Autor
Hajro Šabanadžović
Tango zvani čežnja Plavetno svitanje
Zelena raskoš Pitoma nježnost
Izmaglica i most Ruža i snovi
O zveri, ja neću večeras u tami
Da ti svladam telo, večno greha žudno,
Niti poljupcima u beskrajnoj čami
Da ti mrsim tužno masne kose bludno.
Teški san bez snova moje srce traži,
San koji će svako kajanje da zbriše,
San drag tebi posle tvojih crnih laži,
Tebi, što o smrti znaš od mrtvih više.
Jer, Blud rijuć ispod otmenosti moje,
Jalavošću svojom žigosa nas dvoje;
Al’ dok ti u grudma surovim ko kam
Srce je kog zločin ne vredja ni jedan,
Ja bežim, bled, videć les mrtvački ledan:
Bojim se umreću ako legnem sam.
Ne molim vas
nemojte obraćati pažnju
na djecu sakatu od sreće
što ljubav kušala nisu
bol i jad je njihov drug
ne molim vas
nemojte se osvrtati
djeci očajnoj od samoće
što se gnijezde
u kulama od snova
ne molim vas
nemojte se obazirati
na djecu pogleda tužnih
blijedih od praznine
boli što u nejakim grudima nose
ne molim vas
nemojte vrijeđati
djecu hladnih ruku
promrzlih dana
što ispod betonskih mostova snove sniju
ne molim vas
nemojte proganjati
milu djecu
bola samoće i gladi
što ležajeve od kartona svijaju
ne molim vas
nemojte ubijati
tu nevinu djecu
što od tuge i neradovanja
svoje sreće grade
ne molim vas
nemojte se pogledavati
nisu ta djeca za vas
u njima toliko ljubavi ima
da dostatno bi bilo svima
ne molim vas
nemojte ni slučajno zapaziti
te grlice mile
drugi misliće da ste ludi
i ne znate šta radite
ne molim vas
ni u kom slučaju
ne pozorite
predivnu djecu malenu
što riječi dobrota i milost nisu čuli
Danas je srijeda, 4. Oktobar/listopad, na izmaku godine 2023.
Nanizali smo nisku od 276. dana. Do kraja godine ostalo je još tri puta po trideset dana, minus jedan.
Što bi mi neuki mahalaši izračunali – još minus dan do tri mjeseca ostalo, onima koju su ostali. Oni koji nisu,nemaju se čemu nadati. Mislimo dunjalučkim bitisanjima.
A gore? Kako kome?
Uh, misleći na neke, velike nas vrućine hvataju. Evo , u goloj smo vodi, a nismo se ni kupali ,ni tuširali, a ni mađar nas nije spuco.
Daklen , ostadoše tri niske brojanice, manje jedna perla. Dovoljno vremena da se čovjek moli za oprost grijehova.
Sa'će se naći neki pametnjakovići i reći nemamo se mi šta moliti.Nismo grešni.
Aha, nisu. Jok nikako.
Sve što se rodi grešno je , svaki čovjek bez izuzetka .
Ha se promili ,iz one što se promilio, grešan je. Da se nije promilio ne bi bio grešan. Ni jedan insan.
Zakon logike.
Zar nam praoci , na vrat na nos , zbog jedne jedine jabuke nisu izbačeni iz raja?
Jesu!
A kakva je ta jabuka.
Grešna bezbeli. Okrugla, rumena, blistava, uzbibana, sočna, slatka , ma ko smokviaca ili baklavica na priliku. Ovaj put ispade na nepriliku.
Mi opet skrajnusmo sa teme. Ne m'remo a da je ne pomenemo.
Jabuku, pitate vi.
Joj, kakva vas jabuka spopala. Pune bašče zrelih jabuka.Idite tamo pa ih gledite.
Zar nije jesen?
Jabuke i kruške zriju.
Mi vam, boni, moramo nju pomenuti. Rajsku pobjegulju.To predivno biće, ženu. Onu što nas je nagovorila na belaj.
