Dogodilo se na današnji dan 22. Januar / Siječanj.

 

Danas je  petak  22.01.2016. Do kraja godine ostala su još samo 343 dana. Sko to oduzmemo od godišnjeg zbira dana znači ovo je 22 drugi dan ove godine.Jesmo pametni.

Pamet nas ne sprečava da budemo hroničari:

1440.- Rođen Ivan III Vasiljević, veliki knez moskovski, a od 1462. i “svih Rusa” pošto je ujedinio velik broj kneževina. Oslobodio delove zemlje od Mongola, ojačao centralnu vlast, a 1497. izdao prvi ruski zbornik zakona “Sudbenik”. Zbog ženidbe s vizantijskom princezom Zoe smatrao se naslednikom Istočnorimskog carstva i u njegovo vreme prvi put se javila ideja o misiji Ruskog carstva kao zaštitnika pravoslavlja u kom bi Moskva bila “treći Rim”.

1517.- Vojska turskog sultana Selima I potukla je u bici kod Rajdanije blizu Kaira memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.

1596.-Prvi put u povijesti Vatikanske inkvizicije da niko tog dana  nije spaljen na lomači.Kažu papu Klemeta VIII  bolio zub i nije mogao potpisati bulu.

1729.- Rođen je njemački pisac, kritičar i teoretičar umjetnosti Gothold Efraim Lesing, jedan od najznačajnijih pobornika evropskog prosvetiteljstva. Autor je prve njemačke građanske drame “Mis Sara Sampson” (1755.), a djelom “Laokon ili o granicama slikarstva i pjesništva” postavio je temelje modernoj estetici.

1771.- Španija je ustupila Foklandska ostrva Velikoj Britaniji.

Prije i poslije se vodilo mnogo ratova za ta ostrva.Ne znamo šta žele ti Argentinci.Njihovo ostrvo su Španci poklonili Britancima koji su hiljadama kilometara daleko.Pa šta.Aboriđani su bili dvostruko udaljeniji pa su ih Englezi potamanili.Šta zna bolesni um šta su hiljade kilometara i šta su „urođenici“.Geslo je: ubij sve što nbije bijelo.

1775.- Rođen je francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Po njemu je dobila naziv jedinica za mjerenje jačine električne struje.

Čovjek nema veza sa amrpa čorbom već sa strujom.Ljudi i ne znaju a dom im pun Ampera.

1788.- Rođen je engleski pisac Džordz Gordon Bajron (George Gordon Byron), najistaknutiji pjesnik romantizma i jedna od najpopularnijih ličnosti svoga vremena. Književnu slavu stekao je romantičnim epom “Čajld Herold” (1812), a potom i poemom “Don Žuan” i poetskim dramama “Manfred” i “Kain”. Umro je od malarije 1824. u Grčkoj, gdje je pomagao oslobodilačku borbu protiv Turske.

1793.- Francuski kralj Luju Šesnaesti – koga je u septembru 1792. revolucionarni Konvent svrgao s prijestola, a zatim zbog veleizdaje osudio na smrt – u Parizu je  je giljotiran. Na prijesto je stupio 1774. i formalno ostao tri godine poslije izbijanja Francuske revolucije.

Jedan cik i nema glave glava.I njegovoj ženi Mariji Antoaneti isto tako. Nama nje žao žao.Možda nam je rod.Bila je kćerka Martije Terezije,Mujine jaranice. Nekome se jako zamjerila  kad je francuskom narodu poručila: ako nemaju kruha, nek’ jedu kolače .Zbog toga se organizovala čitava jedna revolucija.Dva i po vijeka poslije ,   Čarli Hebdo  hrišćanima servira Mekdonaldove hamburgere od islamske djece po cijeni dva jedan.Vrlo i sasvim hrišćanski jer su u servis uključili i Isusa Hrista.

1808.- Portugalski kralj Žoao VI pobegao pred Napoleonovim trupama, s kraljevskom porodicom, u Brazil i premestio dvor iz Lisabona u Rio de Žaneiro.

1840.- Prvi britanski doseljenici stigli su na Novi Zeland.

Gdje britanci stignu tu monstrumi postanu i domoroce tamane.

1849.- Rođen je švedski književnik i dramatičar August Strindberg.

1863.- U delu Poljske koji je na osnovu odluke Bečkog kongresa 1814. i 1815. priključen Rusiji izbio ustanak pod vođstvom “stranke crvenih” Jaroslava Dombrovskog. Ustanak ugušen posle nekoliko meseci, a Poljska 1864. pretvorena u rusku guberniju.

1871.- U Parizu su izbile demonstracije radnika koje su pod vođstvom francuskog revolucionara Luja Ogista Blankija prerasle u ustanak protiv vlasti, koja je pripremala predaju grada pruskim trupama. Vlasti su odbacile zahtjev ustanika da stvore Komunu radi otpora pruskoj vojsci i na pobunjenike su poslale dva bataljona mobilne garde koji su ispred gradske vijećnice otvorili vatru i u krvi ugušili ustanak. Vlada je potom proglasila opsadno stanje i zabranila sve skupove, a ministar inostranih poslova Žil Favr potpisao je u njeno ime 28. januara akt o kapitulaciji.

1892.- Umro je engleski astronom i matematičar Džon Kauč Adams, profesor Univerziteta u Kembridžu, koji je 1845, na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, prvi odredio putanju i približan položaj do tada nepoznate planete Neptun. Otkriće nije blagovremeno objavio, pa je slava za otkriće Neptuna 1846. pripala francuskom astronomu Irbenu Žan Žozefu Leverjeu.

1901.- Umrla je britanska kraljica Viktorija. Tokom njene dugogodišnje vladavine od 1837, koja je obilježila epohu (“viktorijansko doba”), Britanska imperija bila je na vrhuncu privredne i političke moći.

Nju je opet svakodnevno  ,kaži i više puta na dan,obilježavao konjušar i sluga Džon Braun.

„ Viktorija je počela da se oslanja na škotskog slugu Džona Brauna. Postoje glasine o romantičnoj vezi i čak, tajnom braku. Jedan skoro otkriven dnevnik sadrži zapis za koji se smatra da je ispovest pred smrt kraljičinog ličnog kapelnika, u kome on izjavljuje da je lično venčao kraljicu i Džona Brauna. Mnogi istoričari sumnjaju u verodostojnost ovog dokumenta. Ipak, kada je Viktorijino telo smešteno u kovčeg, dva seta uspomena su smeštena sa njom, po njenom zahtevu. Pored nje je stavljena jedna od Albertovih haljina, a u njenu levu ruku je stavljen pramen Braunove kose, zajedno sa njegovom slikom. Glasine o aferi i braku zaradile su Viktoriji još jedan nadimak, Gospođa Braun.“

1905.- Carske trupe pucale su u Petrogradu na demonstrante, uglavnom radnike, koji su u maršu krenuli na carski Zimski dvorac, zahtijevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. U “krvavoj nedjelji”, kako je kasnije nazvan taj dan, ubijeno je najmanje 500, a ranjeno više hiljada ljudi.

Neće dugo Romanovići krvavo nedeljiti.Dvanaest godina poslije i njih je krv obilježila i nestala.

1849. Rođen je švedski književnik i dramatičar August Strindberg.

1871.-U Parizu su izbile demonstracije radnika koje su pod vođstvom francuskog revolucionara Luja Ogista Blankija prerasle u ustanak protiv vlasti, koja je pripremala predaju grada pruskim trupama. Vlasti su odbacile zahtjev ustanika da stvore Komunu radi otpora pruskoj vojsci i na pobunjenike su poslale dva bataljona mobilne garde koji su ispred gradske vijećnice otvorili vatru i u krvi ugušili ustanak. Vlada je potom proglasila opsadno stanje i zabranila sve skupove, a ministar inostranih poslova Žil Favr potpisao je u njeno ime 28. januara akt o kapitulaciji.

1941.-Italijanske snage u Drugom svetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom posle 11 dana opsade.

1973.-U udesu jordanskog “boinga 707” s muslimanskim hodočasnicima na povratku iz Meke, koji se u plamenu srušio na aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo 176 osoba.

1973.-Umro bivši predsednik SAD Lindon Bejnz Džonson. Potpredsednik od 1960, za vreme mandata Džona Kenedija, postao predsednik kada je Kenedi ubijen u Dalasu 1963, a ponovo izabran 1964. Tokom njegovog mandata došlo do eskalacije rata u Vijetnamu, što je u svetu i u SAD izazvalo oštre kritike njegove politike.

1980.-Sovjetski disident, fizičar Andrej Saharov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975, uhapšen, oduzete mu počasti i proteran iz Moskve u Gorki.

1993.-Posle godinu dana relativnog mira, ponovo se rasplamsao rat u Hrvatskoj, kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe u zonama pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Predsednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić proglasio ratno stanje i zatražio pomoć Jugoslavije, a u Srbiji počela prisilna mobilizacija srpskih izbeglica iz Hrvatske. Paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana i kapetana Dragana iz Srbije stigle na hrvatsko ratište.

Tresla se gora rodilo se Karađorđevo.Trebalo zamazati oči javnosti,kao ratuje se i u Hrvatskoj. Kako ne.

1995.-U samoubilačkoj bombaškoj akciji palestinskog teroriste u Izraelu poginulo 19 i povređeno oko 60 ljudi, među kojima je bio veći broj izraelskih vojnika koji su na autobuskoj stanici čekali prevoz.

1998.- Snage SFOR-a su u Bijeljini uhapsile su Gorana Jelisića, bosanskog Srbina  koji je pred Tribunalom u Hagu osuđen na 40 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, genocid i kršenje zakona rata na području Brčkog.

2001.-  Jugoslavija dobila status specijalnog gosta u Savetu Evrope, kao znak podrške demokratskim promenama u zemlji po odlasku sa vlasti Slobodana Miloševića, u oktobru. Hroničari zaboravljaju navesti i zbog zasluga u pokušaju nestajanja jednog naroda.

2002.- Bosna i Hercegovina postala punopravan član Parlamentarne skupštine Savjeta Europe.

Jake fajde. Prvo gernocidna država ,pa država žrtva .Tako to radi EU.Zasluge i nagrade prije svega.

2002.-Na dvodnevnoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za obnovu Avganistana, u Tokiju, obećana pomoć od 4,5 milijardi dolara.

Ako je i bilo pomoći nju su dobile : Vojska UN 51% , industija maka 49%.

2008.-Irački parlament usvaja zakon kojim se mijenja zastava iz vremena Sadama Huseina.

Kviz pitanje : Ko je nalogodavac?

 

 

Bajka – Petnaest dana proljeća / Dio jedanaesti

Dan deseti

 

Mržnja mržnju rađa.Mržnja mržnje radi. Ne razumijem to.

Znam samo da mržnju treba izbrisati. I sve  Džek trbosjeke,horde zla i manijake sa lica zemlje pomesti, turbo usisivačem i šutnuti kamo pripadaju.

Bol boli rađa.Bol boli radi.Ni to ne razmijem.

Bol treba isušiti.

Mila moja ti najbolje poznaješ moje srce.

Zaš koliko se u njemu ljubavi i dorbote krije.Ili ne krije.

Ali sigurno zbnaš da nisam ubica, ali uzrok svakog kolektivnog i pojedinačnog bola treba uništiti,u korjenu sasjeći.

Taj deseti dan je osvanuo sasvim nakrivo nasađen.Sve je izgledalo čoškasto i blentavo.

Ti si skoro čitav da čutala.Ja također.

Osjećali smo se tjeskobno,mrven ništavno iako nismo,ni ti ni ja ustali na lijevu nogu.

Nad našom plažom,nad našim moram,ispod našeg Sunca,ispog našeg Mjeseca,ispod naših Maglica i zvijezda uvukli su se vjetrovi i kiše.

Ne oni blagi,osvježavajući vjetrovi što ljubav i plodnost nose.Ne one umilne i blagorodne kiše što oči suzama sreće vlaže i oživljavaju uspavano.Bili su to neki drugi razorni i neplodni vjetrovi i kiše,što mnoge rastanke nose.

Trajali su tri dana i tri noći .

Četvrti je bio najava povratka svojim domovima.

Na južnom moru,onom našem moru kažu ima prirodni zakon,jednom mjesečno sve se naglavačke okrene.

Ti si imala mnoštvo onog što čarobnim slovi.

Zalazak sunca u kosi,iskrenost srca,prostranstvo u očima.

Poslije tebe ljubav je bila sva čežnja,sva htjenja moja.

Orijenta lirici kažu;

“Tame nastupa,pa opet svjetlo prodre.

“I zaista ljubavi  na tren,za dan,mjesec, godinu ili dvije,pet,i sedam,čak i dvadeset su stalne izmjene tame i svjetla.Čak i ona dva-tri  trena što se decenijama se poštovanjem  i ljubavlju u duši nose.

Sve suze,tuga,i krici u ovoj bajci su iskljčivo upotrebljene kao stilske figure kojom se iskazuje   imaginarna poetika bola i patosa.Niko,nikad nas nije vidio da plačemo,ni tada, ni bilo kada.

Ni tebe ni mene.

Ni Pjevača i Indexi.Indexi su se služili sličnim figurama u svojim pjesmama.

Ti : „Suze su sasvim suvišne kad srce plače.“

Ja : „Suze su svim suvišne kad duša plače.“

Nisi razumjela zašto ja ne shvatam srce ozbiljno.Ježila si se nježnoću kojom prilazim svemu vezanom za dušu.Nisam te htio plašiti i govoriti da je to pitanje iskustva.Ja ga nisam imao i možda mi ne bi vjerovala.

A opet sve si mi vjerovala čuvarice srca moga.Kako i ne bi.

 

Meki talasi jutra nadolaze

nježno dodiruju obale svijesti

otvarajući sedefaste obale sna

po ko zna koji put treba ustati

ostavljajući za sobom dveri

noćnih putovanja kroz ljubav

koloplet mirisnih snova koji nestaju

u bespuću šarenih iskrica svjetlosti

koje bolne probijaju kroz proreze jave

poput hiljada blještavih maglica

najavljujući ponovno umiranje.

 

Sanjah te sinoć mila moja

Zvala si me u svoju baštu

čuvarice njena

mirisi tvoga tijela su mi šaputali

uđi u baštu mili moj

miriši i beri voće moje.

 

Ja ti odgovaram

Tvoje bašte su snovi

Koje sanjam

Vidim ih

one cvatu

Ne mogu da dišem

um mi mute

 

Želim ih mila moja

ali

Ne ide to tako

Ništa ne brini

Doći će vrijeme

Bašča tvojih.

