Autor
Hajro Šabanadžović
Sanjar
Njena ljubav je kao modrozelena rijeka
Ljetna ljubav
Uzburkano podvečerje
Rijeka vjernosti
Muzika stara
Kad me zbrkana tuga u srebreno čelo strefi
sjetim se tihih podmoskovskih vječeri
jednog davnog zaljubljenog ljeta
kada osviti i sutoni bjehu jedno
blagorodni nijemi svjedoci
očaja bez mnogo riječi
znadoh tada reći samo
djevuška ja ljublju vas
i dala mi da je ljubim
i još štošta
u tami
samo naših
podmoskovskih večeri
u trošnom Kaštelu bez sna
kraj kristalne rijeke valima zakletve
smejala se srcem čednim
dizala obrve tugom
uzvraćala nadom
navsegda
uh
iskrom bez povratka
usudom čelične zavjese
silom razdvojiše to
neizbrisivo i djetinje
ja ljublju vas
navsegda
i evo
cio život poslije
u krhkom srcu mome
još uvijek plešu
i djevuška i rijeka
anđeoskom ljepotom
sjaje
muziku
ljubav
kao eho
kao san
prelijepog života
zauvik okovanog
rijekom vjernosti
moja snena duša
još uvik
drhtavo rumori
u podmoskovlju
u nezaboravu
taj prelijepi san
iskovan u jecaju
u boli
plavetnog neba
talasa beskraja krik
ja ljublju vas Asja
djevuško moja
ljepoto mila
navsegda