Joj lijepa belaja ,majko mila. baš nas od svih blentovija nađe.
Da nas hoće svaki dan po hejbet puta navraćati na belaj. Pregrmili bi mi to nekako. Kad smo zbog nje
pregrmili raj ,sve ostalo je lako.
I sada oni nama neki čo'ek nije grešan. Aha. Ima jedan mjesec. E u tom mjesecu niko nije grešan.
Evo, ovi novokomponovani učenjaci i prepisivači nam počeli tupiti da su Božiji poslanici berzgrešni.
Zaboravljaju Isusa , Mariju Magdalenu i bacanje kamenja. Ne baci ni on kamen na tu krasoticu. Nećemo sada o teorijama i njihovom kasnijem druženju. Neki drugi put.
Neko je grešan više, neko manje. Iskrene molitve i kajanje pomažu da se insan očisti od grijeha. I navode nas na pravi put, da ne ponavljamo greške. Ali čo'ek ko čoek , vazda naleti na neku jabuku pa jopet zgriješi. Neko i na smokvicu. A vole ljudi i drugo voće. kako ne bi. Ima tu i slasti i prijeke potrebe. Za vitaminima. A šta se vi mislili? Da se očistimo od grijeha. Ono klin se klinom izbija.
A opet, ljudi su lakomi na ovozemljska bogastva i blagodati. Ne znaju biti umjereni. Uvijek hoće još . Ne znaju da ih to još udaljuju od Stvoritelja.
Oprosti će se jabukanje i voćarenje ( možda).
Ali oteti ono što je nanijećeno drugom Božijem biću?
Ako neko uzme to još, oteo je hljeb iz usta brata svoga. Iz usta malog , nemoćnog djeteta. A to je veliki grijeh.
A tek, o Bože Milostivi na kakave načine to čine?
Um da se sledi. Nebesa da se smotaju. I popadaju.
I pala bi i poklopila silnike da nije tih nevinih , gladnih i ugnjetanih. Radi njih je Milostivi najveći Oprosnik.A upravo ti što korice hljeba su željni, se najviše mole i vjeruju u Milost i Ljubav Gospodnju.
I daće im se .
I jednima i drugima. I na ovom i na onom svijetu. Svakom po zasluzi.
A tada joj i jao, kada se počne čitanje i prozivka.
Mnogima će biti gore nego kada se prozvao peti tri.
Biće gore nego Sodoma i Gomora. Biće gore nego Pokokatapetl.,ili potopi Nojinog ili Firaunovog naroda. To je bilo , tren ili dva. Bilo i skoro namah prošlo.
Ova prozivka i čitanje, stavljanje čina na tezulje i mjerenje činjenja i ne činjenja , nosi lakima vječno proklestvo. Ali džab džabe , jer oni i dalje ostaju lagani, prelagani na dobru.
Što bi poete rekli:
Kad tad.
U prevodu:
Vrlo jednostavna i efektna , skoro najminimalnija, prosta rečenica , Dvije riječi koje sve objašnjavaju.
Kad?
Zna se .
Tad!
Ne bi bili u koži bogohulnika, licemjera i nevjernika.
No, sada je red da predstavimo uradak prepisivača o današnjem danu.
Haman počeli , vidimo da su naši prepisivači (Beta, B 92 , Abraš media…) u rubrike na današnji dan 4.Oktobra/Listopada , natandarili 3. Otobar./Listopad. Što je previše , previše je, čak i ako to dolazi od prepisivača. Misle naš mozak pupa hava.
Šta da se radi. Idemo i mi prepisati naše pismenije od juče. Manje posla.
Ma nećemo ni to. Nismo blentovije.
Previše posla. A danas dan stvoren za gledanje urednica.
Samo vam damo savjet vidite šta se juče dešavalo .Time nam danas mućkaju um.
Taki smo mi narod. Samo da nam je neraditi. Ne mogu nas oni neplatiti koliko mi možemo neraditi.
