Što mi te imat potrebno bilo,
dijete ti lijepo, dijete ti milo,
meni mladoj djevojci, i nevjenčanoj materi? —
Otac su kleli, bili me,
nada mnom mati jadali se;
moji su srameć se skrivali,
drugi me prstom kazivali.
On, što je bio dragi moj,
on, što je pravi otac tvoj,
Bog zna kud svijetom luta sam;
Danas je Petak, 26. maj/svibanj tekuće 2023. godine
Dobar ovaj izraz tekuća godina. Zapamtimo ga za drugi put. Sada nam Žosefna kliče , fatajte se Bonaparte, previše se osilio.
A sa danima uvijek isto. Neki nam odljaze, neki nam priljaze, što bi rekli naši, malo istočniji susjedi republjikanci, mešu kojima ima i baljista.
145.isteklih dana se kofrče naspram 220. kojima je nanijećena ista takarli budućnost.
Mnogima se posreći pa ih skinu sa kalendara, a mnogima i ne.Nećemo suditi ko bolje prolazi.Ovi ili oni potonji.
Znamo da nikako ne prolaze dobro putnici za pržun .Ni riknuti,ni oni koji će riknuti. Sa znanjem ili brez.
A prepisivači nam nude bivše medijske slastice na današnji dan. Počinjeno sa Napoleonom:
1805.-Napoleon Bonaparte proglasio se kraljem Italije.
1806.-Napoleon Bonaparte okupirao je Dubrovačku Republiku.
Lako je njemu bilo- Ako mu se svidi neka zemlja ili barem neka ženska u toj zemlji on je osvoji. Pitajte Maiju Valevsku i Poljake.
Pametan neki čovo. Ipak imao jednu manu. Kao mediteranski čovo , pride otočanin , nije podnosio zimu.
I kako to obično biva , uvijek nas natakari ono što ne volimo.
Optimista krenuo u sred ljetne žege u Rusiju . Ruska stepa nepregledna , ruskinje sočne i mile, zadržale regimente dok ih zima , koja tamo brzo naleti,nije spotakla i onda je sve već stvar historije.
Napoleon se debelo natakario u ruskim pustopoljinama. A nije stigo da upozna ni Anu Karenjinu. I tako od slave do Albe ga samo korak kazačoka dijelio. Ko mu kriv što je samo salonke na ratiđte ponio?
Što bi poete i Žozefina rekle:
-Bon-a-parte est Bon-à-rien” („Bonaparta je dobar ni-za-šta”).
U prevodu:
-Ni salonke nisu što su nekad bile! Ali Žosefina se u salonima , a bome i budoarima savršeno snalazila bez a parte od Bonaparte i najčešće bez ičega na sebi. Što bi špageti poručili : tante za ntante.
Decenijama , od 1947 do 1988 . god. je 25.Maj imao posebno , praznično obilježje.
Prvotno se slavio rođendan Josipa Broza Tita , najvećeg čovjeka koji su ovi prostori imali, a onda je od 1957. godine postao Dan mladosti.
Glavna scenografsko modna obilježja :
Crvena marama,plava kapica bijela košulja i tamna donja odjeća i tisuće lepršavih,jugoslovenskih zastavica.
Glavna ikona: Tito i njegovih hiljade štafeta.
Atmosfera :
Vjerujte na riječ svjedocima kad kažu bilo je zaista svečarski , uz sveopšte oduševljenje velikim , dobrodušnim ali čvrstim čovjekom.
45 dana , dan za danom , štafeta je razdragano nošena širom Jugoslavije, da bi se 25.maja uručila slavljeniku na stadionu JNA.
Historijska utemeljenost:
Da li je to bitno , obmana, šarena laža, hljeba i igara ,ako je u zemlji vladao ; mir, prosperitet ,suživot i tolerancija, a vjerujemo , dobrim dijelom i poštovanje i ljubav. .
Osjećaj da je na djelu bratstvo – jedinstvo svih naroda i narodnosti ispunjavao je pučanstvo , sa izuzetkom fašista i zločinaca koji su se krili u najtamnijim vukoderinama bivše nam majke Jugoslavije.
Nostalgija:
Nemoguće je vratiti prošlost, ali sjećanja o nekim mirnim i humanijim vremenima su i te kako živa.
Žal za izbrisanom mladošću i sretnim vremenima nikada ne prestaje.
A danas , trideset i kusur godina poslije ukidanja štafete?
Ne pitajte!
Jad i glad , bijeda i smrad, torovi i konc logori.
Sve sami fašisti i nacionalisti ,, bjelogardejac , balija , balista, i napose četnika i ustaša.
Bagra, fukara ,karikature i ljudski abortusi vladaju i uništavaju podaničku raju , urnišući svijetlu prošlost.
Ipak za vjek vjekova ostaće upamćeno:
Drže Tito mi ti se kunemo ,
i
od Vardara pa do Triglava.
Sretan praznik Maršale i Jugoslavijo, zemljo moja , ma gdje god bili!