 

 

Nije došlo

Prohujalo je

Sa olujnim velovima

Nenadanog rastanka

 

 

Oprosti mi mila

Bejah častan i dobar

Sada sanjam neubrane bašte tvoje

Čuvarice srca moga.

 

Sigurno se sigurno pitaš gdje sam sada, kako sam,s kim svoje dane dijelim,šta radim,o čemu pišem,šta slušam,ili možda pjevam.Znam sa ovim o pjevanju sam te malo nasmijao.Dobro je to,jer ću te malo ksnije rastužiti.pjevam .

Možda i ne.

Jedna od osobina  vremena je da nosi zaborav u kome slike postipno blijede,postaju nejasne i nestaju.

Nečega se ne želimo sjećati.

A opet neke slike,one najdraže se opet,opet i opet vraćaju.

Iako nepitan ja ću ti reći:

Ima jedna zemlja da prostiš snena i prkosna od sna Zemlja Božje Milosti.

U njoj jedna Modra rijeka po kojoj zemlja ime dobi.

Na izvoru te rijeke u srce te zemlje imade jedan dvor .Gradom Čednosti on slovi.

U  toj zemlji,kraj izvora te rijeke, u Svetoj palati  privremeno još uvijek živim ja.To je moj usud.

Nikad,ama baš nikad mi nije palo da odem iz njega,da živim negdje drugdje.To se moglo pretpostaviti i one davne hiljadudevesrorinešezdeset i osme i svih godina poslije.Da, mnogo sam putovao,posao i znatiželja su me vodili   putevima.Bijelim i crnim.Crvenim i žutim.Putevima raznih boja.A svaka jednako lijepa i čedna,jer potiču od jedne Svjetlosti.

Da mila u toj raznolikosti postoji savršenstvo koje mi sretnici objeručke prihvatamo.

Ponekad  su me na lutanja vodila prijateljatva i ljubavi.Nekjad bol i tuga.

Zbog ljubavi prema Gradu mnoge sam ljubavi žrtvovao.Svjesno.

Znam žalosno je to!Možda se sebično i uskogrudno,ali nije tako.Ni jednu nisam napustio.Uvijek su sa mnom lutale po Dvorima i Svijetu.

Ali kao što kaže Pjevač kaže: “Šta bi bilo sa Sarajevom da sam ja otšao.“

Prije toga se to isto pitao Meša,Kiko  i svi zaljubljenici u Dvorove čaršiju i mahale.

Niko ne zna šta bi sa Sarajevom bilo bez nas.

Pitao sam Pjevača.

Ovaj je Pitao Kiku.

Kiko je pitao Maka i Mešu.

Mak  je pitao Kamene stećke i djedovsku hižu.

Meša je pitao Nurudina i Mudrace.

Niko pravi odgovor nije znao.Ali ,svi su se slagali ,da je u tom slučaju najbolje ,da ni po koju cijenu, trajno ne napuštamo Grad Čednosti.

I nismo.

Jer vremena nastaše zla;Vremena Nostrodamusa poročanstva

dođoše zla

 

da se zbude

što pisano je i ranije

 

u knjizi staroslavnoj

 

 „Ustani i izmjeri hram Božji i oltar

i  izbroji one što se klanjaju u njemu,

ali  predvorje hrama ne izmjeri,

jer je ono dano paganima

i oni će sveti grad

četrdeset dva mjeseca gaziti.“ *   

                                 

 

Da mila ostadosmo Davor,ja i još neki naši prijatelji Cigani ,kao i mi,po krvi isti.

Osim nama nikom nisu bila bitna:

 

Djeca ta

Blažena u čednosti

Čista srca u snenosti

i gladna hljeba ne i radosti

i bosa starki ne i milosti

i bolna u krvi ne u ljubavi

i žedna vode ne i molitve

a čedna u svjetlosti

nježna u krhkosti

prelijepa u snovima

i snena u smrti

ubijana što su

dok ležeć

uporno sanjala:

Sveti Grad Čednosti

Dvor svoj divni mili

Zemlju Božje Milosti

Bosnu svoju

Love ana Peace

modrozelenih polja

zlatnih ljiljana i

djevičanskih ljubica

i

Pjevača kako pjeva

Sa horom Romkinja

Prelijepih anđela:

„ Konji i Ovce umorno stoje

Po jaucima granate broje

Jerbo more ih smrtu žeđu i gladu

Djeca smurt umjesto kokoši kradu

Sve što konji i ovce od života imadu

Gitara nek plače violina svira

Oj lele

Oj lele

Oj lele

Čini se aki

To nije ciganska noć

Njiihhaa-Beee

Njiihhaa-Beee.“

i      murtvi

u Boga Jedinog

ne gubeć nadu

Bleju nebu.Nada  da će možda proć

O krvavo preduga   +  zverinja noć.

 

Život predivni

život žalosniji

život černobiljniji

Život hirošimniji

život hanojnii

život bagdadniji

život nagasakiji.

 

Život je kratka ”’

kak’ bi rekla filozofi

op-op-op

Opet

opet

i – opet

bez prestanka

teroro mnogih od srbalja

-grmalja

fiijjuu grrrum Njihhaaa

fijjuu grruuhhaaa Beee

Jupi du

Jupi du

Jupi du

kako vivo pakleno

Stupidu

Stupidu

Stupidu

kako bijedno žalosno.

 

Sve

baš sve

pa i ova mora

mora proć’

pa to je samo izrod ljudi

duža noć.

Pjevajte svi

I vi vjerni cigani  naši jerbo

Sad  Blaženi redom lete u nebo.

 

Pa poneki naivni Davor

pa poneki dobri Đorđe

pa poneki šeret Fadil

Pa poneki smiješni Hakala

Pa poneki vjernik Levi.

 

Čudna  Ana

Još čudnije Anđele

Hana  i Sonja

Fali tu nevinost još neka

I bez broja anđela

 

Nebom poslani

Životom odabrani

Ne želeći

Ne hoteći

 

Grudima ugrabiše-

noževe.

 

Glavama pokupiše-

metke.

 

Vratovima dozvaše-

Sjekire.

 

Pokretom nazvaše

mine.

 

Aj – lele aj-lele

Ajlele-ajlele

 

Ajle-le Ajle-le

Bolji – bolji

 

Bože Dragi

Bože Jedini

pomozi

kako to samo silno

booljljii. ”

 

Da mila moja ,jako je boljelo.

 

 

Kraj prvo dijela Dana desetog

Dogodilo se na današnji dan 20. Januar / Siječanja

 

Danas je pesrijeda  20.Januar / Siječanj 2016. ,druga puna dekada ove godine.Dakle ,do kraja ovogodišnjeg stađuna,ako Mili Bog da,ostalo je je još samo  345  ,nadamo se, mirnih i lijepih dana prepuni ljubavi.

Da zavirimo da li je toga bilo u prethodnim vremenima:

1265.- Prvi put je sazvan engleski parlament. Donji dom činila su dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo. Prvi put sazvan engleski parlament. Donji dom činila dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo. Dakle arostrokacija,nije bitno niža ili viša.To je isto,skoro.

1552.- Umrla je Katharina von Bora, njemačka reformatorica i žena Martina Luthera.

Nije Kinga već luteransca.Da znate samo koliko su đirgali i zarezivali.Uostalom ni danaske Vatikan nema ništa bolji tretman prema ženama.One im ne trebaju.Posebice u eri epruveta.

1612.- U duševnom rastrojstvu umro Rudolf II, rimsko-nemački car od 1576. Njegova nesposobnost da izmiri romokatolike i protestante umnogome doprinela tridesetogodišnjim verskim ratovima u Evropi.

Kako neće milioni poklannih se okomilo tažeći njegovu dušu.Tako je suđeno svakom silniku. Oni i ne znaju da su ili fukare ili luđaci.

1667.- Završen je trinaestogodišnji rat Rusije i Poljske, koji je izbio kada su pobunjeni ukrajinski Kozaci priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u selu Andrusovu kod Smolenska, Poljska je bila primorana da Rusiji ustupi Kijev, Smolensk i dio Ukrajine na lijevoj obali Dnjepra.

Vidi ti to.Kako su lijepo smislili.Poljaci će Rusima dati dio Ukrajine.Svaka čast na časnom poklonu.

1775.- Rođen je francuski fizičar i matematičar André-Marie Ampère.

Ljudi i ne znaju da se svaki dan susreću sa mesje Amperom.

1841.- Završen je Prvi opijumski rat Velike Britanije i Kine. Mirom u Nankingu poražena Kina je bila primorana da Britancima plati ratnu odštetu i da im prepusti Hong Kong.

I pride 50% uroda maka.Opijumski ratovi nikad nisu prestali.Samo se sada drugačije zovu.U svakoj regiji ih drugačije krste.Trenutno je hit Nr. One  onaj talibanski,oliti hanefijske braće ove  takozvane islamskog sekte BiH.

1876.- Na Cetinju održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore.

Ne znamo zašto,ali mi se grohotom nasmijali kada smo vou zabilješku pročitali.Ako vi skontate javite nam,da se zajedno smijemo tri dana.

1887.- SAD i Havaji sklopili ugovor po kom su Amerikanci dobili pravo da Perl Harbur koriste kao pomorsku bazu.

I nemojte nam sada vi govoriti o koincidenciji i slučajnostima,još manje o apsurdu.Da ne bi ovog ugovora SAD nikad ne bi ušle u II veliki rat.Najvjerovatnije bi se priključili osovini. „Pobjednički“ mentalitet

1898.- Rođena je američka glumica Irene Dunne.

Nemojte da vas zavara ova štura rečenica i anonimnost imena.Bila je velika i korektna diva i dama američkog filma i života.Slatkica sa mnogo opravdanih feminističkih poriva

Posvetimo joj malo više  vremena i prostora.Možda.Neki će je prepoznati..

1917.- Rođen je američki glumac Eric Campbell.

On zaslužuje svoju šturu rečenicu,manje više.

1921.- Novi Parlament u Ankari donio je odluku da se država zove Turska. Osnivač moderne Turske je Mustafa Kemal “Atatürk” (“otac Turaka”), koji provodi velike reforme, uvodi latinicu umjesto dotadašnjeg arapskog pisma, te promjenama mijenja lik države u jednu modernu zemlju.

Niko ne priča o genocidnim promjenana i milionima ubijenih i nestalih Jermena i Kurda.A i nekih drugih , koji babi Turaka nisu šmekali.Tako vam sve babe i njihova djeca rade.Neki usitno,a veliki ukrupno.

1936.-  Umro Džordž V, britanski kralj od 1911. Tokom njegove vladavine Britanija stekla neke nemačke kolonije i mandat nad nekim turskim posedima. Nasledio ga Edvard VIII koji je iste godine abdicirao. Kći EMOC 2 oliti Elizabeta II ga naslijedila.I još toliči.Što bi reko naš narod:Drvo na drvo.

1941.- Održana je zloglasna Wannsee konferencija u Berlinu, na kojoj su progon i uništenje Jevreja označeni kao konačno rješenje jevrejskog pitanja, te je time dat signal za masovna strijeljanja i otvaranje logora smrti na područjima pod kontrolom njemačke vojske i Trećeg rajha.

Nažalost ,tragedija i genocid nad Jevrejima i Giganima je bila okosnica stvaranje nove, genocidne fašističke cionističke tvorevine.

1945.- Frenklin Delano Ruzvelt inaugurisan je četvrti put za predsednika SAD-a, jedini u istoriji SAD koji je četiri puta biran za predsjednika.

Ameri vole obarati rekorde.Zato su čovjeka na umoru četvrti put birali za predsjednika.

1961.- Džon Kenedi u 43. godini inaugurisan za predsednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.

1968.- Umro je američki pisac John Steinbeck, dobitnik Nobelove nagrade 1962. godine.

Ponekad i Nobelova komisija profuli i odabere pravog čovjeka za nagradu.Jest da su štajnbeka i miševi igrali glavne uloge.Nije bitno,bili su pametniji od mnogih ljudi i svih ostalih „malih“ miševa i uvlakača zajedno.

1973.-U Konakriju ubijen Amilkar Kabral, jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva.

1973.- U Madridu je ubijen španski premijer Louis Carrero Blanco.

Kuloari kažu da CIA nema veze sa ovim slučaju.Recept je njihov.Znači neki sekurite ili slično.Ipak ja bih provjerio u  CIA,oni sigurno nešto znaju.

1981.- Ronald Regan je u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsjednik u istoriji SAD.

1981.- Posle 444 dana u zarobljeništvu iz ambasade SAD u Teheranu oslobođena 52 američka taoca.

Vjerujte nam na riječ ovo nema nikakve veze sa glumcem iz prethodnog pasusa.

Glumci ko glumci.Većina ne zna kad je dosta ,na vrijeme se povuči i ostati gledaocima u sjećanju po dobrom izgledu i glumi.

1984.- Umro je američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovjek koji je preplivao 100 metara za manje od jedne minute, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dvije 1928.

Koga briga za medalje poklonika mnogobožačke vatre.Dž.Vajsmiler  je prvi izgovorio riječi – reotriku muškaraca svih epoha: Ja Tarzan ti Đejn. Muškarci ko muškarci. Današnje žene sve višeliče na neku koja izgovara: Ja Džejn ti mulac trokrilni ormaru jedan.

1987.- U Libanu kidnapovan Teri Vajt, specijalni izaslanik Kenterberijskog nadbiskupa. U zatočeništvu proveo skoro pet godina.

Nemojte vi nama samo crkveni  izaslanik , nego doodajte i cionistiučki doušnik i šijun.

1990.- Sovjetske trupe su upale u azerbejdžanski glavni grad Baku, ostavljajući iza sebe na desetine ranjenih i mrtvih. Događaj je poznat pod imenom  “Crni januar” u Azerbejdžanu.

Dan dva prije to učiniše i Čečeniji u Groznom.Ono desetine zaboravite.Radi se o tisućama i u Groznom i u Bakuu.

1990.-Održan je četrnaesti vanredni kongres SKJ, održan u Beogradu, bio je ujedno i posljedni kongres te partije.

Nečasni ljudi se tada busali: Posao je dobro obavljen.Ubili smo majku.

1993.- Umrla je američka glumica holandskog porijekla Odri Hepbern, dobitnica Oskara za film “Praznik u Rimu”, ambasador dobre volje UNICEF-a (“Doručak kod Tifanija”, “Moja draga lejdi”, “Sabrina”, “Rat i mir”, “Ljubav popodne”).

Još jedna slatkica kinematografije.

1996.- Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO Jaser Arafat postao je prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda, sa 88,1 odsto glasova.

1999.- Viši sud u Vermontu donosi presudu, koja ujedno znači da homoseksualni parovi imaju ista prava kao i heteroseksualni vjenčani parovi.