Valja ova.
Ipak smo natandarili . Tandar nas nikad ne košta, a ponekad je prelijepo . Ali prividno . Shvatićete, ako niste prepisivači. Dani jedan do drugoga.
Moramo, jer nas je glavna urednica ljubazno zamolila:
-Marš , kad vam fino kažem , s…. jadna , ima da se odradi taj jučerašnji dan pod današnji ili nema dnevnice.
(Ovo s…. je istoznačnica sa hajvani)
Kao što vidite vrlo je elokventna , po izvornom narodskom jeziku, iz pustahije odakle je šljegla.
Ipak , mora joj se oprostitii , bez obzira što je nova , a danas joj je tek drugi dan. A kako ne bi. Žena je.
Joj, kakva je pusta. Ono, oči na drške ispale, je mala maca, prema našim izbezumljenim pogledima.
Mere biti da bidne da su je i prepisivači ošajcali i zablenuti smućkali dane.
Moramo je poslušati, ako ni zbog čega, a ono što se niko od nas još nije ofajdio. Mislimo zaradio dnevnici.
A i da jeste ne bi mi ni je'ne zucnuli. Svi smo đentlmeni. Osim Debe. A on je rikno.
Šta ćemo , bolje ova golubica pri ruci ( Tko da zna, kad tad?) , nego Pjaf na pariškom groblju.
Znate onu Cica i kolica.
A hroničari oliti prepisivači bilježe? 1079.- Papa Grgur VII. zaprijetio u pismu istarsko-kranjskom markgrofu Vecelinu izopćenjem iz Crkve, ako napadne Hrvatsku kojom je tada vladao kralj Dmitar Zvonimir. 1209.- Nemački kralj Oton IV krunisan je za rimsko-nemačkog cara. Tokom tri naredne godine napao je Toskanu, Siciliju i južnu Italiju, zbog čega ga je papa Inoćentije II ekskomunicirao. 1582.U večini katoličkih zemalja počela je vrijediti kalendarska reforma pape Grgura XIII. pa je 4. oktobar slijedio 15. oktobar, čime je ispravljena pogreška nastala korištenjem netočnoga julijanskog kalendara. 1669 - Umro holandski slikar Harmens van Rajn Rembrant, jedan od najvećih slikara u istoriji likovne umjetnosti . Njegove slike suprepoznatljive po vrlo dramatičoj igri svjetlosti i sjenki, dubini kolorita, psihološkoj dubini i ljudskim emocijama. Radio je sve što sliakrstvo može ponuditi . U svim pravcima se predstavio kao jedan veliki umjetnik.. Ipak preferirao je biblijske motive, portrete i autoportrete. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i skoro 2.000 crteža, uključujući remek-djela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao baštovan", "Dobri Samarićanin", "Hodočasnici u Emausu", "Suknari", "Vitsavej", "Jakov blagisilja unuke", "Venera i Kupidon", "Vjerenici", "Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevjesta", "Porodiči portret", "Predio s vjetrenjačom", Posebno je obratio pažnju la porodičnui milje. Naslikao je 60 autoportreta, kao i portrete svoje žene Saskije van Ojlenburh, sina Tita, ali i prijatelja Jana Siksa. 1787 - Rođen francuski političar i istoričar Fransoa Pjer Gijom Gizo, šef diplomatije od 1840. do 1847. i premijer od 1847. do 1848. Oboren je s vlasti u Februarskoj revoluciji 1848. zajedno s kraljem Lujem Filipom. Djela "Istorija engleske revolucije", "Istorija civilizacije u Francuskoj". 1830 - - Belgija je postala nezavisna država, izdvojivši se iz Ujedinjenog Kraljevstva Holandije koje je osnovano na Bečkom kongresu 1815. 