko je tada, bez uspeha, pokušavao da sačuva svoju teritoriju Teksas.
– Dejvi Kroket , silan je bio on…
1786.-Umro je pruski kralj Fridrih II Veliki, čovek čije ime je sinonim za militarizam. Tokom vladavine od 1740. do smrti 1786. od Pruske je stvorio evropsku silu prvog reda.
– Čuj te molim vas , papska tijara , kruna , atomska boimba zar je to preduslov za militarizam. Naravno da nije . Ali arijevcima sa zapada bludnica i anrihrist ispod sedam brežuljaka je ljubavnica.
1834.-Umro je Husein-kapetan Gradaščević, bosanski vođa pobune protiv osmanske vlasti.
– „Husein-kapetan Gradaščević (Gradačac, 1802. – 17. kolovoza 1834.), Gradačački kapetan koji je bio na čelu bosanskih feudalaca u ustanku protiv reformi koje je provodio sultan Mahmud II. u Osmanskom Carstvu. Jedna od najistaknutijih povijesnih osoba u Bosni i Hercegovini za turske vladavine, opjevan u mnogim muslimanskim narodnim pjesmama i sevdalinkama, bio je na čelu Velikoga bosanskog ustanka.
Također je poznat kao “Zmaj od Bosne”, što je nadimak koji je možda sam izmislio. Gradaščević je rođen u Gradačcu 1802. i odrastao je okružen političkom klimom nemira u zapadnom dijelu carstva. Kad je Dželudin-paša otrovao njegovog brata Murata 1821. godine, Gradaščević se našao na čelu Gradačačke vojne kapetanije. Mladi Husein je tijekom svog kapetanstva razvio reputaciju mudrog vladanja, te je postao jedna od najpopularnijih osoba kod bosanskih muslimana. 1831. izabran je za vođu Velikog bosanskog ustanka. Poznat je po tome što je na Kosovo došao s 25 000 Bosanaca i zatražio od Velikog vezira upravnu autonomiju i obustavu reformi u Bosni, obećanje da će vezir u Bosni ubuduće biti bosanski beg ili kapetan. Vezir je pristao na sve u prvi mah, ali je poslije uspio da udruži hercegovačke kapetane i da sa njima udari na Husein-kapetana u Sarajevu. Husein-kapetan je izgubio bitku za Sarajevo pa je utočiste potražio u Austriji. Poslije ga je Sultan pomilovao i poslao u progonstvo u Trabzon.“
1893.-Rođena je američka filmska glumica Me Vest, koja se iskazala kao izuzetan komičar, ali su je mnogi kritičari prevashodno smatrali seks simbolom. Zbog uloge u predstavi “Seks” 1926. u jednom brodvejskom pozorištu, čak je osuđena na osam dana zatvora. Filmovi: “Seks”, “Dijamantska Lili”, “Nisam anđeo”, “Klondajk Eni”, “Svaki dan je praznik”, “Idi na zapad, mladi čoveče”, “Mura Brekendridž”, “Učinila mu je krivo”.
– Platina je uvijek bila zakon. Nikad ne tamni.
1896.- Džorž Karmak je otkrio zlato u pritoci reke Klondajk u Kanadi, izazvavši jednu od najmasovnjih “zlatnih groznica” i istoriji.
-Od iskona zlatna groznica nikad ne prestaje. Pitajte Vatikan.
1923.-Rođena je Mira Stupica, jedna od najcenjenijih srpskih pozorišnih, filmskih i televizijskih glumica.
-Jugoslovenskih , gospodoi hroničari. Jugoslovenskih. Pitajte je.
1941.-Nemački okupatori su u Drugom svetskom ratu obesili o bandere na Terazijama u centru Beograda tela petorice srpskih građana i ostavili ih da vise više dana. Prethodno su ih streljali u dvorištu Gestapoa: studenta Milorada Pokrajca, krojačkog radnika Jovana Jankovića, obućara Svetislava Milina, seljaka iz okoline Sopota Velimira Jovanovića i borca Kosmajskog partizanskog odreda Ratka Jevića.