Od pet članova suda dvojica su bili jedan homoseksualac,jedan transeksualac i dvojica haduma i jedan nezainteresovani.To vam dođe ko nekji američki prosjek.

2000.- U Ankari se prvi put od 1962. sastali ministri inostranih poslova Grčke i Turske.

Nikakvih pomaka.Grčka oportuno slijedi stav Vatikana,Pape Ivana Pavla II  i Benedikta XVI. Zapret Turskoj za EU.

2001.- Filipinski predsjednik Đozef Estrada povukao se sa vlasti pod pritiskom demonstranata i vojske, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

Skoro ni jedan predsjednik ili član predsjedništva nije imun na koruipciju ili pljačku.Samo im se rijetko sudi jer bi to otvorilo pandorinu kutiju.

2003.- Bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović dobrovoljno se predao Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu tokom 1999. godine.

2005.- Vrhovni sud Ukrajine potvrdio je pobjedu Viktora Juščenka na ponovljenim predsjedničkim izborima.

Dobar na jeziku loš na djelu.Raskrinkavao korupciju,ali ništa nije poduzeo.Znate li zbog čega? Predsjednik je predjesnik,premijer je premijer,a treći između troglavatih je troglavati hajvan.

2008.- U drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji, lider DS Boris Tadić ponovo je izabran za šefa države.

Ništa novo u vazduhu.Nacionalistički fašizam se ubetonirao.

2009.- Barack Obama je položio zakletvu na mjesto 44. predsjednika SAD-a. Na toj poziciji naslijedio je Georga W. Busha, a ujedno postao i prvi tamnoputi američki predsjednik.

Nama ljepše  i prirodnije kad se kaže   afroamerikanac.I mi postanemo tamnoputi poput Obame, kada odemo na ljetovanje.Ako nađemo kintu za odlazak na mora.Ako ne dobar nam je svaki potoćić  i eto nas, 6/7  dunaluka obojenih svim  putima.Puten neki svijet.

Dogodilo se na današnji dan 19. Januar / Siječanj

Danas je srijeda 19.Januar / Siječanj  2016. Sutra će biti dvadeseti,i tako dalje.

I onda nam ostalo samo 346 dana. Kokuzno, a baš su vremena baksuzna. Ne za Dinu. On još uviek kraducka i pravi se umjetnikom. A cicija , škoti mu nisu ravni. Ptajte ostale Merlinovce.

Dani ,mjeseci i godine se kolutaju ko filmska vrpca.Mi čekamo ono sutra u kome će se  dogoditi  nešto bittno za nas..I tako čekajući i ne osjetimo a život proleti poput komete.Usporite malo,mili naši.

I ovo o čemu ćemu pričati je proletil0 kao tren.Ostale su samo zabilješke o tome.Hroničari odlučuju koliko će riječi i na koji način će o njima pisati.

1419.- U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske ,grad Ruan predao se engleskom kralju Henriju V, koji je time okončao osvajanje Normandije.

1736.- Rođen škotski inženjer i fizičar Džejms Vat. Svojim pronalascima razvio i usavršio konstrukciju parne mašine koja je postala glavni pokretač industrijske revolucije u drugoj polovini XVIII i prvoj polovini XIX veka.

Da nije bilo njega ,garant ne bi znali kako da odredimo koju sijalicu da kupimo.Morali bi se služiti nogama i rukama da prodavcima objasnimo potrebe.Nama najbolje paše od 150 vati ili tri puta po pedeset.Dva puta po 75 je malo falično i nije paran broj;mislimo pjedinačno.

1747.- Rođen je njemački astronom Johan Elert Bode, koji je pomoću niza brojeva vrlo približno ustanovio srednju udaljenost prvih sedam planeta od Sunca. Bio je direktor Berlinske opservatorije i pokrenuo je 1774. godine “Berlinski astronomski godišnjak”, koji je izlazio do 1957.

1785.- U Novom Sadu umro Zaharija Stefanović Orfelin, pesnik, istoričar, naučnik, bogoslov, izdavač, kartograf, kaligraf prevodilac, leksikograf i farmaceut. Rođen u Vukovaru 1726. i bio jedan od najprosvećenijih Srba XVIII veka.

Lako je njemu bilo biti najprosvećeniji.Srbi tada nisu znali za slova,samo za gusle.Tek dvije godine poslije ,1787. se rodio Vuk koji će sliku poboljšati za 1%.

1798.- Rođen je francuski filozof i matematičar Ogist Kont, jedan od osnivača filozofije pozitivizma i nauke o društvu – sociologije. Želio je da reformiše nauku, filozofiju i religiju tako da odgovaraju “pozitivnom stadijumu” razvoja društva, jer je smatrao da su “teološki” i “metafizički” stadijum “istorijski zastarjeli”. Djela: “Kurs pozitivne filozofije”, “Rasprava o 1809.- Rođen američki pisac Edgar Alan Po. Za života gotovo nepoznat, postao jedan od najuticajnijih pesnika kada su vrednost njegovog dela otkrili francuski pesnici Bodler, Malarme i Valeri. Njegove kratke pripovetke smatraju se pretečom detektivskog romana cjelini pozitivizma”, “Sistem pozitivne politike”, “Pozitivistički katehizam”.

1853.- 1419. U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske grad Ruan predao se engleskom kralju Henriju V, koji je time okončao osvajanje Normandije.

1736. Rođen škotski inženjer i fizičar Džejms Vat. Svojim pronalascima razvio i usavršio konstrukciju parne mašine koja je postala glavni pokretač industrijske revolucije u drugoj polovini XVIII i prvoj polovini XIX veka.

1785. U Novom Sadu umro Zaharija Stefanović Orfelin, pesnik, istoričar, naučnik, bogoslov, izdavač, kartograf, kaligraf prevodilac, leksikograf i farmaceut. Rođen u Vukovaru 1726. i bio jedan od najprosvećenijih Srba XVIII veka.

1809. Rođen američki pisac Edgar Alan Po. Za života gotovo nepoznat, postao jedan od najuticajnijih pesnika kada su vrednost njegovog dela otkrili francuski pesnici Bodler, Malarme i Valeri. Njegove kratke pripovetke smatraju se pretečom detektivskog romana.
1839.- Rođen je francuski slikar Pol Sezan, čije je izrazito revolucionarno shvatanje umjetnosti preobrazilo slikarstvo, ali i podstaklo ogorčen otpor konzervativaca. U mladosti je bio pod uticajem baroka, romantizma i impresionizma, ali je uspio da pronađe sopstveni put kad se povukao u rodni grad Eks-an-Provans. Nastojao je da prirodu ne analizira i reprodukuje, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom osjeća, čime je silno uticao na generacije slikara, posebno na sljedbenike fovizma, kubizma i apstraktnog slikarstva. Uradio je više stotina slika, uključujući remek-djela poput “Kuće obješenog”, “Plave vaze”, “Kartaša”, “Autoportreta”, “Zaliva pred Estakom”, “Planine Sent-Viktoar”, “Kupačice”.

1853.- U Rimu prvi put izvedena Verdijeva opera “Trubadur”.

1878.- Srpska vojska u srpsko-turskom ratu osvojila Vranje.

1899.- Velika Britanija i Egipat uspostavili zajedničku kontrolu nad Sudanom.

1902.- U Petrogradu rođen vizantolog Georgije Ostrogorski. Dugogodišnji profesor vizantijske istorije na Beogradskom univerzitetu i osnivač Vizantološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, jedno je od najvećih imena vizantologije u XX veku. U mnogobrojnim delima proučavao sve vidove života Vizantije, a njegova “Istorija Vizantije” prevedena na više svetskih jezika.

1916.- Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele da stižu prve jedinice srpske vojske posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Do aprila na Krf prebačeno oko 140.000 vojnika.

1918.- Boljševici u Petrogradu raspustili Ustavotvornu skupštinu Rusije.

1919.- Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca u Srbiji i Crnoj Gori zamenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u drugim delovima novostvorene države već bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva zadržala Julijanski kalendar.

1938.- Umro Branislav Nušić, srpski i jugoslovenski komediograf, član Srpske kraljevske akademije. Uzori mu bili Gogolj i raniji srpski komediografi Sterija i Trifković. Njegove komedije i danas su na pozorišnim repertoarima.

1938.- Vazduhoplovstvo generala Fransiska Franka bombardovalo, u Španskom građanskom ratu, Barselonu i Valensiju. Poginulo najmanje 700 ljudi.

1943.- Rođena je američka pjevačica Dženis Džoplin, najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Umrla je u oktobru 1970. zbog prekomjernog konzumiranja narkotika.

1945.- Sovjetska Crvena armija u prodoru ka Berlinu   zauzela poljski grad Krakov.

1966.- Indira Gandi izabrana za šefa Vlade Indije, osam dana posle iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija. Siiki-ekstremisti, pripadnici njenog ličnog obezbeđenja, ubili je 31. novembra 1984. ispred rezidencije u Nju Delhiju.

1970.- U Sarajevu je umro Hamza Humo, bosanskohercegovački književnik. Humo se rodio 30. decembra 1895. godine u Mostaru gdje je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju. 1914. godine interniran je u Mađarsku (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja rata je služio kao pisar i tumač u bolnici u Beču. Nakon rata vraća se u Mostar i maturira, a potom odlazi na studij historije umjetnosti u Zagreb, potom u Beč i konačno u Beograd. Od 1923. godine uređuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je časopisa Gajret, a potom sve do rata novinar je Politike. Drugi svjetski rat provodi u Cimu kod Mostara. Od 1945. godine uređuje list Novo doba, potom je urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetničke galerije. Po motivima njegovog romana Adem Čabrić snimljena je televizijska serija pod nazivom Kože. Djela: Nutarnji život, pjesme; Grad rima i ritmova, pjesme; Strasti, pripovijetke;  Sa ploča istočnih, pjesme; Grozdanin kikot, poetski roman; Pod žrvnjem vremena, pripovijetke; Slučaj Raba slikara, novele; Ljubav na periferiji, pripovijetke…

1974.- Iz Kine pod optužbom za špijunažu je pet sovjetskih građana, uključujući jednog diplomatu i dva člana osoblja ambasade SSSR u Pekingu, što je bio još jedan znak ozbiljnog zahlađenja sovjetsko-kineskih odnosa.

1975.- Britanske vlasti i Irska republikanska armija saopštili da su održani prvi direktni pregovori, pet godina od početka sukoba u Sjevernoj Irskoj.

Ta nemojte nam kas'ti.Englezi i Irci se kerape vijekovima,a hroničati bilježe zadnjih pet godine.

1983.- Umro srpski lekar i naučnik Aleksandar Kostić, autor prvih jugoslovenskih udžbenika “Osnove histologije” i “Osnove embriologije” i “Medicinskog rečnika”, prevedenog na više stranih jezika.

1093.-U Boliviji uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, zloglasni nacistički šef Liona u Francuskoj pod nemačkom okupacijom u Drugom svetskom ratu.

1989.- SSSR saopštio da će jednostrano povući iz Evrope deo nuklearnih raketa kratkog dometa.

1991.- SAD i Iran potpisuju su sporazum kojim se otvara mogućnost oslobađanja 52 Amerikanca, koji su više od 14 mjeseci bili taoci.

1991.- Od eksplozije iračkih raketa tipa “skad” u izraelskom gradu Tel Aviv ranjeno je najmanje 17 ljudi.

U Izrailju ,primjetili smo,rijetko ka ima mrtvih u napadima takve vrste..Samo ranjeni.Šta se može.Ljudi dvadest vijekova plus šest,nose kriptonit kao amajlije.

1993.- Prve američke jedinice napustile Somaliju posle neuspele intervencije SAD u toj afričkoj zemlji.

1995.- Ruske trupe zauzele predsedničku palatu u Groznom, glavnom gradu Čečenije.

1998.- Potpisivanjem sporazuma u Tegusigalpi Honduras i El Salvador formalno su okončali pogranični spor zbog kojeg su svojevremeno i ratovali.

2000.-  U egzilu u Tunisu umro bivši italijanski premijer Betino Kraksi, koji je napustio Italiju 1994. pošto je optužen za korupciju.

2000.- Njemački list “Frankfurter rundšau” razgolitio lje aži NATO-a i njegovog komandanta u Evropi generala Veslija Klarka poslije bombardovanja putničkog voza na mostu preko Južne Morave u Grdeličkoj klisuri u aprilu 1999, kad je ubijeno najmanje 55 civila. Poslije tog zločina usred dana i pri vedrom vremenu Klark je na osnovu video-snimka ubjeđivao novinare da pilot nikako nije mogao da izbjegne voz koji se “iznenada pojavio”. Njemački list je angažovao eksperte koji su nepobitno dokazali da je “Klarkov snimak” ubrzan 4,7 puta i da je pilot prvog aviona, koji je pogodio voz, imao najmanje 40 sekundi da obavijesti pilota druge letjelice da je na mostu voz. Prema Klarkovoj verziji, riječ je bilo o samo jednom avionu, koji je ispalio dva projektila, a pilot je morao da reaguje za manje od sekunde-

Sada znate kako laži i mrtvi bole.Možete li zamisliti šta ste radili u Bosni.

2001.- SAD ukinule ekonomske sankcije protiv Jugoslavije, čime su se stekli uslovi za obnavljanje ekonomskih veza dve zemlje, što je bila jedna od poslednjih naredbi tadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona

2002.- Umro Marti Mietunen, koji je, kao član Partije centra, od 50-ih do kasnih 70-ih bio član nekoliko vlada u Finskoj, a potom i premijer u više mandata.

2003.. Umrla je Fransoaz Žiru, poznata novinarka, koja je pisala o politici, seksu i feminizmu. Bila je glavni i odgovorni urednik ženskog magazina “El”, a potom i suosnivač vodećeg nedjeljnika “L'Ekspres” – 1953. godine. Žiru je bila prvi francuski ministar za ženska pitanja.

2004.- Vrhovni sud Hrvatske ukinuo je presudu Zorani Banić, kojom je zbog ratnog zločina nad civilima u Škabrnji osuđena na 13 godina zatvora, i predmet vratio zadarskom Županijskom sudu na ponovno suđenje.

2006.-Umro je veteran soula Vilson Piket, poznat po pjesmama “Mustang Sallhy”, “In the Midnight Hour” i “Fanky Broadway”.

2007.-Tursko- armenski pisac i novinar Hrant Dink ubijen je ispred zgrade novina za koje je radio u Istanbulu.

2009.-Rusija i Ukrajina potpisale su sporazum kojim se obnavlja isporuka plina Ukrajini čime se okončava dvosedmična kriza nedostatka plina Europi u vrijeme niskih temperatura.