1853 - Objavom rata Rusiji Otomansko carstvo započelo Krimski rat, u kojem su mu se 1854. pridružile Francuska, Velika Britanija i Sardiniska kraljevina (Pijemont) i ruske snage su poražene 1856. 1865 - Pruski kancelar Oto fon Bizmark i francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta postigli su u Bijaricu sporazum da Pruska preuzme vrhovno vođstvo u NJemačkoj, što se Francuskoj osvetilo. Bizmarkova agresivna politika je 1870. izazvala rat u kojem je Nepoleon Treći doživio težak poraz, a Pruska je djelimično i na ruševinama njegovog carstva uspostavila ujedinjenu njemačku imperiju. 1870 - Parlament Francuske, tri dana poslije zarobljavanja cara Šarla Luja Napoleona Trećeg u bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu, obnovio republiku i pod pritiskom masa odlučio da Francuska nastavi rat s Pruskom. 1878 - Prva ambasada Kine otvorena u SAD kad je ambasador Čen Lan Pin predao akreditive američkom predsjedniku Raterfordu Birčardu Hejsu. 1892 - Rođen austrijski državnik Engelbert Dolfus, kancelar od 1932. do 1934, koji se protivio ideji Adolfa Hitlera da Austriju pripoji nacističkoj NJemačkoj. Zbog upornog odupiranja Hitlerovoj namjeri, austrijski nacisti su ga ubili u Beču u julu 1934, ali je njihov puč tada ipak okončan neuspjehom. 1895 - Rođen američki filmski glumac DŽozef Frensis, poznat kao Baster Kiton, koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije. Pojavom zvučog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: "General", "Naše gostoprimstvo", "Navigator", "Šerlok mlađi", "Snimatelj", "Bulevar sumraka", "Svjetla pozornice". 1918.- Boris III postao je car Bugarske, pošto je njegov otac Ferdinand I abdicirao. Godine 1923. zaveo je diktaturu u zemlji, a u Drugom svetskom ratu bio je saveznik nacističke Nemačke. 1924 - Rođen američki glumac Čarls Karter, poznat kao Čarlton Heston, upamćen po ulogama u holivudskim pseudoistorijskim spektaklima i naučno-fantastičnim filmovima. Filmovi: "Deset zapovijesti", "Ben Hur" (nagrada "Oskar"), "Orkanski visovi", "Julije Cezar", "Agonija i ekstaza", "El Sid" (nagrada "Oskar"), "Major Dendi", "Planeta majmuna", "Zemljotres". 1944 - Uoči oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu raspušten je koncentracioni logor na Banjici, nacističko mučilište i sabirni centar za strijeljanje i slanje na prisilni rad u NJemačku, koji su njemačke okupacione vlasti osnovale u junu 1941. Prema nepotpunim podacima, kroz logor je prošlo nešto više od 23.500 muškaraca, žena i djece, ali je na stratištu u Jajincima, gdje su logoraši odvođeni na strijeljanje, pronađeno 68.000 spaljenih i 1.400 nespaljenih leševa. 1957 - SSSR lansirao u orbitu oko Zemlje prvi vještački satelit "Sputnjik 1", težak 83 kilograma, koji je letio po eliptičnoj putanji do visine 900 kilometara. Zapad, posebno SAD, bio je zapanjen, jer je satelit mogla da izbaci samo izuzetno snažna raketa, mnogo jača od svake kojom se eksperimentisalo u SAD. Ubrzo je uslijedilo oštro sovjetsko-američko nadmetanje u svemiru. 1965.- Papa Pavle VI postao je prvi papa koji je posetio SAD i koji se obratio narodima sveta sa govornice UN u Njujorku, pozivajući ih na uspostavljanje trajnog i pravednog mira u svetu. 