1943.- Savezničke snage uspostavile su, u Drugom svijetskom ratu, kontrolu na Siciliji.
-Počela američko-italijanska era najlonki i čokoladica. Jadne žene i djeca.
1943.- Rođen je američki filmski glumac Robert De Niro. Dobio je Oskara za uloge u filmovima “Kum II” i “Razjareni bik”. Ostali filmovi: “Taksista”, “Dvadeseti vek”, “Bilo jednom u Americi”, “Lovac na jelene”, “Njujork, Njujork”, “Vrelina”, “Obožavalac”.
-Odlučio pred rođendanske praznike provesti u Sarajevu.
1945 – Vođa indonežanske borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno proglasio je posle kapitulacije Japana u Drugom svetskom ratu nezavisnost Indonezije, čemu se usprotivila Holandija. Doživotnim predsednikom proglašen je 1963. ali je lišen svih funkcija 1967. dve godine posle vojnog udara generala Suharta.
-Doživotno u slučaju diktarora može značiti i četiri godine, koju godinu više ili manje, sve jedno je.
1953.- Rodila se Herta Müller, njemačko-rumunska književnica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2009. godine. Poznata je po svojim djelima koja vjerno opisuju težak život za vrijeme terora Nicolaea Ceausescua u Rumuniji, te progonu rumunskih Nijemca za vrijeme Staljinovog režima.
– Može li jhoj se zamjeriti očevidno koketiranje sa zapadnom javnošću?
1960.-Afrička država Gabon stekla je nezavisnost od Francuske. Ranije je bila sastavni deo Francuske ekvatorijalne Afrike.
1970.- Uspješno je lansirana “Venera 7”, prvi svemirski uređaj za slanje podataka sa druge planete (Venere) na Zemlju.
-Recimo ; Venera je bila letjelica – uređaj.
1975.-Sovjetski ledolomac na nuklearni pogon “Artika” postao je prvi brod koji je prispeo na Severni pol.
-Igre bez granica. Hajvanluk, da proste hajvani.
1976.-U zemljotresu koji je izazvao katastrofalnu plimu, na filipinskom ostrvu Mindanao poginulo je oko 8.000 ljudi.
1985.- U eksploziji automobila-bombe koju su u hrišćanski deo Bejruta podmetnuli islamski teroristi, poginulo je 60 ljudi.
-Valjda se ljudi potpisali na bombu da se zna ko je to uradio. Pitajte MOSAD oni vješto falsifikuju sve potpise.
1987.- Nacistički ratni zločinac Rudolf Hes, zamenik Adolfa Hitlera, pronađen je mrtav pošto se obesio električnim kablom u ćeliji zatvora “Špandau”. U maju 1941. navodno na svoju ruku, avionom je odleteo u Škotsku u nameri da kod britanske vlade izdejstvuje separatni mir s Nemačkom. Njegov predlog nije prihvaćen i kraj Drugog svetskog rata dočekao je kao zarobljenik u Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je na doživotnu robiju.
1988.-Od eksplozije bombe podmetnute u vojni avion, ubrzo posle poletanja poginuo je pakistanski diktator general Mohamed Zija ul Hak, koji je na čelo države došao 1977, pošto je vojnim udarom oborio premijera Zulfikara Ali Buta i potom se proglasio šefom države. Sa predsednikom Pakistana poginuo je i ambasador SAD u Islamabadu Arnold Rafel.
1990.- Kao odgovor na noćni napad specijalnih snaga hrvatske policije na milicijske stanice u Benkovcu i Obrovcu, dolazi do otpora lokalnih Srba u Kninskoj Krajini, preuzimanja oružja lokalnog sastava milicije i postavljanja barikada na saobraćajnicama.