2009.-Istaknuti ruski odvjetnik za ljudska prava, Stanislav Markelov i Anastasia Baburova, novinarka Nove Gazete, koja je radila na istraživanju neonacističkih skupina u Rusiji, ubijeni su u Moskvi.

Aferim Putine.Ne nađe ubojice.

Bajka – Petnaest dana proljeća / Deseti dio – nastavak

Deveti dan / II dio

 

Sada sam nogama metar i dva kvarta do zelenila pri ivičnjaku.Moram skočiti ,jer osjećam da će  glas izmiliti  i utopiti  se u muzici.

Skačem i dobro je.Ništa me ne boli.Osim duše.Srce samo jeca.

Riječi krenu i vidim ženu u bijeloj svili sa velovima i plavom ružom umjesto srca.Ja sam na koljenima ispred te bjeline sa plavim srcem.Moja košulja krvari.Srce ispušta crvenu boju.

Ljepota ja naslonjena na zid koji pravi sjenku.Znam da je ljepota ,jer sam navikao da samo ljepote ulaze u moj život.

Svaka Žena je ljepota. Ja ovoj ne razabirem lik. Vrlo je mračno.

Tamu, očekivano, osvjetljava  glas.

 

Ne ljuti se zbog riječi što ih nekad kažem

Nakon teške noći umorna i snena

Ne čudi se zbog suza kad u tami plačem

Ili kad te ljubim

…Ja sam žena

 

Ne budi me zbog jutra, draže su mi noći

Šapat ili dodir, luda igra sjena

Ne trudi se da shvatiš, nikad nećeš moći

Čudna je to igra

…Ja sam žena

 

Ja sam žena

Žena što voli

Žena od suza

Strasti i boli

Skršena ruža

Ja sam žena

Žena od tuge

Žena u tuzi

Žena od duge

Bolom u suzi

 

Ne traži da ti pričam baš sve moje snove

Možda čuješ laži kad izlaza nema

Ne žuri se da saznaš što je bilo jučer

Ne pitaj me ništa

…Ja sam žena

 

Ja sam samo žena

Što je drugi ljubi.

Samo nježna sjena

Srce  za njim gubi

 

Čuh te riječi ,žene krik, na Lapadu ,jedne avgustovske noći,sad već davne osamdesete godine.

Dok su se zvuci gitare mješali sa blagim smješkom zvjezdica, koje su žurno zamirale u iznenadnoj oluji,osjetih tebe mila.

Bijaše to tvoj glas i tvoj lik ,uronjen u čežnju drugog prastarog grada i drugih prastarih,bijelih  sunca zidina.

Ja te prepoznah.

Ti si se pravila da nisi ti. Tako ti lakše bješe. Manje si varala.

Osjetila si da sam stavio prsten na ruku neke druge žene.Srce te boljelo,ali praštala si.Doletjela si da se oprostimo.Ništa više.

I sam bio zatečen tin činom i boljelo me.

Nije me umorilo čekanje.

Umorila me samoća i traganje.

Drugi  su slavili moj udes.

Ja sam se išuljao da  sobe,  da poslijednji put , još čedan od ljubavi tvoje, pogledam u maglice i vidim šta mi govore.

Šutjele su i skretale pogled u stranu.

Nije to ništa dobro.Možda mi nisu praštale izdaju.Tebe ,mila moja.

Ili  šumile rekvijum našoj ljubavi.To je već nemoguće.Ja je  nikome ne dam. Zakopao sam je u jednom dašaku duše.Niko je neće naći.

Zvjezdice su mi žmirkale da se varam.Sve ih je ganula tuga plave ruže i  krvavog otiska na košulji.

Kao vjenčani dar poslale su mi tvoju bjelinu , gitaru i tugu znanu.

-Zdravo mili moj.Tujine.

-Zdravo mila moja.Tujinko.

To su prve naše riječi te sanjane noći.

Šćućurila si se u mom zagrljaju.Tijelo ti je drhtuljilo.Naslutih oblike žene.Čvrste,uzbibane i gladne. Iznenadna hladnoća pred buru,probijala je velove tvoje bijele haljine i  sanja.

Ona druga hladnoća bila je gora.Nje se za života nećemo moći riješiti.Nikad nećemo moći biti zajedno.

Znala si da nas Mali Princ napušta.Možda zauvek.

Nekako si manje žalovala mene i tebe.

Šta će ovaj svijet bez njega.

Ko će bol dunjaluka nositi i male grlice tješiti.

Vrijeme se  pokrenulo  i okrenulo.

Mirisalo je kao i pretposlidnjeg dana naših proljetnih dana tog ljeta.

Da li ga sjećaš ljubavi moja?

Susret je započeo vjetrom, kiša je počinjala, pa stala. Dvoumila se,kao da joj vrijeme nije.

„Veju veju pahulje snijeg po staklu šara.“ – zimsko tužno dijete ja.

„Jagode i malina u polju, eto slatkog dara.“ – proljetno nestašno dijete ti.

Te riječi i nisu bile tako čudne, bili smo okruženi snovima.

Pomišljaš li da nikad se nismo susreli u zatvorenom.

Bojali smo se. Zatvoriće nas i neće nam dati izaći. A mi smo djeca koja samo žele da se igraju i jure.

Dakle,počela je noć koju na jugu zovu noć coprnica, a ovdje noć beštija ili jednostavno noć vještica. U zraku je lebdjelo nešto moćno i svježe. Noćna tama je nosila nešto teško i upitno. Postaje tmurna, skoro jeziva. Nagomilani crni oblaci se ne kraću. Mi znamo ,mi prepoznajemo tu noć.Mi smo dosanjali tu noć.

Kiša prestaje padati. Mi nismo na plaži.Mi smo na kamenim pločama par metara od mora. Tidesetak metara od hotela Neptun.

Lijepo ime. Gospodar mora i hladne turističke sobe za mladence.

Zanamo nije udobno ni sobama ni na hladnom betonu, a fantazija juriša. Moramo pronaći rješenje. Ponašli smo ga. Djeca još uvek stanuju u nama.

Nešto  dalje ima pjeska. Kopakabana.

Miriše na Rio i sambu i mnogo kreolske ljubavi.

I Dubrovnik, mnogo plavetne bjeline.

Ovaj put sam se sjetio primaći onaj jedan suncobran od hiljadu.Savjet djeteta malog ,zlata vrijedi.

Mi smo znali šta slijedi.

Grmljavina iz daleka,s kraja nevidljive daljine najavi:

„A sada spektakl!“

Ipak, ovo je samo ugrijavanje.

Spektakl je čekao fanfare da bi umogao da počne.

Ti si uzela gitaru i zvuk katedralskog tornja se prosuo niz talase, da bi se nama vratili.

Potmuli zvukovi su se približavali. Nejasne titrave sjene manje tamnog crnila previrala su sa najdaljeg horizonta.

Glebova nigdje ni, negdje odoše, sakriše se, izgubiše. Iako ih ni :krikovi, vriskovi ko da ih neko žive čupa dolaze. More krikovima bjesni. Vri škripa huka i buka. Bijes se stapa u zvukove koje um prazne.

Misli nema. Mrak se može sijeći gust, tvrd.leden.U njemu nešto upitno lebdi.

Nama je sve to poznato, a i nemamo se vremena plašiti. Zzanmo da ovo nije neka igra kojoj je cilj da se sve pretvari u karneval valera, huke i boja.

Ne ovo je perpetum mobile, zvaršetak kruga započetog prije, na ovaj dan prije dvanaest godina.

Odjednom,skoro u isti mah plažom se probi svjetlost stotina vatri. Neke veće,neke manje napraviše od pješćane plaže odsjaj nasuprot nebeskog crnila. Sada se u morskom odrazu stvarala staza popločana plamenim pramenovima.

Ni ovu veče nam nije jasno kako je po onom vjetru i kiši moglo zasjati hiljadu vatri skoro u jednom trenu. U čudu skoro i nismo shvatili da više nismo sami na plaži. Stotine, moda hiljadu-dvije parova, i starih i mladih je izmješano, sve dvoje po dvoje.

Sjede zagrljeno i tiho gledaj u tmurno nebo čiju dubinu niko ne nazire. Blažen,upitno glupav  osmijeh, se svakim promjenom vjetra i plamenih jezičaka pretvarao u demonski cerek.

Ti i ja se ne plašimo onog što vidimo; ni noževa, ni sjekira ni gomile zajedništva što razoružava. Ne bojimo ni prizora što slijede. Znamo da ono neobično, čarobno mora da se ponovi.

Niko ne obraća pažnju na nas.Mi ne obraćamo pažnju na ikoga.Niko ne obrača pažnju na bilo koga ili bilo što.

Oni gledaju u more, u nebo, u prazninu pozorno, bez daha i zvuka. Iščekuju.

Gledamo i mi.Iščekujemo.

Sve se stapa u muk, tišina, tajac.

Onda je sve prestalo. Noć je postala svijetlija . Oblaci su se naglo dizali. Maglice nas nisu dale. Ovo je ipak naša noć. Moja i tvoja.

Drugima mjesto nije ovdje.Oluja je skrenula ka Stradunu i malo lijevo prema Pilama.

Masa je razočarana, moraju trčati da bi uhvatila koprnice.Valjda su shvatili da im noćas , na ovom pjesku mjesto ni.

Odoše ,ostadosmo sami. Crna koprena se ponovo navlači. Munjevito.

I tada…

Prasak,ne prasak .To je rika saturn rakete, što šatl iznosi van granica zemlje, izvan misli ,u susret zvijezdicama. Mnogo je reskiji prirodniji.

I odmah potom bljesak munje. Bljesak, prasak, bljesak. Bljesak prasak. Kao ubrzani rafali topova prošlosti, sa bijele tvrđeve što uzdiže se nad Lovrijencom vijekovima,gruvaju.

To nam nebo poklanja vatromet boja, zvukova i mirisa koje samo Univerzum može stvoriti.

Munje lete ka pučini jedna za drugom. One usamljene su sporije za mikrosekundu od onih što se javljaju u paru. Svaki prestanak pojedinog bljeska u pozadini otkriva veličanstvenu ljepotu neke maglice.

More se zapalilo.Nebo je pozelenilo.

Munja – maglica. Kad munja zaroni u pučinu, eksplozije svjetlosti ,kao spiralne igle spojene ušicama nalik spljoštenim galaksija, vijugaju u potrazi za družicom. U ružičastim, zelenim, u ljubičastim, žutim, u plavim, crvenim , u obodima svih boja i valera neba ka moru, od pučine ka nama do plaže, od plaže do neba plovi munja za munjom. Krik za krikom.

Mi se stišćemo. Grudi nam titraju. Tvoje igraju i bibaju. Bibaju i bujaju. Ja ih milujem i ljubim. Ruke više nisu ruka u ruci. Ruke su hobotnice što uzavrele plodove kradu.

Usne su jecaj što u slast rone ,gube se i vraćaju poput vala. Veliki, veliki i još veći , pa maleni. da se predahne pred nalet orkana.

Pored nas bjela vjenčanica samuje traži druga. Da ,evo ga . Satenska traka prva stiže, volani bijeli sa krvavom mrljom se pridružuju. Da tu su i radosne plave čakšire od samta, jednog smotanog,plišanog Malog Princa.

Kako vrijeme odmiče munje se sve više uparuju: jedna sa drugom ,jedna sa dvije ,jedna sa tri.Blještave izvedbe vrckajućih likova na nebu,nalik tvome,mome,nalik na svakog od onih sretnika sa neke druge plaže.

Nekad sušto srca,nekad duše čini se da munje oslikavaju. Dvije sa tri, tri sa dvije i još dvije, tri sa četiri, dvije i pet, kombinacija mnogo. Sedam munja kao da je optimalan formulističan broj.

U toj raspomamljenoj fešti boja i krikova sa početka nevidjela ,skrivena tvrđava se odjednom pojavljuje kao avet ukletnog holandeza. Na zidinama titraju, plešu, dvije ružičaste uzdhtale sablasti.

Tvđava se sve više nadvija nad mene kao ogromni Aladinov đin, kao đinovski gonič robova il’ i kao sablasni čuvar plaže, sa punim radnim odnosom na određeno vrijeme: do kraja noći.

Ta tvrđava si  ti mila moja. A ja tek  slabašno dijete,rob, koje je treba tvrđavu  osvojiti. No šta se može to se i mora.No, šta zna dijete šta je nemoguće. Još uvijek nije naučilo zakone ljudi i njemu je sve moguće.

Kako se munje uparuju to se i usložnjavaju, i one i njihov ples. I naš ples, ljubavi moja.

Ples kovitla oblake, oblaci uzvraćaju novim munjama.Oblaci ne mogu da nadvladaju munje, munje ne mogu da pobjegnu oblacima. Mi se tražimo i nalazimo.

Ružičaste aveti vrište.

Jedna je munja nalik na granu sa grančicama. Više grana, mnogo više grančica ,stabla u vrtu. Sedam grana, šumarak. ja i ti smo šumarak u kojem krijemo jecaje i uzdahe.

Bljeskovi neprekidni niz bljeskova i boja, mahnitanje oluje hoće da zapali nebo ,progutaju oblake i nebo. Ti se nebo , ja oblak što se u njemu krije i talasa.

Mi stopili u jedan  đardin koji gori i uzlijeće.Pa zakreće,u krug se vrti kovitla.Sve jače i žešće.

Nebo se čini tamna dubina bez dna, luda igra probadajućih munja mu muti pamet i ono zaboravlja, da je jače od oblaka i munja, i đardina što u njemu iskonske  nestašluke dvoje djece rade.

Krešendo.

Neprestano pet ,šest, pa opet pet, šest pa sedam munja. Bljesak, blic, bljesak. Sad su gore m pa dolje. Pa opet, pa opet i opet. Lijevo pa desno. Nikad kraja talasima munja i sanja. I evo u sridu i u sridu. Oh mili u sridu.Nikad kraja stapanju , uzimanju i davanju.

Onda, odjednom ,sasvim jasno osam munja , jedna za drugom, zasjaje na nebu, u nebu, u tebi mila moja. Boje vrište; modra, žuta, smeđa, zelena, roza, plava, ljubičasta i ne bježe. Drže se za ruku i vise u zraku, upletene u crnu koja ih poput potke, poput kvočke okuplja i sve se zajedno utapaju u moru.

Osam pucnjeva sa neba,pa sedam,pa šest,pa pet,pa četiri,tri,dve i jedan, kao rafal. Crveni bljesak oduzima um i boli. Kako samo slatko boli,joj mamo mamice. Nebo se potrese dva ,tri, četiri puta. Ti se za njim grčiš i pribijaš se uz mene. Grčiš i upjaš me. Krik jedan, pa jecaj , skoro plač, pa smijeh. Nisi više dijete. Ti si žena što se rađa.