1966 - Britanska afrička kolonija Basutolend stekla nezavisnost pod nazivom Lesoto. 1970 - Pronađena mrtva američka pjevačica DŽenis DŽoplin, najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Uzrok smrti bila je prekomijerna doza droge. 1992 - Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali mirovni sporazum, čime je okončan 16-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji. 1993 - Potpredsjednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri parlamenta, raspuštenog odlukom ruskog predsjednika Borisa Jeljcina 21. septembra 1993, predali su se vojnicima lojalnim Jeljcinu poslije desetočasovnog tenkovskog napada na zgradu parlamenta i pogibije najmanje 300 ljudi. - Komandant ustaškog logora u Jasenovcu u Drugom svetskom ratu Dinko Šakić osuđen je u Zagrebu na 20 godina zatvora. U tom, najvećem koncentracionom logoru u Jugoslaviji, ubijeno je nekoliko stotina hiljada ljudi, uglavnom Srba, Jevreja i Roma, kao i hrvatskih antifašista. 2000 - U sudu na Rijeci započet istražni postupak protiv Tihomira Oreškovića i četiri Gospićana koji su osumnjičeni za ratne zločine nad srpskim civilima na području Gospića 1991. godine. 2000 - Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o socijalnom osiguranju između dvije zemlje. 2001 - Ruski avion TU - 154, koji je iz Tel Aviva krenuo u rusku luku Novorosijsk, srušio se u Crno more, a svih 77 putnika i članova posade poginulo. 2004 - Danas je Svjetski dan zaštite životinja. Opštom deklaracijom UN o zaštiti životinja proklamovanom 1977. zatraženo je poštovanje "za životinje kao što je poštovanje čovjeka za čovjeka" i zabrana svih zabava u kojima su životinje izložene maltretiranju i ubijanju. 2004 - U Posebnom odjeljenju Okružnog suda za organizovani kriminal u Beogradu počelo suđenje pripadnicima "Zemunskog klana", koji su optuženi za 13 ubistava, dva teroristička napada i četiri otmice.
Mila,
Krhka ružo,
Sunčice,
Bijela damo,
Labudice,
Krhko proljeće
sa mirisom jasmina
Malena,
Želim ti
Sretan rođendan
datumi i redoslijedi nisu bitni
uvijek je vrijeme za slavlje
ne damo da nas bol slama
i kad nas tuga smara
i ledeni mraz bije
uvijek o ljubavi snijemo
djevojčicama srce poklanjamo
tako nam nebo u damaru zapisalo
a ko smo mi da se bunimo
Kruh mi oduzmi, ako hoceš,
vazduh mi oduzmi, ali
ne oduzimaj mi svoj smijeh.
Ne uzimaj mi ružu,
koplje koje bacaš,
vodu koja naglo
izvire u tvojoj radosti,
nenadani talas
srebrni što te rađa.
Borba je moja teška
vraćam se umorna oka
ponekad zato što vidjeh
zemlju što se ne mjenja,
ali kad uđe tvoj smijeh,
popne se u nebo tražeći me,
otvara mi širom
sva vrata života.
pB
Jesen pozna. Nebo se otvorilo,
po šumama – promaja tišine.
Na obali, rusalka oborila
bolnu glavu, tu da otpočine.
Svoje pruge magla nisko nosi,
ko potka su u tršćaku sada.
Po zelenoj i dugačkoj kosi,
uz šuštanje, žuto lišće pada.
Kroz daleke proplanke dok bježi,
mjesec šuška i vidi sve više –
zapletena u zelenoj mreži,
niti spava ona, niti diše.
Mir bez daha – čarolijom sine.
Neizreciv bol se smiri njen.
A na svijet se, skovan od svježine,
to izlio zvonko-plavi tren.
Autor
Hajro Šabanadžović
Iskričvao – VI
Trešnja u cvijetnjaku Spomenka M.