144 dana ove godine su prošlost , 221 preostalih su neizvjesna i varljiva budućnost.
Čudno, razmišljamo , dani ko neke bivše suze , samo riknjavaju, a godina ni habera.Valjda konta tu ni zlatne kašike i zlatne vreće sa nakitom ne pomažu.Ne znamo da li je upoznata sa Bosanskom vlastelom, ali svojim danima dozvoljava da ih brišu.
A na današnji dan u prelijepim , bajkovitim ,birvaktile vremenima skoro svaki insan , dijete i žensko je pjevalo:
-Druže Tito mi ti se kunemo.
Bili su to sunčani dani mladosti , jer su robijali oni koji tebaju robijati, jer su zatvarani lopovi , pljačkaši i ubice.
Bila su to predivna vremena u kojima majke imale obraz , a djeca se učila poštenju od očeva.
Bila su slobodna vremena , kada su fašisti , četnici i ustaše bili manji od makova zrna , zaglavljeni u mišjim rupama , jer su ih napolju čekali čestiiti ljudi.
Što bi poete rekle:
-Eh , Jugo, Jugoslavijo.
U prevodu:
-Zlo slutimo onima koji je nestadoše.
I molimo vas:
Nemojte biti dio pljačkaške tronacuionalističke bagre, pijačarska fukara , robijašev rođobradi sin oliti bezusni robijaš, vlasnik konc logora.. Tada vam je vječna paklena vatra garant destinacija.
Kažu da je ovo 144. dan ove tekuće godine. Restlovanje je onda lako, ali ćemo vam pomoći, ostalo je još okrugli 221 dan do isteka tekuće.
Tako poete razmišljaju . Tekuća godina. Tekuće godine . Ko biva dani teku . Vakti teku . Kao rijeke ili druge vode. Kao svi kružni tokovi u univerzumu. Sve ima svoj početak i svoj kraj. I onda ponovo. Panta rei.
Bog Mudriosti i Milosti stvori univerzum na principu Pepetum mobile. A insan nikako da to shvati i primi se prave vjere.
Jedina izvjesnost i datost u u Univerzumu i svim svjetovima je Jedini Bog i njegovo stvaranje.
Što bi poete rekle:
Hvala Bogu Gospodaru svijetova.
U prevodu:
Ne budite slijepi, gluhi i nijemi.Na priliku i nepriliku , garant vam je bolje.
Ako kažu da su otpisali 141 dan , a preostalo za otpis 224 dana do kraja godine, ne vjerujte im, jer će se isti ti dani vratiti slijedeće godine.
A u međuvremenu će ti prelijepi dani neštedimice otpisivati insane.
Razlika u inteligenciji.
Dani skontali , njima dovoljno kedan dan godišnje, ali izračunato u vječnim omjerima to je skoro pa iskon.
Ljudi pomislili da su pametni i odredili sebi život dug koliko im dani dozvole. I kapak. Nema više.
Ono ima . ali ne na ovom dunjaluku. A tamo su svi dani isti. Ne mjenjaju se i vječno traju.
A insani?
Kako koji !
Svi se nadjau vječnosti , a večina ne čini ništa da se spasi gantovane gruntovnice upržunu.
Danas je Ponedeljak 22. Maj / Svibanj 2023.
Ako kažu da su otpisali 141 dan , a preostalo za otpis 224 dana do kraja godine, ne vjerujte im, jer će se isti ti dani vratiti slijedeće godine.
A u međuvremenu će ti prelijepi dani neštedimice otpisivati insane.
Razlika u inteligenciji.
Dani skontali , njima dovoljno jedan dan godišnje, ali izračunato u vječnim omjerima to je skoro pa iskon.
Ljudi pomislili da su pametni i odredili sebi život dug koliko im dani dozvole. I kapak. Nema više.
Ono ima . ali ne na ovom dunjaluku. A tamo su svi dani isti. Ne mjenjaju se i vječno traju. U jednom segmentu tamo daleko je mir i hladovina. U drugom segmentu pržunm vječno proklestvo i vrime mili kao puž na nauljenoj uzbrdici.
A insani?
Kako koji !
Što bi poete rekle :
-Svi se nadajuu vječnosti , a večina ne čini ništa da se spasi gantovane gruntovnice upržunu.
U prevodu :
– Pazi što činiš i još bolje pripazi šta ne činiš !
Evo recimo , na današnji dan:
337 – Umro je rimski car Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je prihvatio hrišćanstvo u Rimskom carstvu. Godine 325. sazvao je prvi hrišćanski sabor u Nikeji.
Nikejski sabor je uveo strahobalna , vrlo neinteligentna bogohuljenja. Samo nebesa što se ne sruše.Ali će zato pakao biti krcat.
Što bi poete dodale:
Dani su vam kao neke savršene knjigovođe .
Dodatak u prevodu:
Što je u danima zapisano ne treba muhur, ni nikejski sabor.