Tišina. Tajac. Zaglušene uši , boli ta tišina.

Munje su popadale u moru.

Mi se rasuli po pijesku, čvrsto stegnuti jedno uz drugo.

Totalna pomračina na nebu.

Totalna radost u nama.

Vazduh se puni ozonom koji se u debelom sloju spušta na plažu i poput afrodizijaka uvlači u nosnice u usne šupljine.

Glupavi- demonski izrazi lica nestaju u ozbiljnoj igri zavođenja i parenja. To je ljubav radi ljubavi. Nikome se ne žuri,ponoć je tek prošla,do jutra se može…

Suvisle misli namjerno bježe, nije ima mjesto na toj plaži,i ne osvrčući se lete u zagrljaj morskih dubina.

Vatre se gase. Tama prekriva i plažu i obzorje i čuvara plaže. Više nikakva svjedočenja neće biti moguća. Sve što se desi na plaži neće ostati na plaži. To nosimo u srcima za čitav život.

Ti i ja priklanjamo se govoru srca, mirisima ozona ,naumu tijela.

Sve se čini sasvim jednostavnim prirodnim. Nije nas briga što hoćemo činiti ono što  smijemo i što    želimo.

Mi opet ne možemo da dišemo. Vazduh u plućima postaje sve rjeđi. Osjećaj kao da smo petom metru dubine i treba se vratiti na površinu.

Ali mi se ne želimo vratiti. Nije nas briga. Tonemo,tonemo, davimo se gubimo svijest.

 

Polako otkopčavam dugme po dugme kože tvoje. Tisuću po tisuću utkanih ljubičica. Ljubim te i uvlačim miris ozona iz tvoje kose , sa tvojih usana. Milujem te lagano, ti se opuštaš, ja se gubim u vatri što se u tebi ponovo rađa.

Ni daha više nemamo.

Staklene perle poskakuju, ogrlice nas guše. Polako rukom dolazim do srca , hoću da otklonim još jednu prepreku, da se ušulljam u tvoju dušu.

Kažem ti :

“Mirišeš na djevičanske ljubičice.“

Ti šapućeš :

“ Čuti i voli ma – mili moj, jer te volim.“

Još kažem :

“ Hoću – oprosti .Volim te , jedina moja.“

Poslijednje izgovorene riječi kao da su vraćale um, umirili perle. Novi vali su nenadano jurnuli. Nije više bilo neba,zvijezdica i maglica. Bljeskale su munje i grmili ljuti gromovi u nama.

Sve se povuklo , noć je pripadala nama. Mnogo kasnije bljesak i krik i nekakav ogorman teret pada sa prsiju, opet možemo da dišemo, blizu normale.

Ti se trgneš. Svijest se vratila. Ti se ne osjećaš nelagodno, samo užurbano. Ustaješ i brzo navlačiš haljinu.Grliš me, stišćeš se uz mene, čvrsto ,očajnički. Uskoro će svanuti.

Pepeljuga se mora vratiti domu svome.

Dug mekan, nježan poljubac. Ruka u ruci, one dvije ruke, lijeva i desna. Ona dva dječija srca,ona jedna djetinja spojena duša. Duša je ljubav naša. Snovi su srca naša. Lijeva i desna ruka su zavjet naš. Zagrljaj je rastanak naš.

Da li si jecala? Nisam siguran . Bila je mrkla noć. A ja sam bio tužan.

Znam – htjedoh reći – nije važno,mila moja,sve će biti u redu. Neka sila me spriječi.

Bili su to naše poslijednje riječi uhom poslušane.

Nikad više neće ništa biti u redu za nas dvoje milo,moje.

Nema ni zlatnog sata , ni djetinjeg glasa da prozbori:

-Od nje je.

Još uvijek mogu osjetiti tu konačnost :

Od nje je.

Da tako je to bilo, te noći u Dubrovniku dvanaest godina poslije.

Nije nam se snilo. Mila moja.

La vita e bella,zar ne.Jedina moja.

Univerzum i nebo sve znaju.

Potrudili su se spektaklu dati veličanstveni sjaj, slaveći nas, našu ljubav,ljubavi moja.

Poslije Indaxi nam poklanjaju onu mirisnu:

„Voljelo se dvoje mladih,dušmani im ne dadoše…“

Fatma je bila malo krhka.Mi se nismo dali i još uvijek sanjamo.

„Kad izgubiš sebe izgubiš sve“-ubjeđivala si me.

„Kada izgubim tebe izgubiću sve“-nisam se složio ja.

Mirisalo je kao i pretposlidnjeg dana naših proljetnih dana tog ljeta.

U vazduhu se osjećala konačnost rastanka.

Od pijeska tri traga vode.

Jedan prema moru.

Valjda sirena.

Drugi prema nebu.

Možda Mali Princ.

Treći nazad u život.

Vjerovatno u ljubav  zaljubljeni blento sa krvavim srcem na košilji.

Maglice se te večeri nisu vratile.

Danica je još neko vrijeme sijala, ali nije otkrivala tajnu koga će takar u ćelenku spucati.

Bilo je rano za sve,osim za snove i ljubav.Zar ne milo,moja.

 

Dogodilo se na današnji dan 18. Januar / Siječanj

 

Danas ponedjeljak 18.januar / Siječanj  2016.god. ili -18  +347.Ovo već liči na višu matematiku.

Ni matematika ne može zaustaviti šta je bilo bilo je:

1520.-Kralj Danske i Norveške Kristijan II (Christian) pobedio je Šveđane i osvojio Švedsku.

1535.-Španski konkvistador Fransisko Pisaro (Francisco Pizarro) osnovao je Limu, sada glavni grad Perua.

Zločinac dostojan Hitlera.

1654.- Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki priznao je vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat (1654-67).

1689.- Rođen je Šarl Monteskje, francuski političar i književnik (Bordo, 18. 1. 1689. – Pariz, 10. 2. 1755.). Monteskje je napisao mnoge rasprave iz oblasti fizike, političke ekonomije, filozofije koje su značajne za formiranje njegovog racionalističkog pogleda na svijet. U svom kapitalnom djelu “O duhu zakona” Monteskje je predložio politički sistem u kojem je vlast podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku čime je postao tvorac tzv. Teorije o podjeli vlasti. Takođe, poznat je i po svom konceptu federalizma. Pisao je i o tome kako razni geografski uslovi mogu utjecati na karakter vladavine. Mnoge njegove ideje mogu se naći u francuskoj Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Sarađivao je na pisanju čuvene Enciklopedije. Njegova najpoznatija djela su satirični roman „Pisma iz Persije” iz 1721. godine.

Bez obzira na šalu,nije bio osnivač FC Bordo.Ni francuskog ni sarajevskog.

1788.- Engleski moreplovac Džems Kuk otkrio je Havaje.

Bolje dfsa nije.Havaji mu dohakali.

1788.- Prvi engleski doseljenici stigli su u Australiju.

Kad us došli bilo ih šačica,a Aboriđana guta.Sada ima više miliona gura,a Aboriđana  jedva šačica.Što znači efikasno genocidno planiranje Britanske krune.

1871 .- U dvorani ogledala palate u Versaju pruski kralj Vilhelm I (Wilhelm) proglašen je za prvog cara novostvorenog Nemačkog carstva.

Provjerili smo nema zabune – krunisanje održanu u Versaju,Francuska.Nema nikakvog obješnjenja zašto.

1882.- Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor veoma popularnih romana za djecu. Djela: romani “Kad smo bili vrlo mladi”, “Vini Pu”, “Kuća na Puovom uglu”, “Sad nas je šestoro”.

1886.- – Rođen je francuski vajar i slikar ruskog porijekla Antoan Pevzner, jedan od najistajnutijih u pokretu ruskih konstruktivista.

1892.- Rođen je Oliver Hardi Olio, američki filmski glumac-komičar. Filmovi: “Mi iz Oksforda”, “Dva dobra drugara”, “Fra đavolo”, “Veliki posao”, “Udri brigu na veselje”, “Naša žena”, “Na Divljem zapadu”.  (Harlem, 18. 1. 1892. – Burbank, 7. 8. 1957.)

To je onaj,nešto malo puniji iz dua Debeli i Mršavi.sada vi treba da pogodite koji.

1895.- Rentgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja. Najpoznatija njihova primjena je u dijagnostičkoj radiografiji i kristalografiji. Zbog svoje energije ubrajaju se u ionizirajuće zračenje. Wilhelm Conrad Röntgen objavljuje 1895. da je u modificiranoj Crookesovoj cijevi otkrio nevidljive zrake koje izazivaju fluorescenciju, prolaze kroz materiju, te se ne otklanjaju u magnetskom polju. Röntgen je te zrake nazvao X-zrake zbog njihove nepoznate prirode. Nedugo nakon toga, točnije 18. siječnja 1896. predstavljen je prvi stroj koji primjenjuje takvo zračenje.

1896.- Rođen je Vile Ritola, finski atletičar, olimpijski i svjetski šampion (Peraseinaioki, 18. 1. 1896. – Helsinki, 24. 4. 1982.).

Na Olimpijskim igrama u Parizu 1924. godine, osvojio je četiri zlatne medalje na: 10000 m, 3000 m sa zaprekama, 3000 m momčadski i momčadski u krosu. Na 10000 m poboljšao je svjetski rekord za više od 12 sekundi. Osvojio je i dvije srebrne medalje na 5000 m i u pojedinačnoj konkurenciji u kros utrci, oba puta bio je iza Pave Nurmija.

1899.- godine rođen je poznati američki gangster Al Capone. Rođeno ime bilo mu je Alphonse Gabriel Capone, a potjecao je iz obitelji koja se u SAD doselila iz Italije. Naime, Caponeov otac bio je brijač iz talijanskog grada Castellammare di Stabia. Taj se grad nalazi desetak kilometara jugoistočno od Napulja, uz morsku obalu i u susjedstvu znamenitih Pompeja. Poznati vulkan Vezuv nalazi se samo nekoliko kilometara od te postojbine obitelji Capone, a njegov je vrh vidljiv odande.

Zanimljivo je da se obitelj Capone iselila iz Italije u SAD preko Rijeke. Naime, Rijeka je tada bila važna luka u Austro-Ugarskoj, a iz nje su kretali prekooceanski parobrodi u smjeru Amerike. Nakon dolaska u SAD, Caponeovi su se smjestili u Brooklynu, poznatoj četvrti New Yorka. Upravo je u Brooklynu Al Capone i rođen na današnji dan, svega nekoliko godina nakon doseljenja njegovih roditelja iz Europe. O vezi Ala Caponea i hrvatskog grada Rijeke, spomenimo i navode da je poznati riječki neboder izgrađen pomoću novčanih sredstava povezanih na neki način s Alom Caponeom

1903.- Prvi bežični telegrafski razgovor preko Atlantika vodili su američki predsednik Teodor Ruzvelt i engleski kralj Edvard VII.

1904.- Rođen je američki filmski glumac engleskog porijekla Arčibald Aleksander Lič, poznat kao Keri Grant, koji se iskazao kao sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa, ali i kao tumač karakternih rola u filmovima Alfreda Hičkoka. Filmovi: “Plava Venera”, “Strašna istina”, “Samo anđeli imaju krila”, “Filadelfijska priča”, “Osumnjičen”, “Ozloglašena”, “Dan i noć”, “Majmunska posla”, “Drž'te lopova!”, “Sjever – sjeverozapad”, “Šarada”.

Mnoga žemska srca skršio i ko fol i zauprave.

1909.- Rođen je Oskar Davičo, književnik. (Šabac, 18. 1. 1909. – Beograd, 30. 9. 1989.). Oskar Davičo je gimnaziju i Filozofski fakultet završio u Beogradu. Književnim radom počeo je da se bavi vrlo rano, pišući prozne tekstove u Oknu. Sa Đorđem Jovanovićem i Đorđem Kostićem pokreće časopis “Tragovi”. Pripadao je lijevom krilu nadrealističkog pokreta. Svojom prvom knjigom pjesama afirmiše se kao talentovani pisac izuzetnih jezičko-lirskih sposobnosti. Putopisi Među Marksovim partizanima nastaju 1947. godine.  Piše filmske scenarije, eseje i osvrte, kao i izuzetno sugestivan roman “Pesma” 1952. godine. Poslije toga, objavljuje dvije zbirke predratne i ratne poezije Višnja za zidom i Hana, kao i liriku Nastanjene oči i Flora. Djela: zbirke pjesama “Višnja za zidom”, “Nastanjene oči”, “Flora”, “Tropi”, “Kairos”, “Trema smrti”, romani “Pesma”, “Beton i svici”, “Radni naslov beskraja”, “Ćutnje”, “Gladi”, “Tajne”, “Bekstva”, “Zavičaji”, “Gospodar zaborava”.

1912.- Britanski pomorac i polarni istraživač Robert Falkon Skot stigao je na Južni pol.

I nije se vratio.Pogreške u proračunima ograničenog vojnika.Baš u svakoj stavci jednog teškog pohoda.

1913.- Rođen Deni Kej (Dejvid Denijel Kaminski), američki pozorišni i filmski glumac-komičar. Filmovi: “Čudo od čovjeka”, “Momak iz Bruklina”, “Pjesma se rodila”, “Tajni život Voltera Mitija”, “Revizor”.  (Njujork, 18. 1. 1913. – Los Anđeles, 3. 3. 1987.)

  1. – SAD kupio od Danske Djevičansko otočje u Karibima

1919.- Francuski premijer Žorž Klemanso (Georges Clemenceau) otvorio je Versajsku mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Nemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1919.- Bentley Motors Limited je engleski proizvođač luksuznih automobila. Sjedište tvtke je u gradu Crewe. Osnovao ju je 18. siječnja 1919. godine Walter Owen Bentley., koji je u Prvom svjetskom ratu proizvodio motore za zrakoplove. Od 1998. Bentley je u vlasništvu Volkswagen Grupe.

1919.- Izašao prvi strip s Popeyem

 

1936.- Umro je engleski pisac Radžard Kipling, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1907, majstor kratkih priča u kojima su s puno efekata isprepleteni humor i užas. Njegova proza oslikava život u Indiji, u kojoj je rođen, s izuzetnim smislom za svijet djece i životinja. Djela: “Knjiga o džungli”, “Hrabri kapetan”, “Kim”, “U bijelom i crnom”, “Priče za djecu”, “Istinite priče”. (Bombaj, 30. 12. 1865. – London, 18. 1. 1936.)

Još jedan šuplji i vehti koji je dobio Nobelovu nagradu.Ništa novo u Oslu.

1944.- Nakon sedmodnevnih žestokih borbi sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, u kojem je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi umrlo oko 620.000 ljudi.

  1. Posle sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael potpisali su sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.