Poslijednji tango moje plaveti Balerina sa mašnom u kosi
Behar raduo mirise Đardinske suze
Bjelave blues Radost
Prozračni snovi Povjerenje
Život Moje čežnje Tišina i sni
Boje Tišine i sni Moja tišina sni
Svijet dvaju duša Trešnje a poljubci tvoji
1
Srce boli, muči utrnulost snena
Moje čulo ko da kukute sam pio,
Il iskapih mutan opoj, prije trena
Kada sam u Letin zatvor uronio:
To ne zbog zavisti na tvoj udes srećan,
Već što me presrećnim čini sreća tvoja –
Kad ti, lakokrila Drijado drveća,
U nekom melodičnom spletu
Zelenila bukvi, i sjenki bez broja,
Lako, punim grlom, pjevaš pjesmu ljetu.
2
O da gutljaj berbe, što u dubinama
Zemlje hlađena je dugo, i što daje
Okus Flore, selske zeleni, pjesama
Provansalskih, plesa, veselja pod sjajem
Sunčanim, da pehar, toplog juga što je
Pun, sa hipokrenskim* rumenilom pravim,
S bisernim mjehurjem što iskri uz sami
Rub i usta purpurne boje,
Ispijem i svijet, nevidiljv, ostavim
I s tobom u šumskoj da nestanem tami.
3
Nestanem, iščilim, posve zaboravim
To što ti u lišću nikad nećeš znati:
Klonulost, groznicu, brigu što se javi
Tu gdje jedan drugog slušamo stenjati,
Gdje kljenut sijede, zadnje vlasi hude
Trese, mladi blijede, ko avet se tanje
I mru, i gdje misliš – da pun tuge budeš,
Očaja s okom od olova,
Gdje oko Ljepote brzo gubi sjanje,
Za njim tek do sjutra čezne ljubav nova.
4
Bježi! jer tebi će donijet me sila
Ne s panterama Bahove kočije
Nego poezije nevidljiva krila,
Premda tupi mozak smeta i koči je.
Već sam s tobom! Noć je blaga, i na tronu
Možda je Kraljica Luna, i sve njene
Zvjezdane je vile okružile, ali
Tu nećeš nać svjetlost, sem onu
Kojom, s neba, lahor mrakove zelene,
Krivudavih staza mahovinu, zali.
5
Ne mogu cvijeće vidjet pod nogama,
Ni kakav blag tamjan lebdi oko granja,
Ali svu slast slutim, sred mirisnih tama,
Koju u to doba godišnje poklanja
Mjesec travi, česti, i gloga bijelog
Grmu, divljoj voćki, šipku pastoralnom,
Ljubicama čija svenuća su laka,
Prvome čedu maja zrelog:
Mošus-ruži, s rosnim vinom, zujnom stalno
Stjecištu kukaca za ljetnjih sumraka.
6
Ja u tami slušam; i često bjeh prije
Napola zaljubljen u smrt-olakšanje,
I imenom nježnim u mnogoj pjesmi je
Zvah da uzme u zrak mirno mi disanje;
Sad više no ikad čini se da mrenje
Raskoš je: u ponoć izdahnuti lišen
Svih bolova, dok se sve u tvojoj duši
Izliva s takvim ushićenjem!
Još bih ti pjevao, no zalud mi uši –
Bus postaše za tvoj rekvijem uzvišen.
7
Za smrt se, besmrtna Ptico, ti ne rodi!
Nema naraštaja gladnih da te guše;
I glas što ga slušam, dok ova noć hodi,
U stara vremena car i luda čuše:
Možda taj poj k srcu tužnom put napravi
Rutinom, kad čežnjom za domom morena,
Stajaše, sred tuđeg žita, u suzama;
Taj što čarna okna zatravi,
U pjeni pogubnih mora otvorena,
U izgubljenim vilinskim zemljama.
8
Napušten! ko zvono već je sama riječ:
Otrgnu od tebe i sebi me vrati.
Zbogom! Mašta tako, kakav glas je bije,
Vilenjače varljiv, ne može varati.
Zbogom! Tužna himna gine svrh livada
Blizih, nad potokom tihim, uz bregove
Strme, put susjednih dolinskih dubrava
Duboko se zagnjuri sada:
Je li to vizija, il san budan? Ove
Glazbe je nestalo: – bdim li ili spavam?