-Neuspjela režija. Prokužen karađorđevski scenarij.
1990.- Irak je dramatično zaoštrio zalivsku krizu saopštenjem da će zapadne civile smestiti u vojne baze i ostale ključne objekte dok ne prođe ratna opasnost.
1996.-S kosmodroma u Bajkonuru u vasionu je poletela prva Francuskinja Klodi Andre Dešaj, koja je potom provela 16 dana u naučnoj misiji na ruskoj svemirskoj orbitalnoj stanici “Mir”.
-Tako se , napokon jedna francuskinja vinu u više sfere , a da Mujo nije kriv.
1998.- Predsednika SAD Bila Klintona u Beloj kući je četiri sata ispitivao nezavisni tužilac Kenet Star, posle čega je šef američke države na televiziji opisao seksualne odnose s pripravnicom u Beloj kući Monikom Luinski kao “nepodobnu vezu”.
-Čuj nepodobna. Pa nije Monika bila maloljetnica ili junferica. Samo je malo razmazala karmin.
1999.-U najtežoj prirodnoj katastrofi u istoriji Turske, u zemljotresu sa epicentrom kod grada Izmir, oko 150 kilometara jugozapadno od Istanbula. Prema zvaničnim turskim podacima, poginule su 18.373 osobe, a povređeno je 48.901.
-Zvanično i nezvanično , strahovita rezlika.
2015.- Preminuo je Arsen Dedić, poeta, muzičar, pevač, šansonjer. Već u petnaestoj godini svirao u pozorišnom orkestru i u Šibenskom narodnom sastavu. Diplomirao je flautu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1964. a prvi LP “Čovek kao ja”, objavio je 1969. Prvu knjigu poezije “Brod u boci” obelodanio je 1971. i ona je imala niz izdanja i ukupan tiraž od čak 80.000. Pisao je muziku i za teatar, film i TV. U negdašnjoj Jugoslaviji uživao je izuzetnu popularnost i ugled.
Čast i slava , prijatelju naš.
Maglice usred kape nebeske
su zasjele na svoja mjesta
joj mati moja koliko boja
vidim kožu kako mi treperi
nikako da ih se nagledam
moram smiriti srce da ne poludi
i danju ih sanjam
ne bojeći se noći punog mjeseca
dok u zimzelenu titraju kreature čudne
ma ne
nemoj se plašiti
radosno srce moje
to su samo sjene
purpurnog neba
što miluje moj Grad čednosti
koji sa mnom tišinu snova spije
molitva je dušu čvor smotala
malo dalje iza zviježđa
vizije naše Neko milostivo prima
Svoj rad pazim i volim.
Ali me sporost izrade danas obeshrabruje.
Dan mi je teško pao. Izgled mu je
sve mračniji. Stalno duva vetar i pada kiša.
Više želim da gledam nego da govorim.
Na ovoj slici vidim sada
divnoga dečaka koji pored česme
leži, biće da je umoran od trčanja.
Kakvo divno dete; kakvo divno podne ga je
smirilo da se već preda snu. –
Sedim i gledam tako jako dugo.
I ponovo se u umetnosti odmaram od nje.
Nema divnije devojke od Tanje,
crven rub na skutu, bluze talasanje.
Jarkom iza plota Tanja nekud hodi.
Mesec s oblacima kolo šumno vodi…
Istrči momak, govori joj tugu:
“Radosti zbogom, ja uzimam drugu.”
Ohladila se ko u polju rosa,
a kao zmija rasplela se kosa.
“Momče plavokoso, bez vređanja dugog,
moram da ti kažem: polazim za drugog.”
Nisu to zvona jutarnja, već cika.
Svatovi… Ne vidiš lica konjanika.
Tuži rod Tanjin, nisu kukavice,
od topuza brzog ranjeno joj lice.
Crven venac krvi slepljen joj na čelu.
Najdivnija beše Tanjuša u selu.