1977.- U avionskoj nesreći na putu za Sarajevo poginuo je Džemal Bijedić, predsjednik vlade SFRJ. Tragično je nastradla i njegova supruga Razija i još šest putnika.

Gospodo,nije nesreća.Trideset osam godina postoje podaci o bombi i ubistvu,a kroničari trube nesreća.

1977.- U najtežoj železničkoj nesreći u Australiji, oko 80 ljudi je poginulo kada je voz u Sidneju udario u betonski most.

1989.- Četvrti dan zaredom hiljade Čehoslovaka slivalo se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namesti pevajući “sloboda”, “istina” i “ljudska prava” u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.

1991.- Parlament Jordana je osudio vazdušne napade na Irak u operaciji “Pustinjska oluja” i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njenih saveznika; Irak je lansirao osam raketa “skad” na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

1996.-Vladajuća socijalistička partija (PASOK) izabrala je Kostasa Simitisa (Costas) za premijera Grčke, nakon što je teško oboleli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu (Papandeou) podneo ostavku.

1997.-Franc Vranicki (Franz Vranitzky) podneo je ostavku na položaj austrijskog kancelara na kojem je bio skoro 11 godina.

1999.-Odluka vlade SR Jugoslavije da predstavnika OEBS na Kosovu Vilijama Vokera (William Walker) proglasi “personom non grata” i da uskrati dozvolu glavnom tužiocu Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u zemlju, dodatno je zaoštrila jugoslovenske odnose s međunarodnom zajednicom.

Čudi nas da ih SAD nije kaznio zbog „opstrukcije“ genocida u Iraku.

2000.- Bivši njemački kancelar Helmut Kol podnio je ostavku na mjesto počasnog predsjednika Demohrišćanske unije pod pritiskom finansijskog skandala, odnosno protivzakonitog skupljanja novčanih donacija dok je predvodio njemačku vladu.

2002.- Vlada Siera Leonea objavljuje kraj građanskog rata u kojem je život izgubilo 50.000 ljudi, uglavnom civila.

Vjerovatno ste primjetili sa u svim ratovima uglavnom ginu civili.

2003.- Socijalistička partija Srbije (SPS) na svom šestom vanrednom kongresu, za svog predsjednika ponovo bira Slobodana Miloševića (1941. – 2006.), haškog optuženika.

2005.- Evropski proizvođač aviona “Erbas” predstavio je u Tuluzu (Francuska) svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Novi dvospratni avion ima raspon krila od 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i preko 550 sedišta. U njegov razvoj uloženo je 13 milijardi dolara.

2008.-Umro je bivši svetski šampion u šahu Robert Bobi Fišer, koji je u 14 godini postao šampion, velemajstor sa 15, a svetsku slavu je dostigao 1972. kada je pobedio Borisa Spaskog u seriji mečeva u Rejkjaviku.

I genocidbnog zločinca i samoubicu gospodo.Nekada,takvim  bi pošteni,vlastiti narod,odsjekao glavu,nabio na kolac,a mrtvo tijelo reščerečio.

2008.- Umro je Ugo Piro, italijanski scenarista, dobitnik “Oskara”. (Salerno, 24. 4. 1920. – Rim, 18. 1. 2008.)

Pošteno govoreći ,Duška moja,nikad čuli.

 

 

Bajka – Petnaest dana proljeća / Deseti dio

 

Dan deveti

 

Ja ,mladoženja, sjedim sam u hotelskoj sobi.

Uz curvoazije i gitanes.

Takav je život.

Leptir kravata blago opuštena.

Bjela košulja blista ko da je iz sanatorijuma za mentalno popustljive.

Samotni sakao na bjelini francuskog ležaja pravi plavetnu ružu nevinosti.

Kome.

Čemu.

Mlada u Sali obješenih ,sama pleše svadbeni  tango.

Zvanice se zalijevaju žesticom i slasticom.

Žesticom desnom,jačom rukom.Radi uroka.

Lijevicom sisaju slasticu.Radi ljubavi.

To je dio konzilija i neke ženske.

Sve same Mojce,Nece  i Mace.

Ni jedne kuje ili barem kujice.Ima jedna pudlica,ali nju matičarka dovela.

Deba pijano  konta,: Dobri će je većeras dobro zveknut,do balčaka.Samo mu ne pada na pamet koga i zašto.

Lenji ga razumije i šareti rukom. U prevodu:  Dobri je sad sigurno u zijanu.Nikad nije volio formu.

Herco u uglu,okrenut zidu traži Lelu Jelu Jelenu .Zna da je zabrljo i da je neće nikad više naći.  Krišom briše suze.

Baška Baša u inostranstvu,neka ga udovica ko budalu munta.

Oma je odavno u ilegali.

Mojsije duboko konta odakle može heknut harmoniku od slonovače sa sto pedeset basa.Dobri ga opet natalambačio.Novi je u ovom Sunca gradu zidina.Ne zna smije li  se tek tako na Lovrijenac popeti i heknut harmoniku. Možda  treba ganjat neke dozvole.

Ženski dio kolegija se uljudno izvinuo.

Zlatu sin ne pušta.Boji se zaplesat će i trznut koju i eto je ponovo u starom jatu sa Mojsijom i bolerom..

Lela Jela Jelena ne smije vidjeti Hercu puklo bi joj srce.Joojj, ne mre disati bez njega.

Frka Frkica ne može mrdnut. Troje male djece , a  muž vazda u meanu sa drugari.

Ana Hana vratila pozivnicu neotpakovanu.

Sve je opravdano.

Međutim srca ne izgovoriše pravi razlog.Nisu begenisali mladu.Gora šmizla od Hane iz lošijih dana.Žubori kolonjsku i prdi miris bagrema.

Žao im Dobrog.Nisu mu ni one mogle naći bolju.Opičio se i opustio do kragne, i šta ti one znaju još.

Jedino je Kosa mila bila tu kratko,za vrijeme onog da.Samo je Dobri primjetio.Umjesto da izgovori DA  mahnuo  joj i poljubac poslao.

Svi pogledali u vrata koja su se sama otvorila i sem jake svjetlosti nisu vijdjeli ništa.Skontali Dobri se pozdravlja sa dušom koja odlazi u slobodu.

Niko, ni matičarka, nije primjetio da Dobri nije rekao DA.

Umjesto toga matičarka ,je dobacila;

Dobar pliš ,mili moj.

Vrijedi svake pare,mila moja.

Ona reče ako nema primjedbi ,neka se potpisi daju.

Alelujah i Amin.

 

Dok ovo tabirim,djednom tačno pored prozora zacvili  neka gitara.Nježno,onako kako samo žemska ruka prebirati može.

Zvuk gitare mi poznat.

Znam to je ona gitara koja se svira samo jednom.

Mene zapala onu veče kad se Frka Frkica skršila.U djeliću sekunde mi proleti čitava scena sa tom gitarom rubinove boje.

„Frka se odjednom više ne uvija i grči, prestaje da se tuče i nekako drugačije vrišti.Kao dijete koje se rađa.Dobri je za ruku prima, diže je i na stepenice sjeda. Odjednom ispod trešnjinog stabla, na ljuljački što se sama od sebe njiše zasja gitara rubinove boje.

Dobri je često u nedoumici bio.

Tada bi zastao, zamislio se , desnom rukom kosu iznad lijevog uha počešao i uvijek bi se nečega dosjetio.

Odlazi do trešnje uzima gitaru vraća se do Frke nježno,sasvim lagano   žensku ruku u svoju primi, primakne usne i srednji joj prst samo očeše i orosi.

Vrišti dijete i dalje, a on je mirno, kao da se ništa ne dešava, u prstić ljubi. Ona ručicu ne otima i više ga ne tuče.

Jeza da se gledaocu javi.

Nijemim pokretom moli dame da sjednu.

Za muškarce ga nikad nije bila briga.Nek se snalaze.

Zati se Frki  dubok naklon pravi.

Ona prestaje da vrišti. Ne shvata šta mu to sve znači, ne čini joj se da bajaco postaje on.

Sad je u drugoj vrsti šoka.

U nevjerici.

Odakle gitara i šta će ona u njegovoj ruci.

On ne zna da svira niti da pjeva.

On sanmo ima divno srce i prekrasnu dušu.

Ipak nekako mu ,kao salivena stoji.

On je večaras prvi put u životu  obukao crnu odjeću. Crna košulja, crne pantalone, crne čarape i crne cipele. Tamnu kosu je imao od rođenje.Jedino srebreno siva kravata sa sitnim romboidima sve to  resi . To je ona crnina što na mjesečini svjetluca.

Taj put je obukao crninu i crno i nikad više. Krvate je inače uvijek samo  jedan jedini put oblačio i poklanjao. Kaže nije to više za njega; odrastao je.

A nije, samo to niko nije znao; skoro. Poput Malog  tugujućeg Princa  je blagi i zamišljeni lik imao. Samo što se nije smješkao.

 

Dobri ne zna šta će sa gitarom. Samo zna da je njemu  na tren darovana.

On se spusti se na koljeno, neugodan položaj. Prevario se, početnička greška.

Traži bolji položaj  i onda sjedne  na dno Frkinih nogu, malo lijevo bočno, ali sasvim prema njoj i u oči joj gleda.

U oči je gleda, pogledom blagim miluje i ona vidi, on lijevom rukom hvata gitaru za uski dio, desnu ruku diže.

Znači dešnjak je misle svi.Nikad to nisu znali.On se jednako dobro služio obadvjema rukama.I oni mislili je i dešnjak i ljevak.Neki da je dešnjak.Neke da je ljevak

Nevoljko rukom kliznu preko žica  i jednom, drugi, pa treći put. Zvuk sličan katedralskom zvonu javi se, kao da otkucava treću uru.

Deba gleda na sat i konta baš se uskladiše Dobri i katedrala. Istovremeno Isusovo srce zaigra tri puta.

Kao neki virtuoz zaplete prste sa žicama , tonovi nejaki, kao potoćić srca što krvari , počeše da klize.

Muzika je bila poklon neba, znali su to. Blaga, tiha , nježna, a tužna.Ta muzika čak nema gitare zvuk.To se dvije harfe susreću i prelivaju tonove jedna  preko druge da se u sred svakog akorda susretnu.

Sa neba maglice nešumno bruje i titraju poput  tisuće orgulja. Kada se susretnu sa harfama  zalepršaju i osjeti se da to akordi neki čudesni bolero ; mrven zemaljski, više nebeski; plešu.

Čuda se večeras dešavaju.

Svi znaju, večeras je blagoslovljena noć. Noć nad noćima, kada se meleki spuštaju, pomno motre  i sve želje uslišavaju.

Dobri počinje da pjevuši, više recituje.

Glas malo promukao, duvanski i ljubavnički, sjetan i pomalo začuđen:

 

Dođi i plači djevojčice

Dođi i plači malena moja

Ništa se ne brini

Ja sam tu kraj tebe

 

Dok spiješ snove

jednom ću ti doći

sunčice moja

pokloniti ljubav svoju.

 

Ispod mostova  duge

na ležaj bola i tuge

pod glavu staviti

jastuk od snova.

 

Djevojčice malena

kraj mene tužnoga

djetešce je zaspalo

umorno čedo slomljeno.

 

Ležeći spojkojno mirom

snove  će pronaći

pokrila se tamom

pokrivačem neba.

 

Kosu ti prelijeva mjesečeva sjena.

dok odmaraš bolne snove

ja ću se prikrasti

zaći u njih odagnati bol.

 

Skršena grlice moja.

da obradujem srce tvoje

Spij umorno dijete je spij

milo moje je usnilo.

 

Možda je na tren umrlo

to nije važno

ona mirisna polja

djevičanskih ljubičica sanja.

 

Ne čuje pjesnika

što pjeva i tuguje

tiho,tiše moli ljude

što stupaju i  struje.

 

Uz umorne duge

o suzo iskre tuge

Dijete je zaspalo

i možda umrlo.

 

Ne dam te maleno moje

ne dam da te biju i čereče

ti ljudi zvijeri i neljudi

tek procvali pupoljak neba.

 

U baštama ljepšim od đula sijaju

Zaspala djeca i o ljubavi snivaju

Za ruke male se drže cjelove biju

Bolom i tugom što pomalo vriju.

 

Gitara

piano

 

milo moje spije

san o ljubavi snije.

 

I spavaju i  spavaju i miruju

Dok  ljubav daruju i miluju

I spavaju i miruju i spavaju

I snivaju ljubičice snivaju

 

I miluju snove miluju

I snivaju ljubav snivaju

Umorna miruju i miruju.

Djeca ljubavi zamiru.

 

I nježno lagano umiru.

 

Harfe.

Pianissimo.

Srce moje spije.

San o ljubavi snije

 

Poljubci sijevaju i sjevaju

Suze lijevaju i lijevaju

I miluju i miluju

I miruju i miruju

 

I spavaju i spavaju

I sanjaju i sanjaju

I umiru i umiru

Bože mili ta djeca umiru

 

Orgulje.

Pianissimo

Immpossibile

 

Ljubav moja spije

Dušo moja mrije

Ne dam je

nek sa mojom snije.

 

Bešumno diše

Dok sniš  snovi  ću ti doći

Sunčice moja malena.

 

Utihnu gitara koja nikad više u njihovim đardinima  nije zasvirala.

Dobri kad  htjede da je spusti ,samo je odlepršala, svjetlucavi trag za sobom ostavila.

Svi je pogledom do neba pratili.

Pogled vratiše, pa u Frku pogledaše,  zamalo ne vrisnuše. Umorno djete se na ogradu naslonilo i usnilo. Mirno spava anđelu nalik i pjesnikove ljubičice nevinosti sanja.Ukočena, sleđena je, mrtva se čini.

Dobri prst na usta stavlja.

Prilazi Frki, nježno najnježnije, i još nježnije, bestežinski je, toliko je krhka bila, u ruke je diže . Ona se meškolji i oko vrata mu ruke stavlja i pribija se uz njega. Osjeća da sigurna je.

Niko je više ne može povrijediti.

Jes’ ,kak’  ne.

On odlazi do ljuljačke, koja se sama njiše i zaustavlja, kad joj njih dvoje prilaze.On kretnjom blagom, ona zagrljajem mazinim.

Dobri sjeda, Frka baš ko malo dijete mu se u krilu meškolji, stišće ga i čvrsto ga grli..

Boji se djevojčica da snovi ne odlepršaju.Sve nešto isprekidano i nemirno diše i uzdiše, kao da jecaje i vrisak stišava. On joj kosu miriše i ljubi.

Misli ,još uvijek miriše na bebu.

Ljuljačka  se polako njiše i njiše.

Njih dvoje se miluju i miluju. I miruju i miruju.

On joj nešto šapuće. I spavaju i spavaju.

On joj još uvije nešto šapuće. I sanjaju i sanjaju.

On prestaje da šapuće. I umiru i umiru. Bože mili da li to djeca umiru?

Tišina i tajac. Svi utihnuli i gledaju u djecu što spiju.

Utihnuli i očekuju da Deba: pita hoće li ta milja.

On ih nimalo ne  iznenađuje i razočarano kaže:

-Da nije zaspala on bi je garant zvekno.

Da savim sam siguran da je to ona ista gitara.Samo sada služi da pomogne da se njegovo srce ne skrši.

Vuče me ko magnet i ja iskačem kroz prozor.

Šalim se.Još nisam zvizno , skoro.Iako nije visoko,samo tri metra i kvarat , oprezno se spuštam,izvijam ruke i visim.Još sam elastičan i još sam u trećoj deceniji. Njena poslijednja godina.

Visim .Lako se otpustiti.

A opet, čemu oprez.

Kar prvo dijela  dana devetok

/nastavak slijedi sutra 18.01.2016. isto vrijeme – 20 08 uri./

 

Dogodilo se na današnji dan 17.Janur / Siječanj

 

Danas je neđelja 17. dan  sječnja 2015. Još nije zasjeklo kako treba ,a prošla polovina januara. Neka ,nemojte požurivati.Pred nama je i veljača.Tada mačke i psi polude.Moraju.Napolju biva toliko hladano ,da se jedino takarli jurnjavom ,krv može održati u životu.

Crnogorci mirno spavajte ,tek je 09 oo. Udarac o verige u 12 01 će roknuti znak za ustanak,pardon ustajanje. Mili Prvom Đukađiniju još  nije vrijeme za pržun..

Ali te vesele hajvanske igre,dobro bi bilo da ih ljudi slijede,i uspavanost susjeda ,ne mogu nas spriječiti da vam iskantamo šta se birvaktile dešavalo na današnji dan :

1377.- Papa Grgur XI obnovio papsko sedište u Rimu i time okončao avinjonsko “zatočeništvo” rimskih papa. Sedište papa bilo premešteno u Avinjon 1309. posle poraza Bonifacija VIII u sukobu s franačkim kraljem Filipom IV Lepim.

To je učinjeno da se distancira od mjesta događaja koji slijede u slijedećem pasusu.Glupih li ljudi.Zaboravili da se potpisa nalogodavca ne može sakriti.

1562.- Stupio je na snagu edikt iz Sen Žermena (Januarski edikt) kojim su priznati hugenoti (protestanti) u Francuskoj. Istog dana, vođe katolika, vojvoda od Giza i kardinal od Lorene, formirali su uniju (kasnije Sveta liga) koja će blokirati primjenu edikta i izazvati vjerske ratove koji su, uz povremene prekide, 36 godina razarali Francusku. Ratovi su prekinuti Nantskim ediktom koji je 1598. izdao Anri IV.

Muškarci su ponekad glupi.Hoće nešto mačo da istjeruju.36 godina se kerapili i ništa.Pat pozicija.Onda dođe jedna žena ,ne bilo koja, već zlotvor Katareina Medići i za jednu noć riješila problem.Kako je bila dobra,Vatikanska katolkinja ,pomolila se svetom Bartolomeu i pokolj je mogao početi. Vatikan to klanje naziva Bartolomejska noć umjesto Vatikanski genocid.

1600.- Rođen je Pedro Kalderon de la Barka jedan od najvećih španskih dramatičara.

1706.- Rođen je Benjamin Franklin, borac za slobodu čovjeka, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost, jedan od tvoraca “Deklaracije o nezavisnosti” i američkog ustava. Kao naučnik poznat je kao izumitelj gromobrana i otkrića toka i karakteristika Golfske struje. Osnovao je prvu javnu biblioteku u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i “Akademiju” koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet.

Niko ne pomilje njegovog najboljeg druga,malog miša Amosa ,koji sada tetoviran sniva na ramenu Đorđa Balaševića:

„ To je miš koji živio u šeširu Bendžamina Franklina. Ben je bio šeprtlja, a miš bio je taj koji muje  govorio šta da napravi. Zapravo, miš je izmislio bifokalne naočare i gromobran, a ne Ben! Tako taj miš  ima veze s mojom porodičnom pričom.Taj miš ima u mojoj porodici posebnu važnost. Moja supruga Olivera je moj Amos. Svi su oni moji mali Amosi koji mi šapnu neke reči, a onda ja napravim od tih reči pesme i osmislim priče koje kasnije pričam  na koncertima.“

1863.- Rođen engleski državnik Dejvid Lojd Džordž, ministar u vladi liberala od 1905 do 1915. i u koalicionoj vladi 1915. i 1916, premijer od 1916. do 1922. Jedan od utemeljivača engleskog radničkog zakonodavstva kojim je uvedeno osmočasovno radno vreme za rudare, pravo na štrajk, državne penzije, zdravstveno i socijalno osiguranje. Bio jedan od glavnih učesnika mirovne konferencije u Versaju i znatno uticao na prilike u posleratnoj Evropi.

Vidite hroničare.Čovjeku kojeg bi svako najradije pokušao ne pomenuti oni ode prave.

1773.- Engleski moreplovac Džejms Kuk je brodom „Rezolušn“ prvi prešao Antarktički krug.

Smješili su mu se Havaji i Smrt.

1860.- Rođen je Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik i dramatičar.

Sistem hroničara.Klasika predstaviti u praznoj,prosto proširenoj rečenici.

1863.- Rođen je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898. i umjetnički rukovodilac i ideolog tog pozorišta do kraja života 1938. Kao veliki pozorišni inovator imao je značajan utjecaj na savremenike.

1874.- Umrla braća Čang i Eng, blizanci srasli levom, odnosno desnom stranom grudnog koša. Rođeni u Sijamu i od njih potiče naziv sijamski blizanci. Bili svetska atrakcija i proživeli 63 godine materijalno osigurani zaradom od nastupa u cirkusima.

1912.- Ekspedicija engleskog istraživača – pomorskog kapetana Roberta Skota stigla je na Južni pol, mjesec dana poslije ekspedicije Norvežanina Ruala Amundsena. Skot i preostala četiri člana njegove ekspedicije umrli su od gladi i hladnoće pri povratku s Južnog pola.

Vole se ljudi Tarzanati.Zato Tarzan nije micao iz svoje mile i tople đungle.Jednom jeste.Brže boilje se vratio doma.Zaključio:Ljudi pojma nemaju ljepoti življenja.

1919.- Poljski kompozitor Ignaci Jan Paderevski, pijanista svetskog glasa, postao prvi premijer republike Poljske, uspostavljene posle završetka Prvog svetskog rata.

Garant mu otpo nokat pa nije mogao takariti klavir,pa ko veli idem takariti narod.

1938.- Jugoslovenski premijer Milan Stojadinović sastao se u Berlinu sa vođom nacističke Njemačke Adolfom Hitlerom, koji mu je obećao integritet države, suprotstavljanje austrijskoj restauraciji, savez protiv boljševizma i mađarskog revanšizma i da neće stvarati savez sa Italijom opasan za Jugoslaviju. Zauzvrat je tražio saradnju sa Silama osovine.

1942.- Rođen je Muhammad Ali, američka bokserska zvijezda.

1944.- Počela je Bitka za Monte Cassino, jedna od najvažnijih bitaka na Italijanskom frontu u Drugom svjetskom ratu.

1945.- Trupe sovjetske Crvene armije i Poljske patriotske snage su u   oslobodile Varšavu, više od pet godina nakon pada glavnog grada Poljske u ruke njemačkih nacista.

1959.- Senegal i Francuski Sudan donijeli su odluku o formiranju federalne države pod nazivom Republika Mali. Odluka je stupila na snagu u aprilu.

1961.- Ubijen je kongoanski državnik Patris Lumumba, bivši premijer Konga, tvorac nezavisnosti zemlje, simbol borbe protiv kolonijalizma i heroj „crne Afrike“. Protivustavno je smijenjen s položaja premijera 5. septembra 1960, a 1. decembra uhvatili su ga vojnici generala Mobutua i prebacili u Katangu, gdje je pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen.

Ove okolnosti su mogli objasniti Belgijaski nasljednici Keopolda II Genocidnog.

1964.- – Umro je jugoslovenski slikar i grafičar Đorđe Andrejević-Kun, poznat po monumentalnim realističnim kompozicijama i grafičkim mapama u kojima je prikazao zločine okupatora u vrijeme Drugog svjetskog rata i motive iz obnove i izgradnje zemlje. Ilustrovao je i opremio brojna književna djela.

Po Sovhetima skonto frajer šta vole  komunisti i napravio biznis koji  tek malo tukne na umjetnost .Nek je rogobatno,masivno i kameno,da duže traje.Komunist je komunist i takve stvari puši naopako.

1966.- U sudaru američkog bombardera B52 i španskog aviona za snabdevanje gorivom iznad Španije poginulo 8 osoba, bombarder bio prinuđen da u Atlantski okean baci hidrogensku bombu, koja nije eksplodirala.

1991.- SAD i zapadni saveznici izveli su u Zalivskom ratu drugi i treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i Kuvajtu; tri iračke rakete „skad“ eksplodirale su u Tel Avivu.

Ništa novo sa Zapada.Pitajte  Naciste,Japance i Vijetnamce i po Evrope ,između ostalih.

1995.- U zemljotresu koji je pogodio šire područje japanskog grada Kobea poginulo više od 6.400 ljudi, materijalna šteta procenjena na 85,5 milijardi dolara.

1997.- U Dablinu je sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila rimokatolička crkva.

Vidi molim te.Vatikanska crkva  koja je svoje   vjerske  službenike  obavezala na krst da se neće ženiti,pa makar ih pretvorila u tetkice i hadume,se petlja u nešto o čemu sedamnaest vijekova pojma nema.Šta će te.Tako to radi Vatikan.Nije bitno ko je u pravu.

2000.- U Centru bezbednosti u Cetinju registrovana Crnogorska pravoslavna crkva. Tu crkvu do sada nije priznala nijedna druga crkva, a na njenom čelu su sveštenici koji su isključeni iz ostalih crkav

2002.-U erupciji vulkana Njiragongo u Demokratskoj Republici Kongo razoreni grad Goma i okolna sela, život izgubilo više od 100 ljudi, a na desetne hiljada ostalo bez domova.

2016.-Jehovini svjedoci se još nisu oglasili sa apokaliptičnim vizijama.Nešto ne štima,kasne.

 

Suzan Zontag

 

Većina informativnih kuća je kratko objavila:

16.01.1933. – Rođena je američka književnica Suzan Zontag.

a nešto malo prije toga,

28.12.2004.- Umrla je Suzan Zontag, radikalna američka književnica i kritičarka.

Mi ostali zaprepašćeni.

U prvi mah pomislimo: Vrlo smiješni termini za divnu osobu u rečenicam šest i devet riječi,sa veznicima.

Pa onda kažemo,zastanimo malo,zar to nije   Suzan Zontag   jedna od najuticajnijih i najprovokativnijih mislilaca 20. vjeka,počasna Sarajka i koja ga je voljela kao i svoj Njujork.Skoro.

Ta ličnost je predstavljena izuzetno tendecioznom i nebuloznom rečenicom.

Bilo bi komično da rečenica nije izrečena u  izrazito negativnoj i nepismenoj konotaciji.

To je pisao neko ko se plaši njenih istina.

Prvo i osnovno  ,osoba  koja govori istinu nikad ne može biti radikalna američka kniževnica i kritičarka.

I kakav je to izraz radikalna književnica.

Tako nešto prvi put čujemo.

Znamo da imaju radikalne stranke,naprimjer kao ona Milojka, bivše gospođice broj 1. Zeničkog andergraund pržuna.

Znamo da ima i radikalnih vjerskih fanatika.

Mi pedererčine nazivamo i radikalno bolesnim ljudima.

Ali ne sve.One koji su kažnjeni proviđenjem AID-a ne prozivamo.Oni su sami sebe prozvali.

Da bi osvježili pamćenje uzmemo riječnik i pročitamo šta znači riječ radikalan.Šta znamo možda su u nekom,neodređenom ,međuvremenu obogatili značenje te riječi.

radikalno

korjenito ,temeljito, sasvim ,

u prenesenom smilu može značiti:

nepopustljiv,ekstreman ,zadrt

Ništa što nismo znali.

Onda ta  značenja interpoliramo u rečenicu.

Umrla je Suzan Zontag,  korjenita ( temeljita,sasvim) američka književnica i kritičarka.

To je ono što bi nas nasmijalo ,jer je samo nepismeni  klovnovi mogu osmisliti takav šnit rečenice.

Ne treba žuriti,velimo sami sebi ;da vidimo kako se uklapaju inačice prenesenog značenja:

Umrla je Suzan Zontag zadrta (nepopustljiva,ekstremna) američka književnica i kritičarka.

Ovo baš radikalno, sasvim temeljito i korjenito nagrdi misaoni i jezički slijed medijskog lingviniste-istoričara.

Znamo da je većina medijskih rabotnika i kolumnista polupismeno.Naročito ako imaju loknice i ako ih nazivaju gospođice. I polupismeno i lijeno da pročita vlastiti  „misaoni“  slijed. Zato nismo nikom ništa zamjerili.

Đeš ba zamjeriti hajvanu koji misli da je insan.

Idemo  na pijacu informacija da pribavimo neke crtice o Suzan Zontag i  ispitamo njen radikalizam,Mi ga nismo primjetili,možda neko drugi zna više od nas.

-Vatreni,ali dostojanstveni i istinoljubivi istupi su je učinili političkom i književnom ikonom svoga doba.

-Poštovanje njenog djela, veliki Danilo Kiš je krunisao  vrlo bliskim prijateljstvom.

-Kritičarke i spisateljica čija su dela o fotografiji, ratu, bolesti društva i terorizmu aktuelna i danas.

– Briljirala je istovremeno kao autorka ljubavnog romana, isticala se kao prvorazredna esejistkinja i bila priznata kao mislilac.

– Zontag je bila velika dama savremene američke književnosti.

-Bavila se postojećim problemima i izrazažavala se savim jasno.U njenim riječima nije bilo mjesta nedoumici.

Nigdje traga onom radikalizmu sa negativnim konotacijama.

Čeprkamo dalje.

-Šezdesetih sa nepunih 30.godina izjavljuje da je “bela rasa” rak rana istorije, a da je Amerike utemeljena na ” istrebljenju naroda”.Ništa ekstremno ,sasvim realne i provjerljive činjenice.Mogla je ,vala ,američko iskustvo utemeljenosti sasvim logično povezati sa učiteljima:Vatikanom i Zapadnom Europom  izmetli ” kolijevkom civilizacije”.

Nemojte nas odmah ružiti.Imamo jedan gori izraz ,ali nije naš.Damin je.Čuvamo ga za kasnije ,kao dragulj.

-Za terorističke   napade 11.o9.2oo1. je rekla da nisu bili usmereni protiv civilizacije i slobode uopšte, kako je tvrdila Bušova vlada, već su bili posledica spoljne politike SAD kao super sile.Mi bi rekli i terminatora čednosti.

Slažemo sa njom i dodajemo , da nikad nije utvrđeno ko su bili ti teroristi i šta je pozadina tih napada.

Mi smo čak napravili serijal o tim napadima ,gledan kroz prizmu dobrih poznavalaca teorija zavjere.

U kontekstu tog pismenija,Zontagova je mala macica koja još nije naučila da grebe.

Ne znamo čemu radikalizam i ljevičarstvo.

Suzana je bila  strasna žena,koja je pisala dobre  ljubavne romane,radila zanimljive publikacije  i prvorazredne eseje. Nije bježala od izazova glume,režije i fotografije.

Dio života je posvetila Sarajevu Gradu čednosti ,često govoreći o njegovoj majci Bosni Zemlji Božije milosti.

Heroina Susan Sontag,počasna Sarajka, bila je i prva osoba sa strane , koja je svjetskoj javnosti poručila da se u BiH dešava genocid,

-Rat u Bosni je smatrala zakašnjelim  za otprilike 5o godine.To su ustaše i četnici željeli dovršiti posao iz 1941. na  svoj koljački,genocidni način.

-Bosna je Španski građanski rat našeg vremena,napuštena od svih i prodata i predata u ruke koljača.

-Sav njen radikalizam se ,vjerovatno, očituje u rečenici  “Svako ko ostane neutralan u ovom ratu je govno.”

Biserli, ali sasvim na mjestu, nema sumnje.Što sad ne prigovarate,

Hrabrost je  dijelila sa Blaženim čista srca.Za rata je devet puta  dolazila u opkoljenu Čednost.

Sarajevu je 1992. godine podarila Beketovog Čekajući Godoa. Predstava  je  igrana je u Pozorištu mladih,a Predstavljena na MESS-u.

Vjest o toj predstavi, o ljudima koji čekaju, a ne mogu dočekati kraj tuge, beznađa i straha, objavljena je u brojnim svjetskim medijima.

Tu su se “svjetski” mediji  koji tako pišu malo natakarili.

U Sarajevu nije vladalo bezbađe i strah,već samo ogromna tuga.

Ubijana su djeca.

Ubijane su žene.

Ubijani su starci.

Ubijano je cvijeće.

Ubijani potoci i bregovi.

Ubijana je ljubav i ljudskost.

Ubijano je Nebo.

Da je vladalo beznađe i strah ,danas Sarajeva i Bosne  ne bi bilo.

Grad  čednosti i Zemlja Božije milosti disali su kao jedno anđeosko biće.

Na može se izgubiti nada i osjećati strah, ako se zna da je neko vrlo Moćan,pun milosti i ljubavi na tvojoj  strani.

Godo je onaj apsurdist koji nikako da se pojavi ,a glavni je lik drame.

Ima tu neke simbioze između obrnute  hiperbole i preuranjene takarli simbolike.

Koliko god zločinci preuveličavali svoje junaštvo i efikasnost i jakost koljačkih alata i nakana    na kraju budu posramljeni.

Mi se profinili.Nismo upotrebili vulgarizme.

Ne može to tako.

Kad je obrnuta hiperbola popušila, nadovezala se zakašnjela takarli simbolika.

U Bosni nikako da se u glavama vlastodržaca pojavi pamet,a svi pričaju o pameti.

Svoj posljednji roman Suzan Zontag napisala je 2000. godine.

Posvetila ga je svome  Sarajevu.

Kad god neko krene u Hram umjetnosti, pročitaće ime Suzna Zontag.

Trg nosi njeno ime.

Zaslužila je.

Peas ,sister ,selam.

To su opće, poznate činjenice.

 

Na današnji dan 16. Januar / Siječanj

 

 

Danas je 16.januar/Siječanj 2016. godine.

Daklen već smo mogirali 15 dana, ovaj bi trebao po našoj logici trebao biti šesnaesti.Ali logika i stvarnost nemaju skoro nikad dodirnih tačaka. Eto mnogi neće znati da li smo otkantali ovaj dan na najljepši način.

Neuki su ljudi. Skoro ništa ne znaju. Ma znaju , ali neće da misle i opažaju.Nemaju vremena. Ajs’ da su okupirani ljubavlju i snovima.! Oprostilo bi im se.

Dane provode u žurbi. Ne zastanu da pogledaju ljepotu pahiljica. Kriju se od mrazeva i zime, umjesto da se toplije  obuku , izađu u bjelinu i valjaju se u blagodetima Boćžije milsoti i ljubavi.

Sve što nam je dato je samo dokaz ljepote ,raznovrsnosti i sveobuhvatnosti  Božijeg stvaranja.

Zato nam je poklanja život , ljubav i milost  i oprost.

Zato nam je poklonio Četiri godišnja doba, ljepši od ljepšeg. Umilniji od umilnijeg. Da nas podsjećaju na nas same.

Proljeće  – Mladost , krhkost, djetinjost ,  nestalnost , svejžina , mirišljavost , nada,  ljubav , milost, …

Ljeto  –  Zrelost, stamenost, sjaj , jarkost , čulnost, raskoš ,strast ,  plodnost ,ljubav, milost…

Jesen  – Mnogo zrelosti, bogatstvo , blagost , čarolija, pozdanje, povjerenje , nada , ljubav ,milost…

Zima – Smiraj , nevisnost,  časnost, nada , vjera, umnost , svjesnost, neumitnost, ljubav, milost…

 

Što bi poete rekle:

I am zabezeknut.

 

U prevodu:

Hvala Bogu Gospodaru svijetova

 

Prije se u ovakvim prelijepim danima ljudi su ih prljali na slijedeći način:

395.-Riknulo zapadno rimsko carstvo. Definitivus.

1387.- Ubijena je Elizabeta Kotromanić, kraljica Ugarske-Poljske, a kćerka bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.

1547.-Krunisan Ivan IV., poznatiji pod imenom Ivan Grozni.Bio  je prvorođeni sin tada već staroga velikog kneza Moskve Vasilija III. U trenutku očeve smrti 3. prosinca 1533. godine Ivan IV ima samo 3 godine i titulu velikog kneza. Po očevoj samrtnoj želji tijekom njegovog maloljetništva regent postaje djetetova majka Jelena Glinska. Krajem 1546 godine u vodećim državnim i crkvenim krugovima se došlo do zaključka kako je vrijeme za ukidanje regenstva. Kako bi se taj trenutak dostojno proslavio donijeta je odluka da se Ivana IV. okruni za cara Rusije.

Krunišući se  krunom Monomaha koju je po legendi bizantski car Konstantin IX. Monomah darovao svome unuku velikom knezu Kijeva Vladimiru Monomahu Zajedno s tom krunidbom Ivan IV. je trebao izabrati između tisuću kćerki iz plemićkih porodica svoju buduću suprugu. Njegov izbor je pao na Anastaziju kćer Romana, praoca dinastije Romanov.

1581.-Engleski parlament parlament je proglasio katolicizam nezakonitom vjerom.Tako su  Englezi  sve nesuglasice sa papom razriješili na najjednostavniji mogući način

Borbe raznih država protiv vlasti rimskih papa prožimale su cijeli srednji vijek, a nerijetko su radili i mačevi, pa i u papskim rukama. Jedna od najbuntovnijih je oduvijek bila Engleska, koja nije mogla trpiti diktat Vatikana.

1605.- Objavljen je roman “Don Kihot” Migela de Servantesa

Glposti senilnog starca su  trpile desetine miliona neukih i još senilnijih ljudi.

1749.- Rođen je Vitorio Alfijeri, italijanski rodoljubivi pjesnik i dramski pisac iz čijeg djela zrači strasna ljubav za slobodu i želja za zbacivanje tiranije. Završio je Vojnu akademiju u Torinu, i potom je proputovao veći dio Evrope, upoznavši se s djelima značajnih liberterskih mislilaca, uključujući Fransoa Voltera, Žan Žaka Rusoa i Šarla Monteskjea. Djela: tragedije “Saul”, “Orest”, “Marija Stjuart”, “Filip”, “Kleopatra”, “Antigona”, “Mira”, komedije, soneti, ode, satire, epigrami, rasprava “O tiraniji”, autobiografski spis “Život Vitorija Alfijerija”.

1778.- Francuska je priznala nezavisnost SAD koje su vodile rat protiv britanske kolonijalne uprave.

1794.- Umro je engleski istoričar Edvard Gibon, čije je sedmotomno djelo “Opadanje i propast Rimskog Carstva”, u kojem je obuhvatio istoriju Rima i Romeje (Vizantija) od drugog do 15. vijeka, jedno od najznačajnijih u svjetskoj istoriografiji.

Mogli smo sasvim komotno proći i bez tog sedmotonca.Čovjek sje,prepisao sve do čega je mogao doći,a što se imalko odnosilo na Rim i eto „grandioznog „djela.Čovjek je samo prepisivač-bukkiper sa strpljenjem i rijetkim darom ne shvatanja vrijednosti života i vremena.

1864.- U nastojanju da prigrabi Šlezvig i Holštajn, njemački kancelar Oto fon Bizmark pridobio je dotad neprijateljski Beč i dvije sile su ultimativno zatražile od Danske da ukine tek izglasani ustav koji je učvrstio njene veze s tim pokrajinama. U ratu koji je ubrzo izbio Danci su poraženi, a sporna vojvodstva su pripala pobjednicima.

1891.- Umro francuski kompozitor Leo Delib, romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti “Kopelija”, “Silvija”, opera “Lakme”. (Sen Žermen di Val, 21. 2. 1836. – Pariz, 16. 1. 1891.)

1920.- U Parizu je održan prvi sastanak Savjeta Društva naroda, ali bez učešća SAD, čiji je predsjednik Vudro Vilson odlučujuće doprinio stvaranju te međunarodne organizacije. Prethodno je američki senat odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor sklopljen poslije Prvog svjetskog rata, čime je Vilson dezavuisan, a SAD su trajno ostale van Društva naroda.

1920.- U SAD je uvedena zabrana proizvodnje i prodaje alkohola, što je podstaklo lavinu korupcije i kriminala.

Ljudi se još uvijek pitaju šta je starije koka ili jaju.Mi kažemo mafija.

1924.- Rođen je Aleksandar Tišma, književnik, akademik (Horgoš, 16. 1. 1924. – Novi Sad, 15. 2. 2003.)

1924.- Rođena je Mira Sanjina Šiljegović, primabalerina, koreograf i pedagog (Zagreb, 16. 1. 1924. – Beograd, 17. 12. 2010.).

1933.- Rođena je američka književnica Suzan Zontag.

 

U 18 o6 sati dajemo zapis o njoj.

1942.-  U trideset četvrtoj godini u avionskoj nesreći je poginula j Kerol Lombard (Džejn Alis Piters), čuvena američka filmska glumica  i treća žena Klerka Gebla.

„Obožavam Klerka, ali on je loš u krevetu“.

1944.- Američki general Dvajt Ajzenhauer u Drugom svjetskom ratu postavljen je za glavnokomandujućeg zapadnih savezničkih snaga. Od njega je istovremeno zatraženo da sačini plan o otvaranju drugog fronta u zapadnoj Evropi radi borbe protiv trupa nacističke Njemačke, s kojima su – uz snage pojedinih pokreta otpora, posebno u Jugoslaviji – tada u Evropi praktično ratovale jedino sovjetske jedinice.

Dakle „velike“ sile se štedile da dokrajče lipsalu neman.

1945.- U Ardenima pobjedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija, koje su prethodno zahvatile u kliješta nacističke divizije, suzbivši njihovu ofanzivu, nanesen je odlučujući poraz Nijemcima na zapadnom frontu, čime je pokopan posljednji pokušaj Adolfa Hitlera da izmijeni ishod Drugog svjetskog rata.

1948.- Rođen je Džon Karpenter, američki filmski reditelj, producent i scenarista .

1957.- Umro je italijanski dirigent Arturo Toskanini, snažna umjetnička ličnost, izvanredne memorije i izuzetne sugestivnosti, vjerovatno najveći dirigent 20. vijeka. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku, gdje je organizovao i simfonijski orkestar.(Parma, 25. 3. 1867. – Njujork, 16. 1. 1957.).

1969.-Jan Palach, češki student filozofije na Karlovom sveučilištu u Pragu, u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju po nalogu Sovjetskog Saveza izvršavaju članice Varšavskog ugovora u augustu 1968., izvršio je samoubistvo spaljivanjem u centru Praga.

Godinu dana ranije su tenkovima gažena djeca praškog proljeća.

1969.- Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima “Sojuz 4” i “Sojuz 5” prvi put u istoriji spojili su dvije letjelice s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

1979.- Pod pritiskom nemira u zemlji Šah Mohammed Reza Pahlavi bježi iz Irana, u koji se nikada više nije vratio.

1987.-  Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang podnio je ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire, a funkciju generalnog sekretara Partije je preuzeo Džao Cijang.

Na cvjetnom tzrgu je bilo bujadar gažćenja studenata tenkovima.

1991.- Američke snage uz pomoć petrodolara Sazdi Araba co i Oil Standards i saveznika počinju sa operacijom “Pustinjska oluja”, pošto Irak nije ispunio rok za povlačenje svojih snaga iz Kuvajta. Devetnaest sati poslije isteka ultimatuma UN-a Bagdadu, počeli su zračni udari na vojna i industrijska središta u Iraku i Kuvajtu.

1998.- Od eksplozije metana u rudniku “Soko” u Čitluku kod Sokobanje poginulo 29 rudara.

2001.- U Ljubljani je umro Sergej Krajger, slovenački političar i državnik, predsjednik Skupštine i Predsjedništva Slovenije, predsjednik Predsjedništva SFRJ.

Kažu bio u talu sa Slobodanom Miloševićem i Tuđmanom da rasture Jugoslaviju.

2002.- Savjet bezbjednosti UN-a jednoglasno usvaja sankcije protiv mreže Al Kaide i ostatka talibana u samom Afganistanu i van njega.

Ujedinjene nacije nikad ne iznevjere sebe.Svaki dan izbacuju sve smješnije i nemoguće rezolucije.

Ne možemo se smijati.Od bradatih monstruma ginu nevini ljudi.

2005.- Na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, u drugom izbornom krugu, Stjepan Mesić osvojio je novi petogodišnji mandat.